male tajne slabijeg spola https://blog.dnevnik.hr/tajnica

VRAG IZ MASNOG TIJESTA?

Maslac i margarin tj. original i njegova zamjenica bili su i ostali ljuti “neprijatelji” još od prije stotinjak godina, a krivica za eventualne zdravstvene probleme čovjeka, šetala je od jednog do drugog prema modnim trendovima..Osamdesetih godina maslac je bio optužen kao nositelj zasićenih masti glavnim krivcem za epidemijsku pojavu bolesti krvožilnog sustava, a margarin je bio ovjenčan aureolom zdrave zamjenice koja spašava čovjeka. Nitko nije obračao pozornost da je margarin postupkom otvdnuća dobio i nove komponente - trans masne kiseline praktično neprepoznatljive za organizam čovjeka. Nevidljiva bitka proizvođača jedne i druge namirnice traje sve do danasnjih dana, s tim što sada imamo obrnutu situaciju; maslac je teškom mukom zbacio optužbe s leđa, a margarin je razapet na stup krivnje kao nositelj nepoželjnih trans masnih kiselina. Dr Walter Willet koji prije 2 godine eksperimentalno potvrdio nepovoljne učinke trans masnih kiselina na Harvad School of Public Health, naziva ih “tajni ubojice”.

MASTI IZBJEGAVATI ILI PAŽLJIVO RAZLIKOVATI?

Paranoja zvana životinjska masnoća u hrani, traje desetak godina od kada je dovedena u vezu s cijelim nizom smrtonosnih oboljenja čovjeka kao što su srčani i moždani udar, rak, dijabetes, pretjerana tjelesna težina itd. Računica je vrlo jednostavna; gdje ima životinjske masnoće ima zasićenih masti i kolesterola, a tko voli papati masnu svinjetinu (pljeskavice, kobasice, slanina, kotlovina) – jasno neće biti dobro jer su žile dugačke, na mnogim mjestima sužene, što je idealno mjesto za taloženje. Neće to taloženje biti kobno ni sutra ni prekosutra već po onoj latinskoj “voda dube kamen ne snagom, vec čestim kapanjem” dakle, tamo iza pedeset, kad vam bude najslađe živjeti. Šteta je što ne možemo pogledati u svoje žile kao što možemo stati pred ogledalo ili na vagu! Jer da je to moguće, mnogi od nas bi iznenađeno ustuknuli! Pržena hrana najveći je neprijatelj arterija, a friteza najopasniji kućanski aparat!
Kada se jede nitko ne misli na masnoće koje stavlja u usta, ali zapravo uopće nije svejedno koje se masti uzimaju jer među njima je velika razlika. Bitno je pravilo mješanja tj. nikad samo jednu vrstu. Apsolutnu prednost treba svakako dati biljnim uljima, među kojima maslinovo ima nedvojbenu prednost jer donosi gotovo 80% mononezasićenih masnih kiselina. Predzadnja na listi korištenja je svinjska mast, a na samom kraju je hidrogenizirana mast kakva se troši u margarinu i mastima za kolače. Pitajte dakle vašu domačicu na čemu priprema namirnice u kuhinji i od čega pravi kolače! Mnogi se panično plaše majoneze, a ona je mila majka u odnosu na margarin i masti za kolače (šorteninge). Zašto?

JE LI VRAG ZAISTA LEŽI U MASNOM TIJESTU?

