NPiP za V razred - Brzog datiranja
srijeda , 26.12.2018.Npip Za 5 Razred Devet Os Ks
Click here: NPiP za V razred
Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti. Die Banane ist gelb. Kvadratni korijen racionalnog broja. Sarađuje u kreiranju obrazovnih situacija.
Nastavnici viših razreda osnovne škole takvu djecu trebaju pripremati za učenje ispunjenog i sretnog življenja a manje za učenje programskih sadržaja. Slabovida djeca nerijetko mogu imati maglovitu, nejasnu i nedefiniranu sliku pred očima.
NPiP Za I Razred (1) - Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Polazeći od tog koncepta Okvirni plan i program je, a njegova realizacije treba biti još potpunije, u saglasnosti sa prirodom djece, pa i djece sa potrebom posebnog pristupa u razvoju ili učenju, i njihovim mogućn ostima.
Bosna i Hercegovina Federacija Bosne i Hercegovine KANTON SARAJEVO Ministarstvo obrazovanja i nauke Bosnia and Herzegovina Federation of Bosnia and Herzegovina CANTON SARAJEVO Ministry of Education and Science NASTAVNI PLAN PROGRAM za peti razred devetogodišnje osnovne škole MAJ, 2008. Programi obaveznih nastavnih predmeta 1. Tjelesni i zdravstveni odgoj....................................................... Djeca sa posebnim potrebama.............................................................. Tjelesni i zdravstveni odgoj..................................................................... Profil i stručna sprema nastavnika.......................................................... II Nastavni plan i program iz prethodne tačke će se primjenjivati u školskoj 2008. III Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo će Nastavni plan i program iz tačke I dostaviti svim osnovnim školama Kanton a Sarajevo i drugim relevantnim ustanovama, najkasnije do 30. Safet Kešo e-mail: monks ks. U tom smislu članom 118. U cilju realizacije navedene obaveze bilo je neophodno donijeti odgovarajući Nastavni plan i program za devetogodišnju osnovnu školu. U saradnji sa ostalim kantonima i Federalnim ministarstvom obrazovanja i nauke urađen je Okvirni nastavni plan i program za prvi, drugi treći i četvrti razred osnovne škole, koje smo u Kantonu Sarajevo u prethodnim školskim godinama u potpunosti prihvatili i koji su poslužili kao osnov za izradu Nastavnog plana i programa za prvi, drugi treći i četvrti razred devetogodišnje osnovne škole Kantona Sarajevo, a sve u cilju olakšane pokretljivosti učenika. Definisana su područja analize razvojna primjerenost, povezanost i ujednačenost sadržaja i ishoda, logička povezanost različitih predmetnih područja u tematske i druge cjeline , a u analizu su bili uključeni nastavnici koji su realizirali nastavu u I, II, III i IV razredu devetogodišnje osnovne škole, kao i primjeri iz prakse koji argumentuju potrebu za promjenom dječiji radovi, dokumentacija, planovi i analize nastavnika. Imajući u vidu navedene činjenice riješeno je kao u dispozitivu. Strani jezik 3 105 3. Matematika 4 140 4. Priroda 2 70 5. Društvo 1 35 6. Osnove tehnike 1 35 7. Kultura življenja 1 35 8. Likovna kultura 1 35 9. Muzička kultura 1 35 10. PROGRAMI NASTAVNIH PREDMETA ZASTUPLJENIH U PETOM RAZREDU DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 8 1. STRANI JEZIK ENGLESKI FRANCUSKI NJEMAČKI ARAPSKI 17 1. Učenici će ponavljati i učiti samo osnovni vokabular koji se odnosi na date teme, kao npr. Can I help you? Nastavnik treba da: - pažljivo planira svaki čas, cilj i način rada; da priprema materijal i opremu, zadatke za učenike pojedinačno, za grupe i cijeli ra zred; piše pismene pripreme za svaki čas; - stvori pozitivnu i zabavnu atmosferu za učenje; - razvija od početka radne navike; - razvija komunikacijske sposobnosti; - razvije vlastiti sistem praćenja i provjeravanja napredovanja svakog učenika; - osposobi učenike da samostalno rade tokom časa i kod kuće; - njeguje poštivanje drugoga u toku zajedničkog rada i natjecanja; - slobodno oblikuje svoje časove, proširuje materijal prema datoj situaciji, sarađuje sa kolegama i stručnim savjetnikom; - da se drži principa jednostavnosti, primjerenosti i postupnosti, idući od jednostavnih ka složenijim jezičkim ciljevima. Ono treba da je u funkciji motivacije učenika na daljnji rad i razvijanje naklonosti i ambicije za učenje jezika. Nastavnik istovremeno procjenjuje realizaciju zadanih ciljeva i vlastiti učinak. Korelacija je naročito izražena sa predmetima li kovne i muzičke kulture, tjelesne i zdravstvene kulture, matematike brojevi, sabiranje , prirode naše tijelo i zdravlje, život i rad u školi, kućni ljubimci , vjeronauka praznici , bosanski jezik opisivanje , kultura življenja higijenske navike. I dalje je moguće i poželjno paralelno izvođenje nastave engleskog jezika sa nastavom drugih predmeta. Trajanje časa ne postavl jati kruto, prilagoditi ga raspoloženju i trenutnim potrebama učenika. Koristiti igru i pjesmu kao osvježenje i učenje jezika provoditi u razigranom, vedrom i privlačnom okruženju. Koristiti mogućnosti izlaska iz učionice radi neposrednosti i očiglednosti u nastavi. Primjenjivati frontalni i individualni pristup, kao i rad u manjim i većim grupama, i rad u parovima. Role playing, drama-playing, igranje po ulogama, pjevanje horsko i pojedinačno, pantomima, pogađanje, maskiranje, pretending, igre riječima, rješavanje jezičke zagonetke i križaljke, igre pogađanja su neki oblici koji su se pokazali učinkoviti i koje treba primjenjivati. Napomena nastavnicima: Uvijek imati dovoljno tolerancije i fleksibilnosti prema učenicima u samostalnom sastavljanju i izgovoru rečenica jer treba imati na umu da se radio učenicima koji su u hronološkom smislu učenici 4. Ponavljanjem riječi, izraza ili čitavih rečenica koje je izgovorio nastavnik ili koje su čuli sa audio ili video zapisa, davanjem kraćih odgovora na pitanja koja je postavio nastavnik ili koja su čuli sa audio ili video zapisa, popunjavanjem i čitanjem tabela, bilješki ili rečenica, itd. Učenici će koristiti ali neće učiti o tome : Imenice sa članom u jednini i množini le livre, la classe, l'école, les livres... Zamjenice: Lične, subjekatski i objekatski padež Pridjevi: Prisvojni mon ami, ma mčre, mes parents Pokazni ce garçon, cette femme, ces livres Upitni Quelle heure est-il? Opisni pridjevi u okviru datih tema Brojevi: 1 — 100 desetice Glagoli: prezent le présent , imperativ l'impératif Pomoćni glagoli avoir i ętre potvrdna, upitna i negativna forma Prilozi: ze mjesto, vrijeme, količinu ici, aujourd'hui, beaucoup Prijedlozi: ŕ, dans, de... Postavljanjem pitanja i davanjem odgovora, biranjem tačnog odgovora, ispunjavanjem i čitanjem tabela ili križaljki, dovršavanjem rečenica, popunjavanjem praznina zadatim riječima, dovršavanjem riječi, povezivanjem riječi u stupcima A i B, sklapanjem rečenice koja je ispreturana u smisaonu cjelinu, itd. Učenici se osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama, usvajaju ograničen fond riječi i izraza, pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. U ov om uzrastu učenici rado i lako uče prikazujući scenski ono što su usvojili, tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija kratkih dijaloga često biti zastupljen oblik nastavne aktivnosti. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelazi na čitanje prepo znavanje već naučenih riječi horsko i pojedinačno, te pisanje prvo preslikavanje, a potom prepisivanje riječi i kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja. Teme koje se obrađuju u prve tri godine učenja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interese učenika ovog uzrasta, kao i njihovih vršnjaka u zemljama frankofonskog govornog područja. Budući da se određene teme iz razreda u razred ponavljaju, omogućeno je kontinuirano ponavljanje, uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. Učenici u nastavi francuskog jezika imaju priliku upoznati kulturu zemlje čiji jezik uče, način života njenih stanovnika kao i da prepoznaju sličnosti i razlike. Na taj način kod učenika se razvija duh tolerancije. Učenicima se također pruža mogućnost susreta sa govo rnicima francuskog jezičkog područja i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. Učenici usvajaju i nove tehnike učenja stranog jezika kao što su prepoznavanje značenja jezičkih izraza, korištenja rječnika i leksikona p rilagođenih njihovom uzrastu i praćenja vlastitog napretka u učenju stranog jezika uz primjenu jezičkog portofolija. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate u nastavi. Ocjena iz stranog jezika treba da bude odraz cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje nastavnik kontinuirano prati i ocjenjuje. INTERDISCIPLINARNI SADRŽAJ INTERKULTURALNE VJEŠTINE UČENJE KAKO TREBA UČITI Učenici će učiti francuski jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta npr. ČITANJE I RAZUMIJEVANJE : Učenici će - čitati rečenice i kraće tekstove, - tražiti osnovne informacije u tekstu i reagirati: 1 neverbalno, npr: - crtanjem. Zamjenice: - Lične zamjenice u jednini i u 1. Ich komme aus Sarajevo. Moja soba: das Bett, der Tisch, der Stuhl, der Computer, der Teddy, die Puppe... Ich habe zwei Augen. Maine Nase ist klain. Maine Augen sind blau... Voće, povrće, kupovina: Der Apfel ist rot. Die Banane ist gelb. Welches Obst magst du? Tomaten mag ich nicht. Was kostet ein Kilo Bananen? Bananen kosten 1 Euro. Dnevne aktivnosti: Ich früstücke um acht 32 - igrati uloge, - pripremati i sprovoditi jednostavne dijaloge. PISANJE Učenici će: - prepisivati pojedinačne riječi , rečenice i kraće tekstove, - rekonstruirati riječi, - dopunjavati izostavljene riječi, - od ponuđenih riječi rekonstruirati kraće rečenice. Ich komme um sechs Uhr nach Hause. Am Samstag gehe ich nicht in die Schule. Na igralištu Ich spiele Ball und mein Bruder spielt Tennis. Ich kann schnell laufen aber ich kann nicht hoch springen. Kannst du hoch springen? Zološki vrt: Der Elefant ist groß. Der Vogel kann singen. Učenici se prvenstveno osposobljavaju za usmenu komunikaciju u jednostavnim svakodnevnim situacijama uz usvajanje ograničenog fonda riječi i izraza pri čemu je prvenstveno nastavnik onaj kojeg imitiraju i za kojim ponavljaju. Učenici u ovom uzrastu rado scenski prikazuju naučeno tako da će u razvoju vještine govora dramatizacija naučenih modela kratkih dijaloga biti često zastupljen oblik nastavne aktivnosti. Nakon usmenog usvajanja postepeno se prelaz i na čitanje prepoznavanje već naučenih riječi -horsko i pojedinačno, te pisanje preslikavanje a potom prepisivanje riječii kratkih rečenica do usvajanja pravilnog pisanja pojedinih riječi i kraćih rečenica. Teme koje se obrađuju u prve tri godine učen ja stranog jezika vezane su za svakodnevni život i interesovanja učenika ovog uzrasta kao i njihovih vršnjaka u zemljama njemačkog govornog područja. Određene teme se iz razreda u razred ponavljaju u vidu koncentričnih krugova što omogućava kontinuirano ponavljanje, uvježbavanje i proširivanje leksičkog fonda. Polazeći od svojih vlastitih iskustava učenici u nastavi njemačkog jezika imaju priliku upoznati i stranu kulturu i način života pri čemu prepoznaju sličnosti i razlike. Time se kod njih razvija duh tolerancije. Interkulturalno učenje na ovom nivou se postiže i primjenom određenih autentičnih materijala poput dječjih pjesmica, slikovnica i drugih multimedijalnih materijala. Mogućnost autentičnog susreta sa govornicima kojima je njemački maternji jezik jeste i uspostavljanje prvih kontakata razmjenom kratkih pisama ili elektronske pošte. Učenici usvajaju i osnovne tehnike učenja stranog jezika, poput - prepoznavanja značenja jezičkih izraza na osnovu slušanja ili čitanja jednostavnih tekstova, - korištenja njihovom uzrastu prilagođenih rječnika, leksikona i sl. Ocjena iz stranog jezika odraz je cjelokupnog učenikovog odnosa prema školskim obavezama, njegovog aktivnog učešća u nastavnom procesu i pokazanih rezultata koje će nastavnik kontinuirano pratiti i ocijeniti. Interdisciplinarni sadržaj Programski sadržaj je međusobno povezan sa drugim predmetima. Učenici će tako učiti jezik i proširivati svoj vokabular oslanjajući se na znanje koje su stekli učenjem nekih drugih školskih predmeta ali i kombinirajući učenje stranog jezika sa ak tivnostima «preuzetim» iz nekih drugih predmeta, kao npr. Likovna kultura, Tjelesna i zdravstvena kultura, Muzička kultura, Priroda igralište, zološki vrt, kupovina, ljudsko tijelo , Matematika brojevi , Kultura življenja moja soba, zdrava ishrana. Interkulturalne vještine Učenici će: - upoznavati različite kulture i tradicije, - učiti da komuniciraju i da se ponašaju u svakodnevnim situacijama na način koji je primjeren kulturi zemlje čiji jezik uče. ARAPSKI JEZIK V RAZRED OSNOVNE ŠKOLE -TREĆA GODINA UČENJA 3 sata sedmično — 105 sati godišnje Uloga i značaj nastave arapskog jezika Tokom procesa obrazovanja, a u okviru nastave stranih jezika, neophodno je razvijanje svijesti o poznavanju dva ili više stranih jezika. Evropska Unija je multietnička zajednica čiji su opstanak i prosperitet uvjetovani višejezičnošću. Rezultat takvih razmišljanja je i stav Vijeća Evrope da svaki građanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Stoljećima Bosna i Hercegovina ima civilizacijske i privredn e veze sa Bliskim i Srednjim istokom, kao i sjevernom Afrikom, gdje se u više od 20 zemalja sa više od 250 miliona govornika kao zvanični jezik koristi arapski. Pored toga, više od 35 miliona ljudi kao drugi strani jezik koristi arapski jezik. Sve prethodno spomenuto govori u prilog neophodnosti učenja arapskog jezika kao jednog od stranih jezika tokom osnovne škole. Cilj i zadaci učenja arapskog jezika Cilj učenja arapskog jezika je osposobljavanje učenika za usmenu i pismenu komunikaciju na arapskom jeziku o različitim temama iz svakodnevnog života. Proširivanje opće kulture učenika kroz upoznavanje s načinom života i tradicijom zemalja u kojima se govori arapski jezik. Kroz učenje stranog jezika kod učenika se razvija svijest: o značaju višejezičnos ti, duhu tolerancije, kosmopolitizmu, toleranciji, humanizmu i internacionalizmu. Zadaci nastave arapskog jezika su: - razvoj sve četiri jezičke vještine, - ovladavanje osnovnim leksičkim, fonetskim i gramatičkim minimumom, - upoznavanje sa kulturom naroda č iji se jezik izučava i razumijevanje i poštivanje drugih kultura; - razvijanje motivacije za učenje jezika i zadovoljstva