Jeruzalem i ostalo
petak, 27.04.2007.
Cipar: Mozaici u Pafu
Zadnji sam vam put ispričao kako smo krenuli na putovanje u Cipar i Grčku, počevši od Larnake, gdje se nalazi i ciparska međunarodna zračna luka. Putujući uz južnu obalu Cipra prema zapadu, stigli smo i do grada Pafa. To je hrvatski naziv, dok ga Grci na Cipru zovu Pafos. Riječ je o simpatičnom gradu uz obalu mora koji se nekad razvijao uz samu obalu, a ponekad su se stanovnici povlačili na sigurnije područje na brijegu. Danas se uz obalu proteže riva s nizom trgovinica i ugodnih restorana. U restoranima su vlasnici, naravno, ciparski Grci, no posluživat će vas najvjerojatnije Rumunji koji su ovdje našli izvor kakve takve zarade. Nakon ručka, zaputili smo se prema arheološkim ostacima Pafa iz doba rimske vlasti na otoku, gad je ovo bio i glavni grad Cipra. Među tim ostacima svakako su najzanimljiviji bogati mozaici koji su poput kakva tepiha prostrti podom antičke vile.  Tu je primjerice mozaik s prikazom četiri godišnja doba.  A osobito su zanimljivi mozaici s prikazima iz grčke mitologije. Donja slika prikazuje detalj mita o tome kako su greškom bogovi dali ljudima kušati vino, tako da se vide dvojica „prvih vinopijaca“ (grč. oi protoi oinopiontes). Čine se prilično razdraganima.  Osim njih, tu je i prikaz nimfe Dafne (lijevo gore) u koju se zaljubio bog Apolon (desno), no ona mu nikako drugačije nije mogla pobjeći nego tako da se pretvori u maslinu. Stoga je Apolon često prikazivan s vijencem načinjenim od maslinove grane na glavi.  Na kraju tu je i mladi i ljepuškasti Ganimed kojega je bog Zeus, pretvorivši se u orla, oteo iz Troje i odnio na Olimp, te mu dao vječnu mladost kako bi zauvijek olimpskim bogovima točio vino.  |
- 11:28 - Komentari (20) - Isprintaj - #
utorak, 24.04.2007.
Cipar: Larnaka
|
Prošlo je nekoliko mjeseci kako ništa nisam ovdje pisao, a sve me više ljudi pita što je s blogom. Problem je, kao što su mnogi već i pretpostavili, vrijeme. Obaveze su se malo nagurale i moram se baviti svojim studijem. Ipak ga treba privesti kraju. Usto, malo sam se uhvatio i pisanja za Wikipediju, što je također odnijelo podosta vremena. No, odlučio sam se sada javiti da sam živ i zdrav. Naravno, nakupilo se u međuvremenu i mnogo materijala o kojem vam imam za pisati. Tu je i nedavno putovanje na Cipar i u Grčku s mnogo slika. Krenut ću zapravo s tim putovanjem. Iz Tel Aviva krenuo sam rano ujutro za Larnaku na Cipru u skupini od četrdesetak studenata i profesora našeg fakulteta. U Larnaku smo stigli oko osam ujutro i odmah krenuli s obilascima. Naš prvi cilj bila je pravoslavna crkva koja ipak ima neke veze s Jeruzalemom i Svetom zemljom. Riječ je o katedrali sv. Lazara. U njoj je 870. godine otkriven grob s ostacima onog Lazara, brata Marije i Marte, što ga je Isus uskrisio u Betaniji kod Jeruzalema.  Crkva je većim dijelom iz toga doba, a toranj je pridodan tek u 19. stoljeću. Ispod crkve nalazi se kripta u kojoj se, među ostalima, čuva i sarkofag u kojem je bilo Lazarovo tijelo. Nakon pronalaska ono je prenijeto u Carigrad. Prema predaji, Lazar nakon svoga uskrsnuća više nije mogao živjeti u Judeji, jer je to za njega postalo preopasno, tako da se preselio na Cipar.  U samoj katedrali, ispred ikonostasa, nalazi se relikvijar s Lazarovom lubanjom, koja je ostala na Cipru. Na slici je relikvijar s desne strane, ispod malog zlatnog baldahina.  Iz Larnake smo žurno krenuli prema zapadu otoka, jer smo imali samo jedan dan na raspolaganju, a htjeli smo stići još i do Pafosa. Usput smo se zaustavili uz obalu mora na mjestu koje se grčki zove »Petra tou Romiou«, a poznato je kao Školj Afroditina rođenja. Prema Heziodu i njegovoj Teogoniji, grčka božica Afrodita rodila se iz morske pjene, koju je oplodio bog neba Uran, nakon što mu je njegov sin Kron odsjekao genitalije kamenim srpom. Izašla je iz mora na otok Cipar, a upravo je ovo mjesto u antička vremena štovano kao mjesto njezina izlaska.  Ne znam kako je bilo to s Afroditom, no da je bilo trunčicu toplije, ne bih imao ništa protiv ove plaže. U svakom slučaju, ovdje u blizini, malo dalje u unutrašnjosti otoka bilo je i veliko svetište Afrodite kamo su u starini hodočastili ljudi iz cijelog grčko-rimskog svijeta. Više o mitu o Afroditi, kao i umjetničke prikaze njezina rođenja, možete naći ovdje ovdje. Od ovog smo mjesta nastavili prema Pafosu. Ondje smo vidjeli prekrasne mozaike, koje vam namjeravam pokazati u sljedećem postu. Nastavak: Cipar: mozaici u Pafu |