I autor ovih redaka obožava Croissant uz bijelu kavu, ali upravo takvo masno tijesto izgleda krije opasnosti za zdravlje. Uvaženi stručni časopis “US New England Journal of Medicine”, u svom broju od studenog ove godine, objavio je rezultate opsežne studije nazvane “Nurse,s Health Study”, koja je obuhvatila 80.082 medicinskih sestara, koje su praćene tijekom punih 14 godina. Ispitivanje je počelo 1980 popunjavanjem specifičnih obrazaca i to u vrijeme kada su sestre bile potpuno zdrave. Od te skupine umrlo je 939 osoba i to od srčanog udara ili bolesti krvožilnog sustava. Do 1993 godine samo se sumnjalo na trans masne kiseline kao mogući uzrok, a danas su statustički pokazatelji znatno uvjerljiviji. Znanstvenici su otišli nekoliko koraka naprijed pa su napravili slijedeću procjenu; rizik od srčanih iznenađenja se može smanjiti čak za 53%, ako se 2% hidrogeniziranih masti zamjeni onim nezasićenim, nehidrogeniziranmim mastima. Naravno, najviše su izloženi oni koji sve kupuju u samoposluzi, a to je uglavnom urbano stanovništvo. Na temelju ispitivanja napravljeni su i neki postulati koji primjerice kažu; što manje ukupne masnoće, to manja opasnost jer to znači manje trans masnih kiselina i manje zasićenih masnih kiselina. Želite li smanjiti rizik za novih 42%, zamjenite u svakodnevnoj prehrani 5% zasićenih masti (mast, slanina, maslac, kolači, meso) s nezasićenim mastima (ulje, majoneza, salatni umaci).
Premda vam sve masnoće u tanjuru izgledaju podjednako, njihova dobročudnost ili zločudnost se ogledaju u tome kako utječu na razinu kolesterola u krvi tipa HDL i LDL (nepravilno nazvani “dobri” I “loši”) . Podizanje HDL kolesterola je dobro jer to štiti vaše srce od udara, dok je podizanje razine LDL kolesterola loše jer se bitno povečava rizik. Dok zasićene masne kiseline podižu oba tipa kolesterola u krvi, trans masne kiseline djeluju dvostruko nepovoljno tj. izazivaju porast LDL kolesterola i snižavanje HDL kolessterola. Slikovito govoreći, zasićene masti su opasni a trans masne kiseline dvostruko opasni neprijatelji u našim krvnim žilama! Mononezasićene masti koje dominiraju primjerice u maslinovom ulju, djeluju ljekovito jer spuštaju opasni LDL a podižu obrambeni HDL kolesterol! Mediteranska prehrana je na glasu kao zdrava prehrana i o tome je napisano stotine radova. Možda je upravo ova studija dala definitivni odgovor na pitanje zašto je tako.





MEKANI MARGARIN NE SADRŽI TRANS MASNE KISELINE!

Što je margarin tvrđi (kad se teško maže na kruh) više je hidrogeniziran i u pravilu sadrži više trans masnih kiselina. Mekani (mazivi) margarin nema trans masnih kiselina.Studija je precizno pokazala da su medicinske sestre prema tipično američkoj prehrani dobivale samo 2% kalorija od trans masnih kiselina a čak 16% od zasićenih. Prema tome teško se bilo odlučiti što je gore, odnosno od čega su nastupile teže zdravstvene posljedice. Na temelju ovih nalaza, bilo bi krajnje besmisleno isključiti margarin i masno tijesto (koje sadrži hidrogenizirane masnoće) iz prehrane, ali bi bilo uputno što više uključivati maslinovo ulje da se pomjeri odnos zasićenih i nezasićenih masnih kiselina. Nije u pitanju jedan dan već dnevni prosjek kroz duže vrijeme! Masti ne ubijaju snagom, vec čestim kapanjem! Svinjska mast ima 39,5% zasićenih i 1,3% trans masnih kiselina. Guščja mast sadrži osjetno manje tj. 27,7% zasićenih masnoća, maslac ima 62% zasićenih masnoća ali nema trans masnih kiselina! Margarin sadrzi 15,8% zasićenih masti a razina trans masnih kiselina zavisi o tvrdoći ali je prosjek čak 17%! Ako se pravi torta od margarina, ona nije samo kalorijska bomba, već i nagazna mina zbog obilja trans masnih kiselina. Ako ju ipak pravite, načinite to s maslacem!. Čini se da se sreća napokon osmjehnula mljekarskoj industriji koja je dugo imala problema s kampanjom protiv maslaca i punomasnog mlijeka. Trans masne kiseline su dakle, ocjenjene najnezdravijim dijelom svakodnevne prehrane, premda su to inaće valjane namirnice koje ispunjavaju sve uvjete za stavljanje u promet. Da dolaze krupne promjene, govore i činjenice da se najveći svjetski proizvođači margarina (Unilever) spremaju na potpuno novi pojam “trans-free” tj. na novu generaciju mekanih margarina koji ne sadrže trans masne kiseline. Dijetetičarka iz američkog udruženja proizvođača margarina Sue Taylor kaže, da je već, sada na tržištu oko 60% namaza u tekućem obliku (plastične boce za istiskivanje) a da će se odnos u korist mekanog margarina i dalje naglo mjenjati. Hoćete li na masti paziti samo oko Blagdana ili stalno, ovisi o vama…