u učenju, - razvijanje samopouzdanja i samopoštivanja, - razvijanje samostalnosti i kreativnosti, - razvijanje sposobnosti slušanja i među sobnog uvažavanja, - osposobljavanje učenika za samostalno korištenje ra zličitih izvora znanja, odnosno ovladavanje strategijama učenja naučiti kako učiti. Kroz dijalog igre, pjesmice, ponavljanje, prepoznavanje, crtanje i druge vježbe uvježbavati osnovni vokabular. Vokabular treba proširivati u skladu sa temama koje se obrađuju. GOVOR: Učenici će: -ponavljati riječi nastavnika ili riječi izgovorene sa kasetofona; -voditi kraće dijaloge u parovima sa drugim učenicima ili sa nastavnikom; -pjevati; - recitirati kraće pjesmice; -glumiti.. PISANJE: Učenici najprije prepisuju riječi koje su prije toga usmeno usvojili, a potom postepeno usvajaju i pravilan način njihovog pisanja kroz vježbe poput: -popunjavanja sintagmi i rečenica npr: Gdje su nestale riječi? Arapski jezik se na ovom nivou uči kroz različite jezičke igre, ponavljanje, pjesmu, ples, sa postepenim uvođenjem čitanja i pisanja. Rad u parovima ili grupama doprinosi dinamici časa i većoj angažovanosti učenika. Praćenje i vrednovanje U petom razredu osnovne škole iskazuju se brojčane ocjene za postignute rezultate. Ocjena treba da bude odraz cjelokupnog odnosa učenika prema školskim obavezama. Nastavnik treba kontinuirano da prati i ocjenjuje rad svakog učenika. Priroda Interkulturalne vještine Učenici će: upoznati kulturu i običaje različitih zemalja u kojima se govori arapski jezik, upoređivati je sa vlastitom kulturom i razvijati pozitivan stav prema različitosti. Preporuke Kod organizacije nastave arapskog jezika u trećoj godini učenja preporuke se odnose prvenstveno na to da učenici rado prihvataju i provode proces imitiranja i ponavljanja, rado insceniraju naučene dijaloge. Ukoliko se u nastavni proces integriraju igre, njihove p rednosti su velike. Igre doprinose povećanju učeničke aktivnosti, poboljšanju njihovih jezičkih znanja, uspostavljanju prijatnije atmosfere u učionici, kao i njegovanju prisnijih odnosa između učenika i nastavnika, te između samih učenika. Razvija se takmi čarski duh, stvara živa atmosfera u učionici. Postojanje i njegovanje takmičarskog duha tijesno je povezano sa učeničkom motivacijom za učenje jezika. Izlasci djece u prirodu su također prilika za igre i pjesmice na arapskom jeziku. MATEMATIKA 40 MATEMATIKA Za peti razred devetogodišnje osnovne škole Četiri časa sedmično PODRUČJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI Znanje Sticanje znanja: - poznavanje i upotreba matematičkih simbola, - formiranje pojmova brojeva prvog miliona i skupa brojeva N0 - formiranje pojmova brojevne crte brojeva skupa N0, - formiranje pojmova i usvajanje procedura četiri osnovne računske opercije u skupu N0, - usvajanje znanja o višecifrenim brojevima i njihovoj strukturi, - o jednačinama i nejednačinama s nepoznatom «na jednom mjestu», - o rješavanju aritmetičkih brojevnih izraza, - prave i poluprave i crtanju modela prave i poluprave, - upotrebe brojeva u različtim kontekstima, u drugim predmetima i svakodnevnom životu, - o uglovima prepoznavanje, elementi, obilježavanje, vrste , a naročito o pravom uglu i nekim njegovim dijelovima polovini i trećini , - o trouglovima prepoznavanje, elementi, obilježavanje, vrste , a naročito o pravouglom trouglu, - o jediničnim površinama, o površini pravougaonika mjerenje i izračunavanje , - o izračunavanju površine kvadrata, - o jediničnim zapreminama, o zapremini kvadra mjerenje i računanje , - o izračunavanju zapremine kocke. Učenik će znati: - prepoznati, razumjeti i pravilno koristiti matematičke simbole, - prepoznati brojeve prvog miliona i brojeve skupa N0, njihov položaj na brojevnoj polupravoj i njihovu strukturu, - sa sigurnošću obavljati računanja u N0, - rješavati brojevne izraze, - modelirati brojevne izraze prema datim tekstualnim uvjetima, - prepoznati i rješavati zadatke date riječima i problemske zadatake , - uglove crtati i klasifikovati , trouglove crtati i klasifikovati , - prepoznati i crtati pravougonike spec. Vrijednosti i stavovi Razvijanje spoznaja o društvenim vrijednostima: - uvažavanja argumentacije u branjenju ličnih stavova i stavova drugih, - važnosti donošenja sudova na osnovu provjerenih činjenica i izgrađenih kriterija, - rada, posebno kolektivnog timskog rada, - pozitivnim crtama ličnosti, - važnosti radovanja ličnom uspjehu i uspjehu drugih, - ocjenjivanja i samoocjenjivanja na osnovu objektivnog i konstruktivnog vrednovanja, - samopouzdanja, samoaktualizacije, - uloge kritičkog mišljenja i zaključivanja u donošenju različitih odluka. BROJEVI PRVOG MILIONA Čitanje, pisanje i upoređivanje brojeva do 1 000 — ponavljanje. Zapisivanje brojeva u obliku zbira višekratnika dekadskih jedinica. Čitanje, pisanje i upoređivanje brojeva prvog miliona. Povezanost sabiranja i oduzimanja - ponavljanje. Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu usmeni postupak. Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu pismeni postupak. Osnovna svojstva sabiranja komutativnost, asocijativnost, nula kao sabirak. Primjena osnovnih svojstava sabiranja u računanju. Brojevni izrazi sabiranjem i oduzimanjem. Zavisnost zbira od sabiraka. Nepromjenljivost zbira i primjena. Zavisnost razlike od umanjenika i umanjioca. Nepromjenljivost razlike i primjena. Oduzimanje zbira od broja. Brojevni izrazi sa sabiranjem i oduzimanjem koji sadrže slovo promjenljivu. Određivanje nepoznatog sabirka, umanjenika i umanjitelja. MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje jednakih sabiraka. Dijeljenje kao obrnuta operacija množenju. Jedi nica i nula u dijeljenju. Množenje broja dekadskom jedinicom i višekratnikom broja deset. Dijeljenje broja dekadskom jedinicom. Množenje zbira i razlike brojem Distributivnost množenja prema sabiranju i oduzimanju. Dijeljenje zbira i razlike brojem. Pismeno množenje i dijeljenje jednocifrenim brojem. Pismeno množenje i dijeljenje dvocifrenim brojem. Pismeno množenje trocifrenim brojem. Osnovna svojstva množenja i primjena komutativnost i asocijativnost množenja. Zavisnost proizvoda od činilaca faktora. Nepromjenljivost proizvoda i primjena. Zavisnost količnika od djeljenika i djelitelja. Nepromjenljivost količnika i primjena. Množenje i dijeljenje proizvoda brojem. Množenje i dijeljenje korištenjem olakšica. Brojevni izrazi u prvom milionu s množenjem i dijeljenjem koji sadrže promjenljivu slovo. BROJNI IZRAZI Brojni izrazi sa operacijama različitog reda stepena , sa zagradama i bez zagrada. Sastavljanje jednostavnijih brojnih izraza koji odgovaraju tekstualnim zadacima. BROJEVI VEĆI OD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA N I SKUP N O Primjeri brojeva koji su veći od miliona. Upisivanje brojeva u tablice. Skup prirodnih brojeva N i skup N0. Brojna poluprava brojeva skupa N0. Kraci i vrh ugla. Pravi, oštri i tupi ugao. Mjerenje uglova tangram figura polovinom pravog ugla. TROUGAO Stranice, vrhovi i uglovi trougla. Stranice, vrhovi i uglovi trougla. POVRŠINA PRAVOUGAONIKA Modeliranje pravougaonika od kvadrata, rastavljanje pravougaonika na kvadrate. Upoređivanje i mjerenje površine pravoug aonika. Jedinične mjere za površinu 1 m2. Izračunavanje površine pravougaonika spec. Izračunavanje površine kvadra spec. Kvadratni oblici i kvadratni brojevi. ZAPREMINA KVADRA SPECIJALNO KOCKE Modeliranje kvadra od kocki, rastavljanje kvadra na kocke. Upoređivanje i mjerenje zapremine kvadara. Jedinične mjere za zapreminu 1 m 3, 1 dm3, 1 cm3, 1 mm3, 1 km3. Izračunavanje zapremine kvadra spec. Površina kvadra i kocke, zapremina kvadra spec. Sva pravila i zakonitosti o brojevima i računskim radnjama iz prve hiljade uvode se i provjeravaju i u skupu brojeva prvog miliona odnosno u skupu brojeva N 0. I ovdje će se koristiti sva tri pristupa: skupovni, brojni i perceptivno predodžbeni, ali sa dominacijom brojnog pristupa. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti poimanju skupa prirodnih brojeva i važnom svojstvu beskonačnosti. Pojam beskonačnosti treba kod učenika razvijati samo intuitivno i uz izbjegavanje riječi beskonačno. Moguće je koristiti izraz preko svakog broja. RAČUNSKE OPERACIJE U PRVOM MILIONU Svi metodički postupci koji su se koristili prilikom usvajanja računskih operacija u prvoj hiljadi koriste se i kod usvajanja računskih operacija u prvom milionu, kada su u p itanju usmena računanja. Pismenom računanju dati adekvatan ne prevelik značaj, s obzirom na njegovu malu upotrebu u savremenom životu. Zadnjom konstatacijom ne misli se na umanjivanje značaja pismenog računanja na razvoj široke lepeze učenikovih sposobnosti. Kao i u matematičkim sadržajima prethodnih razreda, jednačine i nejednačine rješavati, isključivo, na osnovu definicija računskih operacija i komponenti koje ih čine. Rješavanje jednačina i nejednačina, u kojima je nepoznata «na jednom mjestu», n e smije biti samo sebi svrha, nego te postupke treba vezivati za rješevanje različitih logičkih, problemskih, a posebno praktičnih zadataka. UGAO I TROUGAO Imajući u vidu da učenici geometrijske sadržaje u početnoj nastavi matematike usvajaju polazeći o d konkretnog, doživljajnog, poučavanje u znanjima o uglu i trouglu treba započeti od konkretnih rogljastih oblika tijela iz okruženja. Posebnu pažnju treba imati kod formiranja pojma pravog ugla. Korištenje origami tehnika tehnike presavijanja papira pokazalo se kao izvanredna mogućnost u formiranju pojma pravog ugla i u upoređivanju uglova. Jednakokrakom i pravouglom trouglu treba pristupiti s posebnom pažnjom. Izvanredno nastavno sredstvo za to je tangram -set figura. POVRŠINA PRAVOUGAONIH OBLIKA Dosadašnja iskustva i pokušaji u četvrtom razredu osmogodišnje osnovne škole u pomalo deduktivnom zasnivanju učenja površine pokazali su da je taj pristup bio neshvatljiv za veći broj učenika. Ovdje preporučujemo da se učenje o mjerenju površine isklj učivo veže za mjerenje površine pravougaonika. Bitno je da učenici praktičnim modelovanjem isijecanjem u papiru jediničnih površina kvadrata formiraju pravilne predodžbe o površini kvadrata, a poslije toga i pravougaonika. Izračunavanje površine pravougaonika ne smije se pretvoriti u formalizam koji «ogoljava» postupak izračunavanja površine do tabličnog množenja brojeva. Slično, površinu kvadra treba postaviti u kontekst učenja i vježbanja površine pravougaonika. MJERENJE I RAČUNANJE ZAPREMINE KVAD RA I ovdje treba početi od modelovanja jediničnih zapremina kocki. Koristeći prirodnu sklonost djeteta ka igri i istraživanju, može se dosta uspješno kod učenika razviti pojam zapremine kvadra. Nastavnik treba biti duboko svjestan važnog zakona konze rvacije zapremine koju učenik može doživjeti slaganjem različitih kvadara od jednakih kocki i oblikujući kvadre od plastelina. Preporučujemo nastavnicima i autorima udžbenika da koriste jezičke višestrukosti, na primjer uz riječi ugao, hiljada, trougao… i riječi kut, tisuća, trokut…, s obzirom na potencijalno kretanje učenika u prostoru gdje se koristi bosanski, hrvatski i srpski jezik, u budućnosti 45 NASTAVNI PROGRAM MATEMATIKE ZA PETI RAZRED SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI STAVOVIPONAŠANJA AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTI NASTAVNIKA BROJEVI PRVOG MILIONA Vezana za prvu hiljadicu brojeva Prepoznavanje, čitanje i pisanje brojeva koji su veći od hiljade. Povezanost brojeva i skupova. Dekadske jedinice i višekratnici dekadskih jedinica do miliona. Cifre, osnovna brojevna i mjesna vrijednost Cifre. Veze brojeva i tačaka poluprave. Uređenost skupa brojeva prvog miliona. Upoređivanje brojeva prvog miliona. Razumijevanje materije i problema. Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko razmišljanje. Razvijati maštu i percepciju. Odvajanja bitnog od nebitnog. Nizanja, i slijeđenja niza uputa. Prostorno organizovanje i orijentisanje. Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. Prostorne organizacije i orijentacije. Konvergentan i divergentna produkcija ideja. Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti. Evaluacija efikasnosti učenja i rada. Samopouzdanje, jasan osjećaj vlastitih moći i limita. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. Podrška drugima i servilna orijentacija. Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja. Optimizam, unutrašnja motivisanost, volja za rad. Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. Aktivno sudjeluje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada. Sarađuje u kreiranju obrazovnih situacija. Pomaže nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija modela brojeva, brojevnih linija,.... Koristi udžbenik i literaturu. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. Uči kod kuće i radi domaće zadatke. Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa, kreira godišnji, mjesečne i dnevne planove rada. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Bira zadatke i probleme usklađene u mogućnostima. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u odjelu. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. Sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. Algoritamsko pismeno sabiranje i oduzimanje brojeva u prvom milionu. Svojstva sabiranja i oduzimanja brojeva u prvom milionu. MNOŽENJE I DIJELJENJE U PRVOM MILIONU Množenje u prvom milionu kao sabiranje više jednakih brojeva. Algoritamsko pismeno množenje brojeva. Dijeljnje u prvom milionu kaosuprotna r. Nealgoritamsko usmeno dijeljenje brojeva. Algoritamsko pismeno množenje brojeva. Jedinica i nula u množenju i dijeljenju. Razumijevanje materije i problema. Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko razmišljanje. Razvijati maštu i percepciju. Odvajanja bitnog od nebitnog. Razvrstavanja, klasifikovanja, uspoređivanja Nizanja, i slijeđenja niza uputa. Prostorno organizovanje i orijentisanje. Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. Prostorne organizacije i orijentacije. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti. Evaluacija efikasnosti učenja i rada. Apstrahiranja i konkretizacija vizuelnog pamćenja, uopćavanja. Praćenje niza uputa algoritam Uopćavanja, prepoznavanja i korištenje obrasca. Praćenje niza uputa algoritam Samopouzdanje, jasan osjećaj vlastitih moći i limita. Adaptivnost i fleksibilnost u prihvatanju promjena. Inovacije i otvorenost za nove ideje i informacije. Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja. Optimizam, unutrašnja motivisanost, volja za rad. Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. Aktivno sudjeluje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada. Sarađuje u kreiranju obrazovnih situacija. Pomaže nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija modela brojeva, brojevnih linija,.... Koristi udžbenik i literaturu. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno piše sve informacije koje mu daje nastavnik. Uči kod kuće i radi domaće zadatke. Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa, kreira godišnji, mjesečne i dnevne planove rada. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Bira zadatke i probleme usklađene u mogućnostima. Ostvaruje produktivnu stvaralačku atmosferu i pozitivno ozračje u odjelu. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. Prepoznavanje pravog, pravog, oštrog i tupog ugla. Crtanje ugla i pravog ugla. Prepoznavanje jednakostraničnog, jednakokrakog trougla. Crtanje trougla i specijalno pravouglog trougla. POVRŠINA PRAVO- UGAONIKA Jedinične površine. Izračunavanje površine pravougaonika spec. Razvijati pamćenje te stvaralačko i logičko razmišljanje. Razvijati maštu i percepciju. Odvajanja bitnog od nebitnog. Prostorno organizovanje i orijentisanje. Razvijanje prostorne organizacije i orijentacije. Različiti načini matematičkog izražavanja i komuniciranja korištenjem matematičkog jezika. Prostorne organizacije Savjesno preuzimanje odgovornosti za ostvarenja. Optimizam, unutrašnja motivisanost, volja za rad. Značaj ocjenjivanja rezultata rada i važnost samokontrole. Značaj znanja o brojevima i kvantitativnim odnosima. Interes za rješavanje problema i zadataka timskim radom. Procjenjuju i vrednuju vlastite stavove i stavove drugih. Poštivanje pravila obrazovne igre i aktivnosti uopće. Aktivno sudjeluje u svim socijalnim oblicima nastavnog rada. Sarađuje u kreiranju obrazovnih situacija. Pomaže nastavniku u izradi i kreiranju nastavnih sredstava i obrazovnih situacija modela brojeva, brojevnih linija,.... Koristi udžbenik i literaturu. Dosljedno izvršava sve zahtjeve nastavnika u individualnom, grupnom i frontalnom radu. Uredno piše sve Izvodi sadržaje iz nastavnog plana i programa, kreira godišnji mjesečne i dnevne planove rada. Priprema nastavnu tehniku i tehnologiju. Primjenjuje modele interaktivne nastave. Bira zadatke i probleme usklađene u mogućnostima individualizirano pristupanje učenicima kroz primjenu zadataka na više nivoe složenosti. Odvajanjem bitnog od nebitnog, precizira znanja: dovoljnog, srednjeg i visokog nivoa, koja učenik treba usvojiti. BROJNI IZRAZI Prepoznavanje i računanje brojnih izraza. BROJEVI VEĆI OD MILIONA. SKUP PRIRODNIH BROJEVA N I SKUP NO Osnovne informacije o prirodnim brojevima i brojevnoj polupravoj prirodnih brojeva. Praćenje niza uputa algoritam. Izračunavanje zapremine kvadra spec. Konvergentna i divergentna produkcija ideja. Pamćenje i odabir informacija koje je potrebno upamtiti. Evaluacija efikasnosti učenja i rada. Apstrahiranja i konkretizacija vizualnog pamćenja, uopćavanja. Praćenje niza uputa algoritam Uopćavanja, prepoznavanja i korištenje obrasca. Praćenje niza uputa algoritam. Praćenje niza uputa algoritam. Uči kod kuće i radi domaće zadatke. Ostvaruje produktivnu, stvaralačku atmosferu istvaralačku i pozitivnu atmosferu u odjeljenju. Vodi evidenciju svojih zapažanja o napredovanju učenika. Koristi različite metode i strategije u praćenju postignuća i sposobnosti učenika. Redovito ocjenjuje rad učenika i vodi uredne zabilješke. U evaluaciji i ocjenjivanju koristi različite oblike i strategije uvažavajući i samoocjenjivanje učenika zasnovano na utvrđenim kriterijima. Biljke — proizvođači hrane i kisika 3. Građa i funkcija biljaka - korijen; građa i funkcija - izdanak; građa i funkcija - stablo; građa i funkcija - list; građa i funkcija 4. Cvijet i cvat 5. Raznovrsnost plodova i sjemenki 8. Rasprostranjenje sjemenki i plodova 9. Značaj biljaka za čovjeka 10. Divlje samonikle i gajene biljke 11. Uzgoj i zaštita biljaka 12. Uzgoj i zaštita životinja 13. Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom razmnožavanje i ponašanje životinja 14. Ekologija; očuvanje životne sredine 15. O tijelima 53 DIDAKTIČKO — METODIČKE NAPOMENE Priroda je novi nastavni predmet u V razredu devetogodišnje osnovne škole. Njegove specifičnosti se ogledaju u mogućnostima objedinjavanja i povezivanja prirodoslovnih cjelina koje se odnose na različita područja prirode i svijeta u širem smislu riječi. Stoga PRIRODA, kao malo koji predmet u cjelokupnom školovanju, doprinosi stvaranju učenikove cjelovite slike o svemu što nas okružuje u svijetu. To okruženje je potrebno spoznavati sa aspekta bioloških, hemijskih i fizikalnih procesa. Takav način pristupa predmetu je priprema učenika za cjelovit način shvatanja i rješavanja problema, te priprema pojmovne podloge za buduće predmete prirodnih znanosti u višim razredima, tj. Da bi se taj cilj u potpunosti ostvario, neophodno je, što je više moguće, prakticirati izvanučioničku nastavu gdje se posmatraju, prate i bilježe prirodne pojave i procesi. Način realizacije izvanučioničke nastave bi planirale škole u ovisnosti o svojim mogućnostima. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati iskustveno i interaktivno učenje, problemski orjentirana nastava i primjeri iz svakodnevnog života i okruženja u kojem učenik živi. Gdje god je moguće nastavni sadržaji koje planira nastavnik trebali bi se držati načela aktuelnosti u neposrednom okruženju učenika i lokalnoj zajednici. Posebnu pažnju je potrebno posvetiti učenicima s teškoćama u razvoju. Prepoznaje životne zajednice, opisuje ih, nabraja biljke i životinje, pravi lance uzajamnih odnosa, doprinosi poboljšanju uvjet života u životnim zajednicama, posmatra i zaključuje. Pozitivan stav o životnim zajednicama, cijeni vrijednosti životnih zajednica, ne uništava biljke i životinje u životnim zajednicama. Ispunjavanje domaćih zadataka Saradnja, posmatranje, prikupljanje informacija, dogovaranje, diskutiranje, razmjena iskustava, predviđanje, sakupljanje materijala, sistematiziranje Planiranje, osmišljavanje igara i interakcijskog učenja, komuniciranje sa učenicima, diskutiranje, upućivanje učenika na različite izvore znanja, uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja, motiviranje učenika za rad Biljke — proizvođači hrane i kisika, važnost biljnog svijeta za život na Zemlji Posjeduje znanja o biljkama kao proizvođačima hrane i kisika, važnosti biljnog svijeta za život na Zemlji Prepoznaju razne biljke u okruženju, prikuplja različite biljke i priprema ih za herbarijum, koristi dodate izvore znanja, Pravilan odnos prema biljkama u okruženju, Sakupljanje, sistematiziranje, zaključivanje, izrada panoa. Pomaganje drugima Posmatranje i procjenjivanje Osmišljavanje igara u učionici Organizacija praktičnih vježbi Saradnja sa roditeljima GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA korijen; građa i funkcija izdanak; građa i funkcija stablo; građa i funkcija list; građa i funkcija Posjeduje znanja o građi funkciji biljaka, njihovim osnovnim dijelovima, građi i funkciji osnovnih dijelova Razlikovanje biljnog od životinjskog svijeta, pravljenje jednostavnijih klasifikacija biljaka opisivanje građe korijena, izdanka, stabla i lista, povezivanje već stečenih znanja i iskustava sa materijom koja se obrađuje Čuvanje biljnog svijeta u okruženju, učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu Sakupljanje biljaka, pravljenje zbirnki korjena, izdanaka, listova, izrafa tematskih panoa, pomoć drugima Saradnja sa lokalnom zajednicom , korištenje njenih resursa za potrebe nastave Procjenjivanje napretka učenika, podsticanje radoznalosti, mašte i razvoj kreativnosti 55 Cvijet i cvat Posjeduje osnovna znanja o cvijetu i cvatu, Razlikuju cvijet i cvat, znaju osnovne dijelove cvijeta i njihovu ulogu Izgrađen pozitivan stav prema cvijetu i cvatu, učešće u zajedničkim radovima u školi na izradi tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju zbirki cvjetova i cvatova Prikupljanje različitih cvjetova i cvatova, pravljenje zbirki, izrada tematskih panoa Planiranje, pripremanje i podsticanje učenika na kreativan i istraživački rad Predlaganje i rukovođenje školskim projektom Oprašivanje i oplodnja biljaka Posjeduju znanja o prirodnom i vještačkom oprašivanju i oplodnji biljaka Sposobnost razlikovanja prirodnog i vještačkog načina oprašivanja i oplodnje Pozitivan stav o prirodnom i vještačkom oprašivanju biljaka Praktični radovi, izvođenje zeključaka, predviđanje Planiranje, pripremanje, podsticanje, vođenje Izrada edukativnih i didaktičkih materijala Bilježenje, pomaganje, sistematiziranje Saradnja sa lokalnom zajednicom, porodicom Procjenjivanje postignuća Raznovrsnost plodova i sjemenki Posjeduju znanja o raznovrsnosti plodova i sjemenki, njihovoj ulozi u životu i razmnožavanju biljaka Prepoznavanje plodova i sjemenki različitih biljaka, razlikovanje jestivih od nejestivih Izgrađen stav prema raznovrsnosti plodova i sjemenki u prirodi i njihovom značaju i razmnožavanju biljaka Rad na prikupljanju plodova i sjemenki, pravljenje zbirki i tematskih panoa Organizacija izleta u šumu Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH Motiviranje, praćenje, procjenjivanje Značaj biljaka za čovjeka Posjeduju znanja o značaju biljaka začovjeka Sposobnost prepoznavanja biljnog svijeta, prepoznavanje jestivih biljaka i njihovih dijelova, pravilna upotreba biljaka u ishrani ljudi i životinja Ispravan stav prema biljkama i njihovom značaju za čovjeka Istraživanje u prirodi, izvođenje ogleda, korištenje dodatnih izvora znanja Razvijanje interesovanja i poželjnih navika učenika Praćenje zdravlja učenika Motiviranje učenika na igre i sport Divlje samonikle i gajene biljke Posjedovanje znanja o samoniklim i gajenim biljkama i njihovoj upotrebi u ishrani ljudi i očuvanju zdravlja Razlikovanje divljih od gajenih biljaka, opisivanje izgleda i upotrebe biljaka odstrane ljudi Pravilan stav prema divljim i samoniklim biljkama i gajenim biljkama, pomoć u gajenju biljaka Prikupljanje, sistematiziranje, izrada panoa, pravljenje zbirki Organiziranje malih radnih akcija, motiviranje učenika Uzgoj i zaštita biljaka Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti biljaka, načinu uzgoja i načinu zaštite biljaka Prepoznavanje značaja uzgoja biljaka za ishranu ljudi i ishranu životinja, pravilna upotreba zaštitnih sredstava kod uzgoja biljaka i zaštita prilikom upotrebe tih sredstava Izgrađen pravilan stav prema uzgoju i zaštiti biljaka Praktičan rad u učionici i izvan učionice, Organizacija i izvođenje različitih ogleda sa vodom Priprema materijala Pripremanje cjelokupnog nastavnog procesa Organizacija uređenja izvora Uzgoj i zaštita životinja Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti životinja, načinu i značaju uzgoja i njihove zaštite Razlikovanje divljih od pitomih životinja, sistematizacija životinja prema staništu, načinu ishrane, izgledu i drugim karakteristikama Izgrađen pravilan stav prema uzgoju i zaštiti životinja Praktičan rad u seoskom dvorištu ili farmi, prikupljanje slika životinja, pravljenje panoa Organizacija izlaska u prirodu Podstrekavanje, praćenje, pomaganje 56 Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom razmnožavanje i ponašanje životinja Posjedovanje znanja o razmnožavanju i ishrani životinja i njihovoj potrebi za kisikom, učešće u lancima ishrane Pravljenje lanaca ishrane, način života pojedinih životinja i njihovo razmnožavanja, potreba za kisikom Pravilan odnos prema životinjskom svijetu Izrada tematskih panoa, istraživanje dodatnih izbora znanja, praktični radovi u školi i izvan škole, posmatranje i zaključivanje Planiranje, pripremanje, podsticanje i rukovođenje u istraživanju Pomaganje učenicima u izradi kalendara, plakata i drugog obrazovnog materijala Saradnja sa lokalnom zajednicom i porodicom Planiranje, pripremanje, organiziranje Praćenje, bilježenje, pomaganje Ekologija; očuvanje životne sredine Posjedovanje znanja o ekologiji kao nauci o očuvanju zdrave životne sredine Očuvanje životne sredine, učešće u akcijama uređenja okoliša, davanje doprinosa očuvanju životne sredine Pravilan odnos prema očuvanju životne sredine. Kroz oglede usvojiti pojmove u vezi s prelazom tvari iz jednog u drugo agregatno stavnje Prepoznavanje agregatnih stanja vode, mjerenje temperature vode, izrada grafikona, Pravilan odnos prema preuzetim obavezama i zadacima, pravilno rukovanje priborom i materijalom za izvođenje ogleda. Aktivno učešće u pripremi i izvođenju ogleda, preduzimanje mjera opreza, izvođenje zaključaka i interpretacija dobijenih rezultata. Planiranje i pripremanje ogleda, preporuka šire literature učenicima, praćenje i ocjenjivanje O tijelima Usvojiti pojmove čvrstih, tečnih i gasovitih tijela, pravilnih i nepravilnih oblika, agregatnog stanja pojedine materije. Ogledom pokazati da su i plinovi tijela i da zauzimaju prostor npr. Istraživanje u neposrednom okruženju, izvođenje zaključaka i donošenje sudova o pojedinim pojavama, aktivno učešće u izvođenju ogleda. Planiranje i pripremanje nastavnog procesa, upućivanje učenika na širu literaturu, praćenje i vrednovanje rada učenika, pomoć djeci s posebnim potrebama u radu. Moja domovina Bosna i Hercegovina 1. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1. Bosna i Hercegovina i okruženje 1. Kulturne, prosvjetne i vjerske ustanove naroda u Bosni i Hercegovini 2. Religija - pojam, vjerska slika zavičaja i naroda u Bosni i Hercegovini 3. Geografska obilježja - odlike Bosne i Hercegovine 3. Prirodni resursi, geografske odlike -obilježja Bosne i Hercegovine 3. Razvijenost Bosne i Hercegovine, privreda i turizam 3. Uzajamni odnos privrede 4. Moja domovina BiH 1. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 1. Bosna i Hercegovina i okruženje 1. Kulturno-prosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiH 2. Kulturno-povijesne znamenitosti BiH 2. Značajni kulturno- historijskih spomenika u zavičaju 2. Religija — pojam, vjerska slika zavičaja i naroda u BiH - Učenici znaju o kulturno historijskim spomenicima BiH - Znanje o najvažnijim spomenicima iz prošlosti BiH - Znanje o prošlosti svog zavičaja - Vjerski spomenici naroda u BiH -Razlikovati spomenike prema starosti i prema važnosti -Moći objasniti što simboliziraju određeni spomenici u svom užem okruženju -prepoznavanje obilježja vjerskih spomenika -Razvijanje pozitivnih stavova o očuvanju kulturne baštine iz prošlosti domovine i naroda koji u njoj žive -Razvijanje pozitivnog stava o vjerskim spomenicima i njihovoj ulozi. Prirodni resursi, geografska obilježja BiH 3. Razvijenost BiH, privreda i turizam 3. Uzajamni odnos privrede -Znaju karakteristike svake od navedenih regija u kulturnom i privrednom pogledu. Vrste saobaraćaja u BiH 4. Najvažnije saobraćajnice i saobraćajna povezanost 4. Po svojim programskim sadržajima i oblicima rada on pruža neiscrpne mogućnosti odgojno ob razovnih strategija koje potiču aktivno učenje i umijeće kritičkog mišljenja kako bi obrazovanje na elementarnom stupnju odražavalo potrebe demokratizacije obrazovanja u kojem učenik može opisati svijet i suditi o njemu. U tom procesu važna je uloga suvrem enog učitelja. Nastavni predmet društvo u svome razvoju iznjedrio se na osnovi spoznaje o djetetovoj potrebi za cjelovitim doživljajem neposredne stvarnosti i participiranjem škole u potpomaganju djeteta u njegovoj spremnosti za sve složenije zahtjeve životnog okruženja kao i potrebe stjecanja bazičnih znanja koja garantiraju uspješno snalaženje u društvenim predmetima u višim razredima osnovne škole. U ostvarivanju složenih pitanja razumijevanja uzročno -posljedičnih veza i odnosa u društvenim pojavama i pr ocesima koje predviđa nastavni program kod učenika je prije svega potrebno poticati i razvijati znatiželju i propitivanje te umijeće kritičkog mišljenja a koje stavlja u funkciju više mentalne procese. Ako polazimo od uvažavanja demokratskih procesa putem kvalitetne nastave predmeta društvo, za učenika je važno kako u predviđenim nastavnim sadržajima i postavkama razmišljati samostalno i postupati u skladu sa svojim razmišljanjima , te kako iskoristiti određene informacije sa različitih stajališta, prosuđivati o njihovim vrijednostima na osnovu ličnih potreba i ciljeva. Da bi učenici djelotvorno razmišljali, kritičko mišljenje mora postati konstanta njihova neposrednog iskustva pa se s pravom problematizira uloga učitelja kao odgovorne osobe u kreiranju kvali tetne nastave društva. Nastavnik u ovom predmetu treba voditi učenike kroz procese učenja i njegove prednosti s aktiviranjem mišljenja učenika, određivanjem svrhe učenja motivacijom , aktivnim uključivanjem učenika u procesu učenja različitim teh nikama, poticanjem refleksije različitost mišljenja, poticanje samoistraživanja olakšava obradu informacija u procesu učenja i olakšava kritičko mišljenje. U ovom razredu učenici će proširiti svoja stečena znanja o svojoj domovini, ljubavi prema domovini, kulturološkim razlikama koje postoje u našoj domovini. Također, učenici će posebno učiti i o uređenju svoje domovine te kulturno -historijskim spomenicima koje karakteriziraju njeno područje. I na kraju, učenici će obnoviti i produbiti svoja znanja o vrsti naselja i saobraćajnoj povezanosti svoje domovine. Izučavanjem ovako predviđenih sadržaja učenici će steći potrebna znanja o svojoj domovini i tako se postupno uključiti u društvene predmete koji su predviđeni u višim razredima u osnovnoj školi. Primjenom metod a racionalnog učenja i motiviranjem učenika u obradi nastavni h sadržaja uz aktivno učešće nastavnika omogućit će učenicima stjecanje neophodni h znanja iz predmeta društvo. Pri realizaciji nastavnih sadržaja treba težiti primjeni raznovrsnih izvora saznanj a. Potrebo je voditi računa da nivo interpretacije odgovara uzrastu učenika, pa u tom cilju ograničiti broj termina sa kojima se učenici susreću prvi put. Realizacija ovog programa podrazumijeva da udžbenik predstavlja spoj sa drugim izvorima saznanja, što je značajno za proširivanje znanja učenika. OSNOVE TEHNIKE 63 OSNOVE TEHNIKE 5. Zadaci nastave iz predmeta: Osnove tehnike - uvođenje učenika u tehnička i informatička znanja - podizanje svijesti kod učenika o tehničkim i informacionim tehnologijama: pripreme, organi zacija, dostignuća, mogućnosti koje iste pružaju - uvođenje učenika u kreativan rad putem kreativnih radionica s ciljem izrade predmeta od upotrebne vrijednosti škola, domaćinstvo... Nastavu iz predmeta Osnovi tehnike u 5. NASTAVNE CJELINE I OBLASTI - Uvod u nastavni predmet 1 - Tehnika i informatika 15 64 - Informatika i tehnika 13 - Izborni dio nastave 6 UVOD U NASTAVNI PREDMET 1 sat - Sadržaj nastave iz Osnova tehnike u 5. Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumjeva adekvatnu pripremu učenika da prikupe određeni broj informacija sa: medija, inerneta, literature i sl. Upoznavanje sa zanimanjima uvod u profesionalnu orijentaciju , razvijanje opšte kulture, proširivanje vlastitih afiniteta i ljubavi prema važnom segmentu ljudskog života bez tehnike, tehnologije i informatike je nezamisliv život savremenog čovjeka u 21. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče učenike na kvalitetne odgovore. Nastavnik ilustruje, objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano, koji kreira zajedno sa učenicima. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i multimedijalne sadržaje: hronološki prikaz tehničkih ostvarenja, podatke o životu ljudi zaslužnih na polju tehnike. Praćenje izlaganja i prezentacija predmetnog nastavnika, praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. Upoznavanje sa sastavom pribora za tehničko crtanje i njegovim pravilnim korištenjem, usvajanje elementarnih znanja o vrstama linija. Učenici usvajaju osnovna znanja o tehničkom crtanju, značaju poznavanja tehničkog crtanja, ulozi i značaju tehničkih crteža. Usvajaju znanja o zanimanjima i stručnoj spremi osoba koje se u profesionalnom životu bave kreacijama i ilustracijama različitih dijelova mašina, uređaja i sl. Izlaže nastavno gradivo vezano za osnovna pravila tehničkog crtanja. Primjenjuje različite metode u cilju što kvalitetnije, i afirmativnije prezentacije gradiva. Objašnjava i prezentira prethodno pripremljen obrazovni pano, koji kreira zajedno sa učenicima. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa, radnih lista, a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti tehničkog crtanja. Nastavna oblast i sadržaj VJEŽBE: Tehničko crtanje VJEŽBE: Savladavanje radnih postupaka i upotrebe alata za rad sa papirom, kartonom, ljepenkom, kožom, platnom, plastičnom folijom Aktivnosti učenika Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika Učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja: - vrste linija - crtež A4 formata - okvir, zaglavlje i sastavnica Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. Samostalan pristup radu, razvijanje vlastite kreativnosti i sticabje radnih navika. Učenici primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. Vježba: savladavanje osnovama rukovanja proborom Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi učenike u srž primjene usvojenih znanja, demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije učeničkih aktivnosti samostalnost učenika u radu 67 Nastavna oblast i sadržaj OBRADA: Upoznavanje sa osnovnim principima uticaja tehnike i tehnologi je u zaštiti životne okoline: reciklaža, prerada starog papira, organizacija skladištenja papirnog otpada Aktivnosti učenika Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika Praćenje izlaganja i svih prezentacija nastavnika, kao i aktivno sudjelovanje u istom. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo na času. Uz adekvatnu pripremu učenik može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti, učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. Učenici usvajaju osnovna znanja tehničkim mjerama zaštite životne okoline reciklaža, organizacija i upravljanje deponijama papira i papirnih proizvoda. Usvajanje znanja o novim proizvodima napravljenih od otpadnih papirnih materijala. Prezentacija gradiva it tematike vezane za osnovne principe uticaja tehnike i tehnologije u zaštiti životne okoline: reciklaža, prerada starog papira, organizacija skladištenja papirnog otpada. Korištenje različitih metoda u cilju što kvalitetnije i afirmativnije. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa, izradu obrazovnog panoa, a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti osobina materijala, predmeta i uređaja tehničkim mjerama zaštite životne okoline. Poseban obrazovni osvrt dati na tehničke mjere zaštite životne okoline i uticaj fabrika za preradu papira na životnu okolinu, uticaj sječe šume na eroziju tla, industrijskoj preradi, reciklaži i sl. Praćenje multimedijalnih i drugih sadržaja koji prezentiraju nastavno gradivo vezano za saobraćajna pravila i propise. Uz adekvatnu pripremu učenik može na kvalitetan način primjenom do sada usvojenih znanja iz ove oblasti učestvovati u kreiranju obrazovnog panoa. Učenici usvajaju osnovna znanja o saobraćajnim pravilima i propisima: usvajanje teoretskih znanja o bezbjednosti u saobraćaju, definicijama: saobraćajni znakovi, šta je pješak, kolovoz, kolovozna traka, trotoar, saobraćajna traka, pješački prelaz, nosivost, vozila, opterećenje, radnje vozilom na putu, pravila regulisanja saobraćajana raskrsnicama: pravilo desne strane, saobraćajnim znacima. Bicikl u javnom saobraćaju, savladavanje vožnje bicikla na adekvatno ocrtanom poligonu prepreke, zaustavljanje, mimoilaženje, startanje isl. Izlaganje nastavnog gradiva o o saobraćajnim pravilima i propisima, ulozi i značenju saobraćajnih znakova, regulisanju saobraćaja na raskrsnicama. Primjena različitih metoda u cilju što kvalitetnije, zanimljivije i afirmativnije prezentacije gradiva. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik uključuje i upotrebu grafoskopa, izradu obrazovnog panoa, radnih listi, a posebno multimedijalnih sadržaja iz oblasti saobraćajno - tehničke kulture, bezbjednosti u saobraćaju, faktora bezbjednosti i sl. Nastavna oblast i sadržaj KREATIVNA RADIONICA: praktična primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja, o sobine materijala, obrada, alati i pribor za obradu papira, kartona i ljepenke, kao i iz saobraćajno -tehnčke kulture - izrada geometrijskih figura i tijela - izrada odgojno-obrazovnih panoa, prigodnih čestitki - izrada igračaka, akcent baciti na kreativne ig račke razne vrste slagalica od kartona - izrada modela saobraćajnih sredstava kopnenog, vodenog i vazdušnog saobraćaja uz upoznavanje sa osnovnim mehaničkim i fizičkim karakteristikama korelacija nastavnog gradiva: tehnikainformatika Aktivnosti učenika Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja iz tehničkog crtanja. Aktivno učešće u radu prema uputstvima predmetnog nastavnika i aktivna primjena usvojenih znanja. Samostalan pristup radu, razvijanje vlastite kreativnosti i sticanje radnih navika. Učenici primjenjuju usvojena znanja o tehničkom crtanju na osnovu čega se stiče ukupan uvid u stepen usvojenosti nastavnog gradiva. Vježba: savladavanje osnova ma rukovanja proborom Vježba: razvijanje osjećaja za pravilnu ilustraciju svih vrsta linija u odnosu na njenu ulogu na tehničkom crtežu. Nastavnik savjetima i adekvatnim pomaganjem na praktičan rad uvodi učenike u srž primjene usvojenih znanja, demonstrira radne postupke iz stalno potenciranje realizacije učeničkih aktivnosti samostalnost učenika u radu. Aktivno učešće u kreiranju časa podrazumjeva adekvatnu pripremu učenika da prikupe određeni broj informacija sa: medija, literature i sl. Nastavnik na ovaj način može steći uvid u predznamje koje učenik posjeduje i sa č ime raspolaže kada je u pitanju nastavak rada na časovima informatike. Učenici usvajaju osnovna znanja o tehnici, informatici, značaju informatike i informatičke tehnologije u savremenom životu čovjeka. Historijski razvoj računara i računarske tehnike , današnja dostignuća o naučnicima zaslužnim za razvoj hardvera i softvera. Upoznavanje sa zanimanjima uvod u profesionalnu orijentaciju , Razvijaju opštu kulturu, proširuju vlastite afinitete i ljubav prema važnom segmentu ljudskog života bez tehnike, tehnologije, informatike, i drugih tehničkih oblasti je nezamisliv život savremenog čovjeka u 21. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče učenike na kvalitetne odgovore, ilustruje, objašnjava, prezentira i demonstrira. Nastavnik uključuje i računar i direktno na računaru prezentira gradivo. Upoznavanje sa perifernim uređajima. Upoznavanje sa adekvatnim programima za unos teksta, za crtanje Paint. Aktivnosti učenika Očekivana postignuća Aktivnosti nastavnika Paralelan rad sa izlaganjem predmetnog nastavnika-svaka tipka, njena funkcija, rad sa mišem, rad na tekstu, rad sa opcijama: pisanje, brisanje, kopiranje, rezanje, lijepljenje, memorisanje, kreiranje foldera i datoteke. Izlaganje gradiva primjenom različitih metoda. Postavljanje različitih vrsta jednostavnih pitanja potiče učenike na kvalitetne odgovore, ilustruje, objašnjava, prezentira i demonstrira. U cilju osavremenjavanja nastavnog procesa nastavnik direktno uključuje i računar kao osnovno sredstvo rada, a prateća nastavna sredstva će biti: grafoskop i multimedijalni sadržaji. IZBORNI DIO NASTAVE 6 Izborni dio nastave iz Osnova tehnike u 5. Izrada školskih učila 3. Tehničko-didaktički uređaji za potrebe škole i osobnu upotrebu 71 1. KULTURA ŽIVLJENJA 72 KULTURA ŽIVLJENJA ZA V RAZRED PROGRAMSKI ZAHTJEVI OČEKIVANA POSTIGNUĆA ODGOJNI OBRAZOVNI MINIMALNA DOVOLJNA VISOKA Da kod učenika razvije potrebu za radom ,učenjem i potrebu za kućnim poslovim. Upućivanje učenika na vrijednosti porodičnog i drugih oblika društvenog života. Da putem praktičnih vježi učenici razviju svoju kreativnost koja će im u životu koristiti da stvaraju bolje uslove življenja. Da učenici steknu osnovna higijenska pravila pri održavanju lične higijene, higijene stambenog prostora, odjeće i obuće. Uputiti učenike na izbor određenih zanimanja i zanata. Poseban zadatak nastave kulture življenja je da svojim sadržajem uspije izmjeniti loše stečene prehrambene navike. Da se učenici nauče pravilno odnositi prema privatnim i društvenim dobrima, razvijanje ekološkog ponašanja. Očuvanje kulturne baštine naših naroda i narodnosti , učenjem raznih običaja, posjetom muzeja ,starina ,čuvanjem starinskih upotrebnih predmeta i narodnih nošnji u okviru svoje porodice i sl. Upoznavanje učenika sa bolestima savremenog svijeta i štetnom dejstvu raznih toksikomanija Razvijanje osjećaja i potrebe kod učenika za kulturnim ophođenje i ponašanjem u okviru svoje porodice , škole i društva uopće. Naučiti ih pravilima kulturnog ponašanja, kulturom dijaloga. Usvajanje znanja o kulturnom načinu stanovanja, odijevanja ,pravilnom prehranom itd. Naučiti ih da budu tolerantni prema drugim i drugčijim u sredini življenja i uopće u životu. Razvijanje estetskih vrijednosti života. Stvaranje navika za štednjom ličnih, društvenih i pripodnih materijalnih dobara. Zadovoljavanje u posjedovanju znanja o osnovnim i temeljnim potrebama kulturnog življenja djeteta uzrasta od deset godina. Koje se odnose na posjedovanje znanja o važnosti sprovođenja osnovnih higijenskih, zdravstvenih, estetskih i kulturnih potreba. Minimalni ishodi učenja o osnovama kulture stanovanja, odijevanja i prehrane treba da kod učenika razvija ili mijenja loše stečene navike. Ishod učenja, ako kod učenika razvije smisao neophodnosti povezanosti teorijskog znanja i njegove primjene u svakodnevnom životu. Ako se učenici osposobe da naučena pravila i postupke o osnovnim potrebama kulturnog življenja, putem praktičnog rada mogu izvoditi međusobnom saradnjom, samostalno, grupnim radom, strpljivo i uporno sa izraženim takmičarskim osobinama. Ishodi učenja će biti zadovoljavajući, ako roditelji i nastavnici primjete pozitivne promjene u načinu ponašanja učenika Ako se kod učenika razvije uspješna komunikacija poštivanjem kulture dijaloga i međusobnog uvažavanja učenika i nastavnika. Razviti kod učenika međusoban odnos tolerantnog ponašanja i rješavanje sukoba nenasilnim ponašanjem. Da posjeduju ljubav i pravilan odnos prema svim životnim dobrima koja su neophodna za kulturno življenje 73 PROGRAMSKI SADRŽAJ NASTAVNOG PREDMETA KULTURE ŽIVLJENJA ZA V PETI RAZRED DEVETOGODIŠNJEG OSNOVNOG OBRAZOVANJA 1 čas sedmično - 35 časova godišnje 1. Upoznavanje sa programskim sadržajem, zadacima i obavezama. Porodični obiteljski život-članovi obitelji, ravnopravnost i uvažavanje članova porodice, p oznavanje porodičnog porijekla 2. Potrebe savremene porodice-raspodjela poslova u porodici,ustanove koje pružaju pomoć porodici. Ljubav-porodična ljubav,nenasilno ponašanje u porodici, oblicinasilja u porodici i uopće u društvu, kultura dijaloga 2. Pravilan odnos prema životnim dobrima -privatnost, privatna imovina, čuvanje društvene imovine, ekološka pravila ponašanja u sredini življenja i uopće. Pravilan odnos prema starinama - očuvanje kulturne baštine sredine življenja, uopće naše domovine BOSNE I HERCEGOVINE, tradicije i tradicionalnih običaja naših naroda, prednosti i bogatstvo raznolikosti u našoj državi BOSNI I HERCEGOVINI, poštivanje drugih i drugčijih 4. Obilazak starina, obilježavanje i učenje tradicionalnih običaja i sl. Vježba — izrada portofolije - Starine moga zavičaja 6. Kultura demokratskog ponašanja-pojam demokratskog društva , kako ostvariti svoje pravo i riješiti problem demokratskim putem, mali demokratski 7. Sistematizacija iz programskog sadržaja opće kulture ponašanja 7 časova 4. Estetski elementi u stanu-tekstil, zidni ukrasi, narodne rukotvorine, sitni ukrasni predmeti 2. Vježba — Izrada ukrasnog predmeta , aranžiranje cvijeća 3. Tradicionalni elementi stanovanja -arhitektura bosanske kuće 4. Posebna obilježja seoskog stanovanja-gospodarski objekti 5. Vježba - Moj izbor namještaja za moj 6. Razvijanje i sprovođenje stambene kulture -korištenje zajedničkih prostorija i prostora, u sredini živ ljenja, poštivanje kućnog reda 6 časova 5. Bolesti uzrokovane nehigijenom bolesti prljavih ruku i druge bolesti savremenog svijeta 2. Vježba — estetika lica, kose, noktiju, tijela i sl. Vrste materijala za izradu odjeće-prednosti i nedostatci prirodnih ivještačkih 2. Boje u odijevanju-osobenost svake boje, osnovna pravila dobrog kombinovanja boja 3. Vježba - kombiniranje dijelova odjeće u jednu estetsku cjelinu 4. Narodne nošnje u BiH — sastavni dio kulturne baštine, vrste ručnog rada 5. Prateći elementi u odijevanju -vježba vezivanja kravate, marame i sl. Hranljivi sastojci hrane — neophodni za rast, razvoj, rad i očuvanje zdravlja, pravilan raspored dnevnih obroka i njihova kalor ijska vrijednost 2. Prehrambene namirnice — vrste namirnica, njihova upotrebna i hranljiva vrijednost, higijena i pravilno čuvanje namirnica 3. Kulinarski postupci pripreme hra ne i kontrola kvaliteta hrane, ekološka proizvodnja hrane 4. Vježba — pravilan način komb iniranja namirnica — pripremanje užinr i jednostavnog jela 5. Sistematizacija rada iz prehrane 5 časova 8. Bolesti uzrokovane nedostatkom hranljivih sastojaka u hrani, nedostatkom hrane, nepravilnom, prekomjernom i nehigijenskom prehranom. SERVIRANJE HRANE I PONAŠANE ZA VRIJEME JELA 1 časa 10. TRADICIONALNO KULINARSTVO 2 časa 11. EKONOMIKA DOMAĆINSTVA 1 časa 12. LJEPŠA STRANA ŽIVOTA 1. Hobi , zabava, značaj odmora, sporta i rekreacije za kulturno življenje 2. Evaluacija programskog sadržaja kulture življenja 2 časa Navedeni programski sadržaj nastavnog predmeta kulture življenja po obimu, težini, metodama rada i pristupu prilagoditi uzrastu dijeteta od 10. LIKOVNA KULTURA 76 LIKOVNA KULTURA jedan sat sedmično - 35 sati godišnje CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO -OBRAZOVNOG RADA PROGRAMSKI SADRŽAJI ODGOJNO-OBRAZOVNI CILJEVI IZADACI TEMATSKE CJELINE, OBLASTI MOTIVI I TEHNIKE OBRAZOVNI CILJEVI ODGOJNI I SOCIJALIZIRAJUĆI CILJEVI 1. PLOHA -Dalje savladavanje oblasti grafike, građenje i razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu i oblasti grafike. PLOHA Kroz tematsku oblast PLOHU realizovaće se sve likovne oblasti koje se u svojoj konačnici iskazuju u dvodimenzionalnoj formi; crtež, slika, grafika. Znakovi vizuelnih komunikacija, kao elementi vizuelnih poruka i njihova likovnost. Učenici rade na izradi stripa, znakova vizuelnih komunikacija, anlizi fotografije, uočavanju i razumijevanju spota, vizuelne medijske poruke. MASA I PROSTOR Tematska cjelina, masa i prostor obuhvata likovne oblasti: Oblikovanje, građenje, primijenjenu umjetnost i dizajn. I dalje u ovom uzrastu prisu tan je izražen interes za oblikovanjem u prostoru, koje djeca doživljavaju kao igru povezanu sa estetskim stvaralačkim procesom. U kreativnom procesu koriste se svi materijali pristupačni uzrastu i psihofizičkim mogućnostima djeteta. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. TAČKA I LINIJA 2. MASA I PROSTOR Ovakva forma obezbjeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanentno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazov anje. Tematske cjeline bi se realizovale kroz likovno kreativni rad u svakom polugodištu, što znači da bi svaka tematska cjelina bila dva puta obrađena u toku školske godine. Ponavljanje tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i p rezentiranja novih sadržaja i znanja. Ovako postavljene tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizueliziraju problem koji ranije nisu znali, prepoznaju ga i razrij eše putem likovno tehničkih sredstava. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje, sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u analizi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmiš ljenih likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja, doživljaj zadovoljstva u razrješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Motive prema svojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata: 1. Predmet Likovna kultura složen je iz dva segmenta; 84 1. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učenicima koji su nadareni i onima koji nisu. Učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu individualne mogućnosti, stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi postiglo rezultat, aktivnost na časovima likovne kulture. Nema loših dječijih radova. Vizuelno estetska kultura razvija kod učeni ka sposobnost uživanja i razumijevanja umjetno sti, odnos prema estetskom, pravilno doživljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja za likovn o kreativni rad djece. PJEVANJE I SVIRANJE II. DJEČIJE STVARALAŠTVO 88 DIDAKTIČKO-METODIČKE NAPOMENE Iako u uslovima minimalnog broja časova 1 čas sedmično u petom razredu pored upornog i istrajnog rada na korekciji problema koje imaju pojedini učenici u oblasti melodike tačna intonacija, širenje opsega glasa, memorisanje melodije , ili ritmike, posebno intenzivno raditi na kultivisanju dječijeg glasa i podizanju kvaliteta pjevanja pojedinca i prilagođavanj a glasa u skupnom muziciranju. U ovom razredu pored rada na razvoju muzikalnosti i trajnih interesa i ljubavi prema muzici, raditi vrlo seriozno na osvještavanju i korištenju ranije usputno usvojenih italijanskih muzičkih termina u muzičkom opismenjavanju. I dalje raditi na sve samostalnijem određivanju osnovnih elemenata muzičkog djela, a posebno zapažanju i određivanju forme muzičkog djela muzička rečenica, tema, fra za, cjeline , izvođača i sastava, muzičkih instrumenata orkestra, vrste glasova u horu četveroglasni hor. U skladu sa smanjenim brojem časova u odnosu na predhodna četiri razreda smanjen je broj pjesama za pjevanje i sviranje, kao i slušanje muzike, a p osebno broj muzičkih igara i brojalica. Pjevanjem i sviranjem treba obraditi najmanje 12 pjesama u toku školske godine. Nakon doživljaja pjesme u izvođenju nastavnika i sa CD -a, djeca je uče pjevajući uz nastavnika, u cjelini, uz pratnju melodijskog instr umenta klavir, sintisajzer, gitara. Primjeniti ranija i nova muzička znanja u kreiranju pratnje i aranžmana za Orffove instrumente. Učenici u petom razredu treba da nauče najmanje 4 muzičke igre koje uključuju pokret. One pomažu i tjelesnom odgoju i upoznavanju narodne muzičke tradicije raznih zemalja svijeta, a sastoje se iz osnovnih pokreta s plesnim elementima, te raznih kretnji ruku. Koreografije okretnih igara i kola iz različitih krajev a imaju utvrđene figure i kretnje. Tako su djeca kroz pjevanje i sviranje i muzičke igre bila u prilici da upoznaju pored djela iz BiH, stvaralaštvo i tradiciju iz Hrvatske, Srbije, Slovenije, te Slovačke, Engleske, Škotske, Francuske, Austrije, Njemačke, Rusije, Norveške i Meksika. Na taj način je Nastavni program za peti razred dobio multikulturalni karakter. U petom razredu treba naučiti najmanje 4 brojalice, koje su dječija igra, a istovremeno i dječije tradicionalno stvaralaštvo. One i u ovom razredu spadaju u racionalne i iracionalne brojalice, čiji ritam i metrika pomažu razvoju muzikalnosti djeteta. Ova oblast je veoma pogodna za uvježbavanje nota po trajanju i podjelu jedinice na dva dijela ,i ritamskog govora pa će omogućiti da se ranije doživljen e muzičke zakonitosti osvijeste, te znanja učvrste i sistematiziraju Kreativnost u ovoj oblasti podrazumijeva podsticanje učenika u osmišljavanju originalnih aranžmana i inventivnoj interpretaciji. Slušanjem u petom razredu treba upoznati najmanje 14 kompozicija, jer ono pruža obilje mogućnosti za upoznavanje muzičke umjetnosti i muzičke literature iz svijeta. I nadalje je težište na umjetničko -doživljajnoj komponenti, sa ciljem da pozitivni interesi i stavovi prema muzičkim vrednotama budu u stalnom pora stu. Slušanjem treba učvrstiti vizuelno i zvučno orkestarske instrumente po grupama: gudački, duvački: drveni i limeni i udaraljke. I nadalje podsticati djecu da svoje zapažanje i doživljaje izraze opisno ili likovno, kao i pokretom jer se time podstiče njihova kreativnost. Za oblast dječijeg stvaralaštva u petom razredu zbog smanjenog broja nastavnih časova, nisu mogli biti odvojeni posebni časovi kao u predhodna četiri razreda. Zato je neophodno u svakoj od navedenih oblasti pronaći najefikasnije načine za slobodniju individualnu improvizaciju i druge oblike neverbalne komunikacije u paru, grupnu i kolektivnu. Podsticati djecu da kroz muzičko -scenske igre povezuju razne umjetničke oblasti sa naglaskom na originalnost i raznovrsnost dječijih rješenja. Njegovati razne oblike svjesne improvizacije na zadanu melodiju, ritam, te izmišljanju melodije na date stihove, kao i stihove na zadanu ili novu melodiju , uz korištenje instrumenata vlastito tijelo, priručna sredstva, instrumenti koje su napravila djeca, O rffov dječiji instrumentarij , Muzički sadržaji u sebi imaju sve elemente koji prirodno ostvaruju korelaciju sa svim drugim predmetima pa i stranim jezikom. PJEVANJE I SVIRANJE Izbor: 1. Prvi maj Milan Jeličanin 2. Pijetao i sat Refik Hodžić, stihovi Arif Semanić ili Vučja želja Marija Matanović 3. Čičak Julio Marić — stihovi Rajko Balaban 4. Cvrčak i bubamara Alfi Kabiljo, stihovi Stjepan Jakševac i Ševin kljun Asim Horozić, stihovi Ivica Vanja Rorić 5. Tetkino, tetkino Damir Pjanić, stihovi Enes Kišević ili Mjesečev pjesnik J. Dajte nam ljubavi Hana i Dinko Šimić 7. Macice u livadama J. Osvanu dan, kanon ili Svitac Božidar Stančić 9. S one strane Jajca, narodna ili Pjevaj mi pjevaj sokole, narodna 10. Bosa Mara Bosnu pregazila, narodna ili. Trepetljika trepetala, narodna svatovska, Mostar 11. Marko Skače po zelenoj trati narodna iz Slovenije ili Po koroškem, po Kranjskem narodna 12. Evo san ti doša ili Jučer si mi rekla narodna pjesma iz Dalmacije - Poštuje pravila vokalne tehnike koja dovode do kvalitetag pjevanja intonacija, artikulacija, dikcija ; - Razumije, koristi i u interpretaciji poštuje osnovne muzičke oznake u notnom zapisu muzički termini na italijanskom ; - Izvodi lakše notne zapise ritamskim govorom i primjenjuje znanja iz metrike i ritmike; - - Pjeva solmizacijom lakše primjere; - Prihvata i po potrebi korigira svoju intonaciju radi podizanja kvaliteta muziciranja; - Samostalno pjeva i svira Orffove instrumente; - Shvata dvoglasje i pjeva kanon u dva glasa -Osjet za ritam i mjeru je sve izraženiji; - Samostalno koriguje vlastito pjevanje i sviranje upoređujući se sa drugima; - Istražuje samoinicijativno i uključuje se u sviranje pratnje pjesmi. Na slovo pjesma iz Engleske 3. Pleši, pleši Slovačka, tradicionalni ples 4. La kukarača, Meksiko, tradicionalna - Prati ritam pjesmice pokretom spontano ili izvodi zadatu koreografiju. BROJALICE Izbor : 1. Aro, baro, piko, paro Zaspisala Elly Bašić, Bilja-Gorica ili Ena, mena, nikoti Zapisala Milica Obradović, Jajce 2. Sjela baba u balon Zagreb 3. An, ban, zekapan Zapisala Elly Bašić, Gornji Mihaljevac, Međimurje 4. Maco, maco, mala - Izvodi brojalicu precizno i tačno u skladu sa tekstom; - Prema zadatku zvodi ogovarajuće pokrete u mjeri i ritmu - Svira ritam na instrumentu po dogovoru i na osnovu vlastitih ideja; - Gledanjem u notni zapis izvodi ritam brojalice ritamskim slogovima ta, ta-te - Upoređuje i brzo uočava sličnosti i razlike u trajanju nota, obrazlaže ih i tačno izvodi po zadatku; - Na osnovu sviranja ritma prepoznaje ranije naučene brojalice muzičke zagonetke ; - Samostalno izvodi ritam sviranjem na instrumentima, - Osmišljeva, predlaže i izvodi pratnju, kombinuje instrumente aranžmani ; - Aktivno i samoinicijativno se uključuje i mašta kroz brojalicu koju pozitivno vrednuje; - Raduje se novom iskustvu, igri i komunikaciji koja razvija osjećaj pripadnosti grupi; - Samosvijest je sve veća kroz kreativne načine ritmičkog izražavanja, a uči i druge; - Pamti i donosi u razred nove brojalice i izmišlja nove zajedničke igre; - Osmišljava nove maštovite igre sa instrumenatima; - Pronalaženje i zapisivanje brojalica, sortiranje i izvođenje zaključaka - Dopunjavanje zidnog panoa novim zapisima; - Dopunjavanje razredne izložbe-stalna postavka: - Osmišljava prigodne muzičke igre za interaktivno učenje; demonstrira izvođenje i sviranje; - Aktivnim učešćem pomaže, koordinira rad i usmjerava aktivnosti učenika; - Razvija kreativnost, dječije radne i kulturne navike; - Procjenjuje interesovanja i napredak učenika, 4. SLUŠANJE MUZIKE Izbor : 1. Tu hanina, jo hanino, sefardska romansa. Dželem,dželem, romska pjesma 3. Na Avinjonskom mostu Sur le pont d'Avignon, - Ima bogat fond djela koja prepoznaje prilikom slušanja - Prepoznaje i saopštava ime kompozitora - Prepoznaje orkestarske instrumente po grupama gudački, duhački drveni i limeni, udaraljke - Brzo pamti i pjevuši melodiju pjesme koju sluša; - Brzo uočava i saopštava izvođača djela; - Upoređuje, razlikuje i samostalno i tačno izvodi zaključke o slušanom djelu; - Samostalno izražava utiske o slušanom djelu, pokazujući pri tom vidno zadovoljstvo i interes; - Često traži da se djelo ponovno sluša; - Samostalno saopštava zašto mu se dopada ili ne dopada i komentira - Prikupljanje kaseta i CD-a sa djelima koja će se slušati u školi - Pronalaze i prikupljaju slike kompozitora i muzičkih instrumenata u knjigama i štampi simfonijski orkestar - Pravljenje preglednog - Osposobljava ih za uočavanje i bilježenje, - Upućuje i podstiče na prikupljanje materijala - Osmišljava i realizuje simulacione igre za djecu, - Priprema i vođi djecu kroz aktivnosti dijaloga i 91 Francuska pjesma ili Pjesma rastanka popijevka iz Škotske 4. Molimo za finu tišinu A. Korać i Zdravo maleni Alfi Kabiljo, 5 Osmjeh majke S. Dr Vinko Krajtmajer 6. Uz jutarnju šetnju A. Žamor i smijeh djece- Kad bi svi ljudi na svijetu Arsen Dedićstihovi Milan Grgić i Dvoboj Asim Horozić i stihovi Šimo Ešić 8. Djeca i skakavci Ema esasa, Josip Magdić ili Jadovanka za teletom J. Scene, II čin Andante- Andante non troppo, Tempo I, odlomak iz baleta Labudovo jezero P. Čajkovski , violončelo i violina 11. Mozart ili Posljednje proljeće E. Barcarolla iz opere Hoffmannove priče J. Offenbach, orkestarska izvedba 14. TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ 94 PROGRAM NASTAVE TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA ZA PETI RAZRED OSNOVNE ŠKOL E Osnovni cilj tjelesnog i zdravstvenog odgoja je osposobiti učenike za primjenu osnovnih kinezioloških znanja i kinezioloških iskustava - koja će im omogućit samostalno tjelesno vježbanje u funkciji usavršavanja psihomotor nih i funkcionalnih sposobnosti i stimuliranja normalnog rasta i razvoja, a sve to u interes u njegovanja i zaštite zdravlja i opće dobrobiti učenika. Komplementarni ciljevi tjelesnog i zdravstvenog odgoja tiču se napora usmjerenog ka stvaranju sistema uvjeta, koji će učenicima pomoći da: 1 usvoje osnovna znanja i razviju interes i naviku za njegu i zaštitu zdravlja; 2 usvoje osnovna kineziološka znanja iz područja naučnih disciplina kineziologije i steknu kineziološka iskustva iz područja psihomotornih aktivnosti za cjeloživotno tjelesno vježbanje; 3 usvoje znanja o kontroli osnovnih parametara kineziološkog statusa; 4 aktivno koriste slobodno vrijeme i snalaze se u urgentnim situacijama; 5 zadovolje potrebu za igrom i kretanjem i razviju interes za bavljenje sportskim, rekreativnim i, eventualno, kinezio -terapijskim aktivnostima; 6 razumiju, poštuju i promoviraju ekološke vrijednosti u duhu biocentrizma; 7 uvažavaju svoje kompetencije i racionalno ih afirmiraju. Polazni kriteriji za što kvalitetniji obrazovni standard tjelesnog i zdravstvenog odgoja jesu: 1 objektivnost — prilagođenost sadržaja materijalnim uvjetima, 2 primjerenost sadržaja dobi i spolu učenika, 3 sigurnost učenika, 4 korisnost sadržaja za svakodnevni život, sportsku rekreaciju, urgentne situacije ili pogodnost za nadgradnju različitih kinezioloških aktivnosti, 5 razvoj antropoloških obilježja učenika i 6 interes i potreba učenika. Ciljevi, sadržaji i ishodi CILJ EVI SADRŽAJI ISHODI Djevojčice Dječaci Tjelesno vježbanje i volumenoznost tijela posjeduje osnovna znanja o povezanosti tjelesnog vježbanja sa volumenoznošću tijela x x Ishrana i zdravlje posjeduje osnovna znanja o uticaju pravilneishrane na zdravlje x x Indeks tjelesne mase ITM izračunava ITM-a x x Umor u školi i načini njegovog otklanjanja posjeduje osnovna znanja o umoru u školi i načinima njegovog otklanjanja x x Organizacija sportskih takmičenja posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o organizaciji sportskih takmičenja i suđenju u različitim kineziološkim aktivnostima x x 1. O sn o v n a te o rijs ka zn an ja Prehrana i tjelesni napor posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o značaju prehrane za tjelesne napore x x 1. Trčanja: - Ciklična kretanja različitim tempom do 6 minuta - Brzo trčanje do 60 m iz niskog starta posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o cikličnim kretanjima različitim tempom do 6 min, te brzom trčanju do 60 m iz niskog starta, zgrčka, x x 2. Bacanja: - Bacanje male medicinke od 1 kg s mjesta lijevom i desnom rukom posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o bacanju medicinke od 1 kg s mjesta zamahom lijevom i desnom rukom x x 95 4. Višenja, upiranja i penjanja: - Penjanje po motki do 5 m - Jednonožni uzmah na niskoj pritci - Stoj na rukama uz okomitu plohu - Njih u uporu na paralelnim ručama do sjeda raznožno - Galop naprijed po tlu i na gredama različitih visina -Vaga zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o njihu u uporu na ručama do sjeda raznožno, jednonožnom uzmahu na niskoj prečci, stoju na rukama uz ver tikalnu površinu, penjanju na motku do 5 m, galopu naprijed po tlu i na gredama različitih visina, vagi zanoženjem na tlu i na gredama različitih visina x x 5. Preskakanja: - Raznoška posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o izvođenju zgrčke x x 6. Igre: Rukomet: vođenje lopte različitim načinima; dodavanje i hvatanje lopte različitim načinima; šut s tla osnovnim načinom Košarka: osnovni košarkaški stav u napadu s loptom i pivotiranje; šut jednom rukom s prsiju iz mjesta; slobodna igra 1:1 Odbojka: vršno odbijanje iz srednjeg odbojkaškog stava; podlaktično odbijanje; donji servis i prijem servisa vršno; igre vršnim odbijanjem 1 : 1, 2 : 2 Nogomet: Zaustavljanje lopte hrptom stopala principom amortizacije; osnovno oduzimanje lopte sučelice; žongliranje loptom posjeduje osnovna teorijska i praktična znanja o: rukometu -vođenju lopte rukom različitim načinima, dodavanju i hvatanju lopte rukom različitim načinima, š utiranje s tla rukom osnovnim načinom; košarci - šutiranje jednom rukom s grudi iz mjesta, košarkaškom stavu i pivotiranju ; odbojci - vršnom odbijanju iz srednjeg odbojkaškog stava, podlaktičnom odbijanju, donjem servisu i prijemu servisa vršno, mini odbojci 3:3; nogometu -zaustavljanju lopte amortizacijom hrptom stopala, oduzimanju lopte sučelice ili bočnim izbijanjem, žongliranju loptom x x s potrebnom jakošću i brzinom izvodi jednostavne pokrete i kretanja x x posjeduje neophodnu nervno-mišićnu kordinaciju i kontrolu složenijih pokreta x x 1. M ot or ič ke sp os ob no st i -Snaga: -Brzina: -Koordinacija: -Ravnoteža: -Gibljivost: -Preciznost: Odgovarajući sadržaji iz: 1. Funkcionalne sposobnosti značajnije usavršava sisteme anaerobnog dobivanja energije za eksplozivne i brzinske aktivnostima x x 96 3. Morfološke osobine održava povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva, razumije funkcionalno-morfološke promjene i probleme tokom puberteta i sazrijevanja x x Tjelesne sposobnosti osoba različitih spolova poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba različitih spolova x x Tjelesne sposobnosti osoba s posebnim potrebama poštuje razlike u tjelesnim sposobnostima između osoba sa i bez posebnih potreba x x Emocionalna samoregulacija posjeduje dovoljan nivo strplivosti u odnosuprema učitelju i sistem rada x x Suđenje i pravila igre posjeduje uljudne navijačke navik e,prihvaća pozitivne sportske i ljudske uzore x x3. O dg o jni Kultura ponašanja dostojanstvano iskazuje razočarenje i zadovoljstvo neuspjehom odnosno uspjehom; prepoznaje pogreške i osuđuje neprimjerena ponašanja; surađuje u igri i nenasilno rješava konflikte x x Sadržaji zdravstvenog odgoja uvjetovani su činjenicom da je zdravstven i odgoj ne samo širenje informacija o zdravlju već aktivan proces učenja kroz iskustva primjerena individualnim i zajedničkim potrebama s ciljem da se: zdravlje učini cijenjenom d ruštvenom vrijednošću, pomogne djetetu da postane odgovorno za svoje zdravlje i unaprijedi razvoj i korišćenje zdravstvenih usluga. Najčešći sadržaji su iz slijedećih nastavnih cjelina i tema: zdravlje porodice, zdrava životna sredin a, ishrana, humani odnosi među polovima, međuljudski odnosi, mentalno zdravlje, povrede, različiti faktori rizika, odnos zdravstvenog radnika i pacijenta, zaštita od bolesti itd. Rast i razvoj djeteta u ovom periodu, prije svega, karakterizira usporen tjelesni rast, početak intenzivnog rasta mišića, veliki nivo razvijenosti koordinacije kretanja, određeni nivo intelektualne razvijenosti za prihvatanje grupnih uputstava, socijalna razvijenost za kooperativne odnose sa vršnjacima i, zbog opterećenja u školi, višak tjelesne energij e koji se može uspješno osloboditi u tjelesnim aktivnostima. Ovo razdoblje je najpogodnije vrijeme za učenje motoričkih aktivnosti za koje je potrebno mnogo usvojenih elemenata, a koje čine osnovu za uspješan razvoj stuktura motoričkih programa pojedinca. Potrebno je usvojiti određeni fond osnovnih sportskih znanja iz atletike, gimnastike, ritmike i sportskih igara. Posebna pažnja posvećuje se odgovarajućem izboru sadržaja za optimalan razvoj motoričkih sposobnosti i usvajanje brojnih i raznovrsnih sportsk ih znanja. Također, igra je još uvijek zastupljena skoro na svakom satu vježbanja. U različite djelove nastavnog sata, gdje to uvjeti omogućuju, uključuje se muzika, naglašava izražavanje pokretima, imitiranje i stvaralaštvo i upotrebljavaju različiti rekv iziti. Djeca ovog uzrasta su sposobna za prihvatanje detaljnih uputstava, njihova socijalna razvijenost osigurava uspješan grupni rad, spremna su za usvajanje osnova pomoći i sigurnosti. Razvija se i njeguje shvatanje sporta kao važne vrijednosti zdravog ž ivota. Za drugi osnovnoškolski ciklus, koji obuhvaća 4. Stoga treba postupno usmjeravati nasta vu tjelesnog i zdravstvenog odgoja prema optimalnom razvoju i usavršavanju onih znanja, sposobnosti i osobina koje su u ovom i narednom razvojnom razdoblju bitne za učenike. Slijedom bioloških i popratnih psihosocioloških različitosti između učenika i učen ica, sa stajališta naučnih i stručnih saznanja predmetna nastava tjelesnog i zdravstvenog odgoja mora biti organizirana posebno za učenice, a posebno za učenike. Program tjelesnog i zdravstvenog odgoja zasnovan je na osnovnim postavkama tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnoga područja, a usmjeren je na obrazovnu, antropološku i odgojnu komponentu sistema odgoja i obrazovanja. S obzirom da je ovo razdoblje optimalno za usvajanja motoričkih znanja, obrazovna komponenta pretpostavlja 97 usvajanje naprednih kinezioloških motoričkih znanja koja, upotpunjena temeljnim teorijskim znanjima iz kineziologije, podstiču razvoja osobnosti učenika. Cilj joj je sistemska i trajna promjena prvenstveno motoričkih, morfoloških i funkcionalnih obilježja učenika putem tjelesne aktivnosti ispoljene kroz djelotvorno: a svladavanje prostora različiti oblici i vrste kotrljanja, kolutanja. Ovo je razdoblje optimalno za razvoj brzine reakcije na zvučne i vidne podražaje, manipulaciju predmetima i suradnju u prostoru s drugim učenicima. Motoričke sposobnosti koordinacija, gibljivost, statička i dinamička ravnoteža nalaze se u razdoblju pojačane transformacijske osjetljivosti, što omogućuje veće promjene. Tjelesna aktivnost uz opće morfološke učinke, koji podrazumijevaju utiecaj na sastav tijela unutar kojeg se ističe povoljan odnos između količine mišićne mase i potkožnog masnog tkiva te prevencija p retilosti; razvoj motoričkih sposobnosti znatno iznad nivoa dostižnog samo spontanim biološkim rastom i razvojem, čime se povećava mogućnosti motoričkog izražavanja učenika u svim aktivnostima; te uz fiziološke učinke usmjerene na podsicanje funkcija krvožilnog i dišnog sistema i djelovanje na kvalitet koštano -mišićnoga sistema -pozitivno djeluje i na imunološki sistem, nužan za održavanje zdravlja i prevenciju akutnih i hroničnih bolesti, odnosno i na cjelokupni antropološki status. S ukupnog antropološkoga stajališta izrazito je značajno prepoznati nadarenu djecu i, u dogovoru s roditeljima ili starateljima, uputiti ih u primjerene sportske klubove. Cilj odgojne komponente tjelesnog i zdravstvenog odgoja jeste stvaranje takvog sistema vrijednosti učenika prema tjelesnom vježbanju koji će podstaknuti samostalno i cjeloživotno provođenje tjelovježbe, te stimulirati djecu i mlade da se uključe u sportske klubove i bave sportskom rekreacijom u drugoj i trećoj životnoj dobi. VREDNOVANJE I OCJENJIVANJE U NASTA VI TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA Aktivnost učenika se prati, vrednuje i ocjenjuje u okviru nastavnog procesa časa , vanastavnog procesa u okviru škole, vanškolskim aktivnostima i slobodnim aktivnostima. Rješavanje problema vrednovanja i ocjenjivanja u čenika u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja izvodi se: 1 procjenjivanjem tjelesnog razvoja visine, težine i držanja tijela , 2 testiranjem manifestnih motoričkih i funkcionalnih dimenzija i procjenom latentnih motoričkih koordinacije, agilnosti, ravnoteže, preciznosti, gipkosti, snage, brzine i izdržljivosti i funkcionalnih kardiovaskularnih i respiratornih sposobnosti i 3 98 ocjenjivanjem znanja, sportsko-tehničkih dostignuća i stavova učenika prema tjelesnom i zdravstvenom odgoju. Jedna od baterija mjernih instrumenata za procjenu tjelesnog razvoja, funkcionalnih i psihomotoričkih sposobnosti mogla bi biti: 1. Tjelesni razvoj: tjelesna visina, tjelesna masa i držanje tijela; 2. Funkcionalne sposobnosti: trčanje u vremenu od 3 minute; 3. Psihomotoričke sposobnosti: brzina frekvencije pokreta — taping rukom, koordinacije — poligon natraške, eksplozivne snage — skok u dalj s mjesta, repetitivne snage — pretklon trupa, statičke snage — vis u zgibu, fleksibilnosti — pretklon raznožno. U drugom ciklusu ocjenjivanje je opisno i brojčano i opisno. Opisna ocjena obuhvaća kratak opis uspješnosti i napretka učenika, njegove suradnje, aktivnosti u pojedinim sadržajnim cjelinama i, eventualno, sklonosti. Podaci o tjelesnom razvoju i sposobnostima unose se u dnevnik rada nastavnika. Rezultati praćenja s luže kao osnova za programiranje rada, u individualnom pristupu i određivanju radnih zadataka za svakog učenika, kao i za njihovo ocjenjivanje. Ocjenjivanje ima ulogu podsticajne povratne informacije, što znači da se mora voditi računa o sljedećem: 1 povratna informacija je efikasna ukoliko je data neposredno nakon aktivnosti na koju se odnosi, ili tokom obavljanja aktivnosti, 2 ona mora da bude konkretna, tj. Ovako postavljeno i realizirano praćen je napretka učenika i ocjenjivanje kvalitativno, kontinuirano, konkretno, pozitivno i adekvatno obrazloženo , doprinosi i njihovom razvoju pojma o sebi, formiranju realne sliku o sebi, o onome što znaju, umiju, o svojim sposobnostima, što je značajno za razvoj samopoštovanja učenika i zdravog odnosa prema sebi i svijetu oko sebe. DJECA SA POSEBNIM POTREBAMA OKVIRNI PROGRAMSKI SADRŽAJ I ZA V RAZRED 100 2. UVOD Odgoj i obrazovanje djece, pa i djece sa poteškoćama u razvoju i učenju je od prioritetnog javnog interesa i treba biti dio jedinstvenog odgoja i obrazovanja. Inkluzija u obrazovanju nije samo podrška u učenju djeci sa poteškoćama, već je podrška učenju i sudjelovanju svih učenika u redovnoj školi. Inkluzija je utemeljena na konceptu jedinstvenog obrazovnog sistema koji naglašava neophodnost individualizacije rada sa svim učenicima, a ne samo onim koji su označeni kao posebni. Kod nekih učenika, čije potrebe i mogućnosti to zahtijevaju, individualizacija će i ći do individualno prilagođenih programa. Polazeći od tog koncepta Okvirni plan i program je, a njegova realizacije treba biti još potpunije, u saglasnosti sa prirodom djece, pa i djece sa potrebom posebnog pristupa u razvoju ili učenju, i njihovim mogućn ostima. Odabir nastavnih sadržaja, oblici rada, podsticaji trebaju obezbjeđivati osnovni odgoj i obrazovanje i optimalno pomagati cjelokupni psihofizički razvoj djeteta, u određenoj mjeri ih pripremiti za život i rad, te uključivati u aktivan društveni život. Individualizirani i individualno prilagođeni pristup učenicima je temeljini stav, bez kojeg nema adekvatnog rada sa svim kategorijama učenika. Iz tog razloga i poštujući savremena teorijska saznanja, kao i najsavremenija praktična iskustva u radu sa djecom sa posebnim potrebama, a posebno sa djecom sa poremećajima u razvoju, neophodnobi bilo da se, kao podrška učenju sve djece, angažuju stručnjaci različitih profila: defektolog oligofrenolog , rehabilitator, logoped, pedagog, psiholog, socijalni radnik, zdravstveni radnici različitih profila i specijalni pedagozi različitih profila. Da bi učenici sa poteškoćama u razvoju i učenju mogli da prate plan i program rada u redovnim odjeljenjima neophodno je za njih individualizirati Okvirni nastavni plan i program. Ovaj Prijedlog programskih sadržaja treba da posluži isključivo u svrhu individualizacije minimuma programskih sadržaja u redovnom odjeljenju uz sadržaje koje će svaki voditelj raditi prema Okvirnom nastavnom planu i programu. Navedeni sadržaji su samo programska orijentacija u redovnim i posebnim školama. Ukoliko dijete značajno odstupa u odnosu na svoj kalendarski uzrast potrebno je izraditi posve individualno prilagođeni plan i program kao sastavni dio redovnog Okvirnog nastavnog plana i programa, odnosno redovnog participiranja učenika u učionici. Korekciono-terapeutski programi koji su planirani za rad u okviru produženog stručnog tretmana sastavni su dio jedinstvenog vaspitno -obrazovnog rada i ponuđenih programskih sadržaja. Individualni prilagođeni nastavni plan i program mora biti tako koncipiran da zadovolji princip inkluzivnog odgoja i obrazovanja u redovnoj osnovnoj školi. Treba omogućiti rad sa djetetom sa poteškoćama u razvoju ili učenju unutar redovnih odjeljenja, kao integralni dio svih odgojno — obrazovnih aktivnosti koje su djetetu dostupne prema njegovim sposobnostima i mogućnostima. Odgoj i obrazovanje djece sa posebnim potrebama u specijalnim školama odvijat će se, orijentaciono po ovom Okvirnom nastavnom planu i progra mu, ovim okvirnim sadržajima nastavnog plana i programa uz obavezan individualno prilagođeni program u pismenoj formi , usvojen od strane stručnog tima škole i roditelja djeteta, nastavničkog vijeća škole ili odjeljenskih vijeća 101 INKLUZIVNI PRISTUP OBRAZOVANJU UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA U ODJELJENJIMA V RAZREDA OSNOVNE ŠKOLE O inkluziji se može razmišljati kao o pogledu na svijet, kao o cilju aktivnosti, kao o neprestanom nikad -završenom procesu, kao o strategiji, kao o planu aktivnosti. Čini nam se upotrebljivim sljedeće određenje inkluzije: to je način mišljenja utemeljen na određenim uslovima i stavovima koji pomažu u stvaranju inkluzivne škole i inkluzivnog društva. Cilj inkluzije u obrazovanju nije pružanje podrške u učenju i sudjelovanju samo učenicima s posebnim potrebama, nego podrške u učenju i sudjelovanju svih učenika u redovnoj školi. Inkluzija je utemeljena na konceptu jedinstvenog obrazovnog sistema umjesto, još uvijek prevladujućeg, dualnog sistema obrazovanja. Jedinstven obrazovni sistem naglašava neophodnost individualizacije odgojno - obrazovnog rada sa svim učenicima, a s u čenicima koji su označeni kao posebno zahtjevni, individualno prilagođenim programima. Tri su temeljne praktične komponenete obrazovne inkluzije. To je proceduralna komponenta koja uključuje pojedince različitih specijalnosti učitelje, specijalne učitelje, školske savjetnike itd. To je instrukcijska komponenta povezana sa stvaranjem poticajnih uslova za učenje u okviru razreda u kojima se uvažavaju postignuća učenika različitih sposobnosti i nteresa. U razmišljanju o uzrocima teškoća u razvoju fokus se pomijera sa učenika stupanj dostignutog intelektualnog razvoja, tjelesni i senzorni nedostaci, nedostaci u području pažnje, pamćenja mišljenja i govora na uzroke teškoća u socijalnom okruženju k ao što su: nedostatak odgovarajuće legislative, manjkavosti u obrazovanju nastavnika, društveni položaj odgojno - obrazovnog rada, neprilagodljivost ili nefleksibilnost nastavni programi, nedostupnost službi za podršku i pomoć, stavovi prema onima koji su ra zličiti, nedostaci u arhitekturi, neuključenost i nedovoljna informiranost roditelja itd. Prepreke učenju i sudjelovanju učenika mogu se nalaziti u: širem političkom, društvenom i ekonomskom okružju, obilježjima obrazovnog sustava, načinu organiziranja i funkcionoranja konkretne škole, radu nastavnika kao pojedinca i u samom učeniku. Specijalna škola postaje centar za stručnu podršku u učenju, u različitim stalnim i prela znim formama. Osnovne odrednice inkluzivnog pristupa 1. Samo u uslovima kada to interesi djetea nalažu pomoć se organizuje u posebnim centrima, privremeno ili trajno. EDUKATIVNE KARAKTERISTIKE UČENIKA S POSEBNIM POTREBAMA DJECA SA SMANJENIM INTELEKTUAL NIM SPOSOBNOSTIMA Kod učenika sa smanjenim intelektulanim sposobnostima često su prisutne promjene u emocionalno -voljnoj sferi: povećana uzbudljivost i inertnost, teškoće razvijanja interesa i motivacije za socijalne aktivnosti, a mogu postojati i nepra vilnosti tjelesnog razvoja u području rasta, oštećenja odrađenih funkcija i motorike, teškoće uspostavljanja radnih navika i drugo. Djeca sa lakše smanjenim intelektualnim sposobnostima se u odnosu na vršnjake prosječnih sposobnosti razlikuju u uspješnost i rješavanja verbalnih i artimetičkih zadataka, u sposobnostima čitanja i pisanja i broju pogrešaka u tim aktivnostima, u sposobnosti prijelaza sa konkretnog na apstraktno mišljenje, u shvaćanju apstraktnih pojmova i termina, a naročito onih koji se odnose na prostor, vrijeme, količinu itd. U odnosu na vršnjake takva djeca sporije napreduju i duže ostaju na istoj razini, sporije uče, češće manifestuju smetnje u govoru, imaju siromašniji riječnik, slabije razvijenu finu motoriku, a ponekad imaju i smetnje v ida i sluha. Kod njih susrećemo smanjenu kritičnost, slabu koncentraciju, nedostatno razvijeno mišljenje, naglašenu sugestibilnost, a i emocionalnu neuravnoteženost. Djeca sa lakše smanjenim intelektualnim sposobnostima pokazuju interese koji više odgovara ju djeci niže mentalne nego što im je kronološka dobi, tj. Takvu djecu teško otkrivamo u predškolskom razdoblju jer njihovo zaostajanje nije uočljivo i ne pada lako u oči roditeljima i odgajateljima. Ono p ostaje uočljivo tek kada dijete pođe u osnovnu školu. Tada se javljaju ozbiljne, pa i nepremostive teškoće u savladavanju programom predviđenog gradiva. Tako, njihova slabija fina motorika uzrokuje prilične teškoće u savladavanju početnog čitanja i pisanja. Djeca sa lakše smanjenim intelektualnim sposobnostima mogu se odgajati i obrazovati te uključiti u rad i društveni život svugdje gdje postoje prikladni pedagoški, radni i socijalni uslovi za njihovu afirmaciju. Takve se osobe mogu osposobiti za jednost avne poslove. Što se prije otkriju i s njima počne rad, to su rezultati bolji. Ovo iz razloga što djeca sa lakše smanjenim intelektualnim sposobnostima uglavnom ne mogu savladati odgojno -obrazovne programe namijenjene ostaloj djeci. Ti se programi moraju kvantitativno i kvalitativno prilagoditi. Specifičnost rada s tom populacijom odnose se na sadržaje ali i na metode odgoja i obrazovanja. Budući da takva djeca funkcioniraju na razini konkretnog i u pravilu imaju slabije pamćenje i labilnu flukturirajuću pažnju teško ih je motivirati za učenje i školski rad. Njihovo napredovanje u obrazovanju je sporo i uz o bavezno korištenje zornih didaktičkih materijala, veći broj ponavljanja te sporije prelaženje gradiva. Ova djeca nerijetko prekidaju zadatak na čijem rješavanju rade i počinju neki drugi posao ili neku drugu aktivnost, pri čemu pokazuju površnost i rastres enost. Takvo ponašanje može se djelomično mijenjeti uključivanjem te djece u njima bliske sadržaje i na razini funkcionisanja koje odgovara njihovim potencijalima. Neophodno je, također, kreirati odgojne situacije koje potiču njihovu socijalizaciju i obrazovnu afirmaciju. Osobito je zančajna svakodnavna praktična primjena novostečenih znanja i podrška u produženom stručnom tretmanu. Sadržaji slobodnih aktivnosti i rehabilitacijski sadržji korekcija govora, terapija glazbom i sl. Nastavniku mogu biti do velike pomoći roditelji djece čije je angažiranje u aktivnostima s djecom veoma važno, ponajprije za djecu, a i za školu u cjelini. Pomoć u savremenim pa i našim složenim uslovima mogu biti i vo lonteri koji dobiju pedagošku preporuku svojih matičnih odgojno -obrazovnih i sličnih profesionalnih ustanova te prosvjetnopedagoških zavoda. U proučavanju utjecaja sljepoće na ličnost djeteta neophodno je uvažavati individualni pristup: je li dijete slijepo od rođenja ili je gubitak vida nastupio u kasnijoj dobi, kakav je djetetov individualni zdravstveni status, karakteristike socijalne sredine u kojoj dijete živi itd. Dosadašnja istraživanja intelektualnih sposobnosti dokazala su da je među slijepima red ovno visok prosijek intelektualno nadprosječnih, nešto manji postotak prosječnih i određeni postotak graničnih i osoba sa sniženim intelektualnim sposobnostima. Danas je prihvaćeno mišljenje da sama sljepoća bitno ne utječe na inteligenciju slijepih osoba. Kada je u pitanju emocionalna i socijalna adaptacija slijepih manja sposobnost prilagođavanja u nekim slučajevima nije samo posljedica nedostatka vida, već se tu mogu ispreplesti i neki drugi činitelji. Jedan od glavnih činitelja koji mogu izazvati nega tivan odnos slijepog djeteta prema samom sebi i okolini jest pogrešan stav socijalne okoline. Eventualne teškoće na planu prilagođavanja, koje se javljaju u obliku egocentrizma nisu, dakle, izravno proporcionalane stupnju gubitka djetetovog vida. Shvaćanj a prema kojima slijepi imaju osobitu sposobnost pamćenja, ili su obdareni za glazbu ili pak za usmeno računanje danas su napuštena, a smatra se da se te njihove sposobnosti razvijaju kao posljedica konstantne upućenosti na korištenje i vježbanje tih sposob nosti. Kad je riječ o osobinama krakterističnim za slijepe učenike kao: sklonost fantaziranju, stereotipni pokreti tijela, sklonost pasivnosti i nedostatak samoinicijativnosti potrebno je istaknuti da one nisu prisutne kod svih slijepih učenika, a tamo gd je postoje nisu jednako 105 izražene. Dosadašnja iskustva u radu sa slijepom djecom pokazuju da takva djeca u procesu odgoja i obrazovanja nisu pesimistički orjentirana, ali to mogu postati ukoliko su stavovi nastavnika, vršnjaka i roditelja pesimistični i is punjeni sažaljenjem. Slabovidni učenici svoj reducirani vid uspješno koriste u uslovima kada je, ovisno o vrsti i stupnju vizuelne smetnje, instalirano odgovarajuće osvjetljenje, osiguran nagib, veličina i udaljenost teksta pri čitanju te izbjegnuto blješ tanje. Slabovida djeca nerijetko mogu imati maglovitu, nejasnu i nedefiniranu sliku pred očima. Mogu manifestovati teškoće razlikovanja detalja na predmetima i slikama koje percipiraju. Mogu se brzo zamarati i zbog toga postati nervozna, nestrpljiva i pov ršna u promatranju i učenju. Takvoj djeci općenito nedostaje smireni tempo vizualnog percipiranja, a naročito u slučajevima nistagmoidne fiksacije. Nistagmoidna fiksacija je nemirna i lutajuća fiksacija koja može biti horizontalna, vertikalna i kružna. Ona je posljedica konstanatnog titranja očiju koje se zbiva neovisno o djetetovoj volji i uzrokuje teškoće fiksiranja predmeta, slika ili pokreta za vrijeme vizualnog promatranja. U nastavi, u principu na slabovidnog učenika treba gledati kao na dijete s vid om koji se odgaja, obrazuje, radi i živi među vršnjacima i ljudima zdravog vida. Što se tiče njegovih sposobnosti i sposobnosti ostalih vešnjaka, nema pouzdanih dokaza o postojanju značajnih razlika između njihovoh sposobnosti osim, naravno, u onim slučaje vima kada uz slabovidnost postoji neka druga utjecajna teškoća u razvoju, prema kojoj je potrebno uskladiti adekvatnost pristupa. Ukoliko nemaju dodatnih smetnji, slijepa i slabovidna djeca mogu se uključiti u redovite odgojne i obrazovne programe i uglav nom ih uspješno savladavaju. Međutim, osobitosti rada sa slijepima uglavnom su u području: - nastave, - vježbanja i rehabilitacije preostalog vida, - osposobljavanja za samopomoć u svakodnavnom životu i - orjentacije i kretanja u prostoru. Metode nastave adaptiraju se percipiranju i usvajanju znanja u uvjetima nedostatka vida pri čemu se umjesto crnog tiska koristi reljefini Braillov tisak i taktilno čitanje i pisanje. Taktilni put je osnovni put percipiranja i spoznavanja slijepih, ali se koriste i ostali put evi primanja informacija, pogotovo auditivni put. Specifičnosti se javljaju u početnom čitanju i pisanju, koje prosječno inteligentna slijepa djeca savladaju u razdoblju približno predviđenom za savladavanje čitanja i pisanja na crnom tisku. Ovladavanje re ljefnim taktilnim tiskom izmimno je važno za dalje školovanje, kada se uz standardne tekstove na Braillovom pismu, u višim razredima osnovne škole počinju koristiti simboli za matematiku, hemiju, glazbu i slično. Specifičnosti postoje i u nastavi aritmeti ke gdje se upotrebljava računarska sprava za slijepe te u nastavi geometrije gdje se zbog teškoća slijepih u poimanju treće dimenzije - perspektive neki programski sadržaji ne mogu kvalitetno obraditi pa se oni modificiraju u skladu sa mogućnostima slijepih. U nastavi likovnog te radno-tehničkog i tjelesnog odgoja, također su nužne modifikacije nastavnog programa s naglaskom na sadržajima dostupnim slijepima. U procesu odgoja i obrazovanja te populacije naglasak je općenito na individualnom pristupu i progra mu i stvaranju uvijeta za neposredno percipiranje svim raspoloživim osjetilima. Vježbanje ili rehabilitacija preostalog vida novo je područje rada sa slijepima koji se kod nas afirmira posljednjih nekoliko godina. Njegova je svrha da se u didaktički funkcionalnim situacijama djeca osposobljavaju za racionalno korištenje svog preostalog, makar i skromnog vida. Upotrebom preostalog vida percipiranje slijepih može se znatno unaprijediti i pridonijeti realnosti njihove slike o svijetu koji ih okružuje. Posebno naglašen sastavni dio rada sa ovom djecom je osposobljavanje za 106 samopomoć u svakodnavnom životu koja se odnosi na usvajanje vještina i navika koje djeca zdravog vida spontano usvajaju, a slijepo je za te aktivnosti potrebno sistematsko osposobljavati jer oni nemaju mogućnost imitacije pokreta i radnji ljudi iz neposredne okoline. To osposobljavanje odnosi se na usvajanje vještina i navika iz područja osobne higijene, održavanja odjeće i obuće, stanovanja, pripremanja i konzumiranja hrane, estetskog uređenja prostora, komuniciranja s drugim ljudima itd. Nešto je drugačija situacija sa slabovidnom djecom koja imaju potrebu za reduciranjem kvantiteta i tempa prelaženja programom predviđenog gradiva. Toj djeci je potreban uvećani crni tisak ili optička pomaga la naočale, povećala, projektori, TV zatvorenog kruga itd. Od ostalog pribora potrebne su specijalne biljžnice s matiranim papirom i debljim crnim linijama te mekane olovke ili kvalitetni flomasteri koji ostavljaju deblji, uočljiviji trag koji s pozadinom teksta čini dobar kontrast bez blještanja, omogućava uspiješnije pecipiranje i reducira pretjerano zamaranje vida. Djeca sa oštećenjem vida visoko slabovida , a posebno slijepa trebaju i posebne poticaje u radu, uz strogo individualizirani rad. Do značajnije opreme u našim učionicama te stručne podrške, rad u prva četiri razreda, je značajno otežan ili upitan. Nastavnik treba biti dodatno edukovan za rad sa slab ovidom djecom i obavezna je podrška tiflopedagoga. Slabovida djeca koja imaju i ostale smetnje, a posebno ako funkcionišu na nivou smanjenih saznajnih sposobnosti trebaju znatno više poticaja i vremena za savladavanje sadržaja od djece koja ih nemaju. SMETNJE SLUHA Smetnje sluha odnose se na gluhoću i nagluhost. Gluhe osobe imaju gubitak sluha većiod 80dbi ni uz pomoć slušnog pomagala ne mogu cjelovito percipirati glasovni govor. Gluhe su od rođenja ili su sluh izgubile tako rano da su vlastito iskustvo stekle vidom i ostalim intaktnim osjetilima. Poslijegovorna gluhoća nastala je nakon ovladavanja glasovnim govorom. U ovom slučaju posljedice su nešto lakše, a izražavaju se ovisno o dobi gubitka sl uha odnosno o slušnom iskustvu subjekta s kojim je potrebno pravodobno otpočeti rad sluha i govora. Nagluhom smatramo osobu koja zbog oštećenja sluha ima ozbiljne teškoće u slušanju govora i govornoj komunikaciji. Nagluhom smatramo osobu s gubitkom sluha od 61 do 80 db na uhu s boljim ostacima sluha. Spontani gubitak govora značajno je otežan zbog čega je takvu osobu neophodno obuhvatiti sustavnim procesom vježbanja sluha i izgradnje glasovnog govora i prije inkluzivnog obrazovanja. U nekim se slučajevima smetnje sluha mogu korigovatiati slušnim pomagalima i dijete se može osposobiti za slušnu diferencijaciju dostatnu za percipiranje glasovnog govora. Kada to nije moguće, gestovni govor i čitanje s usana glavni su načini komuniciranja tih osoba. Gestama se međutim, ne mogu precizno saopštiti složenija psihička stanja pa se takav način govora smatra jednim od bitnih uzroka teškoća socijalizacije djece sa smetnjama sluha, a naročito gluhe djece. Geste nisu toliko konkretne i afektivne da bi mogle biti ispra vni nosioci pojmova kojima 107 se vrlo često susrećemo u oralnom govoru i procesu odgoja i obrazovanja. To je jedan od bitnih uzroka što proces spoznavanja gluha djeteta, premda prolazi kroz iste faze kao iu slučaju djeteta bez slušnih smatnji, teče mnogo spo rije. Apstraktno mišljenje kod gluhe djece ima mnogo manju ulogu u procesu spoznavanja nego kod vršnjaka intaktnog sluha. Kako istraživanja pokazuju, ovisno o obrazovnom području, gluha djeca zaostajun za vršnjacima koji čuju, ali u nekim obrazovnim područ jima, npr. Zbog teškoća komuniciranja kod djece sa slušnim smetnjama može se ponekad javiti naglašena egocentričnost ili slabija emocionalna razvijenost koja se izražava u obliku grubosti, surovosti, agres ivnosti ili povlačenja u sebe i izbjegavanja društva vršnjaka, pogotovo u onim socijalnim situacijama u kojima takvo dijete ne nailazi na očekivano razumijevanje i prihvaćanje. Bez sluha se okolina vrlo teško spoznaje, a teško ostećenje sluha ne utječe samo na sposobnost komuniciranja, nego prožima čitavo bićei njegovo funkcionisanje. Dijete sa smetnjama sluha, a naročito gluho dijete, varira i u socijalnoj zrelosti ovisno o stupnju gubitka sluha i utjecaju okolinskih faktora. Tamo gdje takvo dijete nailaz ia na stimulativnu okolinu zaostajanje će biti manje izraženo. Suprotno tome, nestimulativna okolina nerijetko među takvom djecom potiče nezainteresovanost, tvrdoglavost, nesigurnost i plašljivost. Sposobnost prilagođavanja djeteta sa smetnjama sluha i nje gova uspješnost općenito ovise i o dobi djeteta u kojoj je nastao gubitak ili oštećenje sluha. Stručna procjena o najadekvatnijem tretmanu je neophodna. PRILAGOĐAVANJE POSTUPAKA U USVAJANJU ZNANJA Određene ponuđene napomene za poticaje pri rada sa dje com na usvajanju znanja u inkluzivnom obrazovanju dali smo uz programske sadržaje IV razreda i mogu se koristiti i za ostale uzraste uz izvjesne izmjene i nadopune. Naredni programski sadržaji dali smo u cilju općeg izbora prilagođavanja sadržaja u individ ualiziranom pristupu djetetu pri izradi individualno prilagođenog programa. Usmeno izražavanje - razgovor, pitanje — odgovor; - prepričavanje teksta na temelju detaljnih i uopćenih pitanja; - dramatizacija književnog teksta; - pričanje događaja predstavljenog jednom ili nizom slika, - vježbe imitacije; - situacijski razgovor; - vježbe memorisanja; - opis poznatog predmeta; - pričanje događaja i doživljaja iz dječjeg života; - izražavanje kratkim, jasnim i smislenim rečenicama; 2. Pismeno izražavanje - usavršavanje tehnike pisanja; - prepričavanje po pitanjima i na osnovu zajedničkog plana; - sastavljanje kraće priče prema slici ili nizu slika; - pismeno opisivanje poznatog predmeta; - pismeno opisivanje prirodnih pojava; - pismeno opisivanje doživljaja i događaja; - pisanje razglednica i čestitki; - pretvaranje viđenog i doživljenog u riječi - pisanje pisanih latiničnih slova i pravilno povezivanje u strukturu riječi; U pisanju - prepisivanjem kraćih tekstova sa zanimljivim sadržajem usavršavati tehniku pisanja; - davanjem adekvatnih pismenih pitanja, inicirati pravilne pismene odgovore - omogućavanje učeniku doživljavanje predmeta svim osjetilima u svrhu adekvatnijeg opisa; - upućivanje učenika u tehniku pravilnog pisanja čestitke u povodu rođendana ili blagdana u cilju učenja učtivosti u obraćanju, uvažavanju i poštovanju drugog; - približiti učenika situaciji određenog događaja ili doživljaja koji će on moći opisati prema svojim mogućnostima; U gramatici - sadržaji gramatike apstraktnog su karaktera i kao takvi daleki razumjevanju učeniku četvrtog razreda, s obzirom na konkretnost kao temeljno obilježje njegova mišljenja, jer djete još uvijek ima problema sa čitanjem, pa će to biti sve do trenutka kada proces čitanja postane automatiziran. Ove sadržaje dijete usvaja na sadržajima drugih područja nastave maternjeg jezika pa i na sadržajima drugih nastavnih predmeta. Još uvijek učenici nisu spremni usvajati apstrektne sadržaje pa i elementarne pojmove treba temeljiti na komunikaciji, situacijskom govornom kontekstu, komunikacijskim prilagođenim tekstovima i zadržati se na razini prepoznavanja jezičkih sadržaja. Pouka o jeziku - abeceda — pojam; - vrste riječi: 1. MATEMATIKA OKVIRNI SADRŽAJI ZA PREDMET MATEMATIKA ZA 5. RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE ZA DJECU SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU I RAZVOJU SADRŽAJI ZNANJE SPOSOBNOSTI VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE AKTIVNOSTI UČENIKA AKTIVNOSTINASTAVNIKA 1. BROJEVI DO 100 Prirodni brojevi do 20 ponavljenje geadiva iz IV raz. U uređenju 112 sadržaje ovog nivoa. MJERE I MJERENJA Mjere za dužinu: - metar i decimentar, praktično mjerenje uz upotrebu pribora. Mjere za tečnost: - litar i decilitar praktično - mjerenje predmeta u okolini - praktično mjerenje na vagi 3. FIGURE Posmatranje i uočavanje na predmetima: pojmovi vodoravno, uspravno, koso kao položaja predmeta. Shvatanje pojma klasa i inkluzije klasa. Procjenjuje jake i slabe strane djeteta. PRIRODA OKVIRNI SADRŽAJI ZA PREDMET PRIRODA ZA 5. RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE ZA DJECU SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU I RAZVOJU CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO — OBRAZOVNOG RADA PODRUČJA UČENJA CILJEVI OČEKIVANI REZULTATI ZN A N JE Učenici će steći znanje o: - Životnim zajednicama, građi i funkciji biljaka, cvijetu i cvatu, oprašivanju i oplodnji biljaka. SP O SO BN O ST I I V JE ŠT IN E Učenici će: -razvijati kritičko razmišljanje. Biljke — proizvođači hrane i kisika 3. Građe i funkcija biljaka: - korijen; građa i funkcija - izdanak; građa i funkcija - stablo; građa i funkcija - list; građa i funkcija 4. Cvijet i cvat 5. Raznovrsnost plodova i sjemenki 7. Rasprostranjenost sjemenki i plodova 8. Značaj biljaka za čovjeka 9. Divlje samonikle i gajene biljke 10. Uzgoj i zaštita biljaka 11. Uzgoj i zaštita životinja 12. Životinje i njihova potreba za hranom i kisikom razmnožavanje i ponašanje životinja 13. Ekologija; očuvanje životne sredine 14. Način realizacije izvanučioničke nastave bi planirale škole u ovisnosti o svojim mogućnostima. Kod planiranja nastave prirode na umu se moraju imati psihofizičke karakteristike djeteta i interaktivno učenje, primjeri iz svak odnevnog života i okruženja u kojem učenik živi. Gdje god je moguće nastavni sadržaji koje planira nastavnik trebali bi se držati načela aktuelnosti u neposrednom okruženju učenika i lokalnoj zajednici radi očiglednosti. Potrebno je sistematično i postupn o malim koracima izlagati nastavne sadržaje za ovaj predmet, posebno učenicima s teškoćama u razvoju. Prepoznaje životne zajednice, nabraja biljke i životinje, posmatra i zaključuje. Ne uništava biljke i životinje u životnim zajednicama. Saradnja, posmatranje, dogovaranje, diskutiranje, sakupljanje materijala Planiranje, osmišljavanje igara i interakcijskog učenja, komuniciranje sa učenicima, diskutiranje, upućivanje učenika na različite izvore znanja, uključivanje roditelja i drugih uposlenika u školi u realizaciju programskih sadržaja, motiviranje učenika za rad. Prepoznavanje u okružju Posjeduje znanja obiljkama. Prepoznaju razne biljke u okruženju, prikuplja različite biljke i priprema ih za herbarijum. Pravilan odnos prema biljkama u okruženju. Sakupljanje, sistematiziranje, zaključivanje, izrada panoa. Osmišljavanje igara u učionici. GRAĐA I FUNKCIJA BILJAKA Korijen; građa i funkcija Izdanak; građa i funkcija Stablo; građa i funkcija List; građa i funkcija Posjeduje znanja o dijelovima, građi i funkciji osnovnih dijelova biljke. Razlikovanje biljnog od životinjskog svijeta, pravljenje jednostavnih klasifikacija biljaka. Opisivanje građe korijena, izdanaka, stabla i lista. Čuvanje biljnog svijeta u okruženju, učestvovanje u akcijama uzgajanja biljaka u školi i školskom dvorištu. Sakupljanje biljaka, listova, izrada tematskih panoa, pomoć drugima. Razlikuje cvijet i cvat, znaju osnovne dijelove cvijeta. Učešće u zajedničkim radovima u školi na izradi tematskih panoa i prikupljanju i pravljenju zbirki cvjetova i cvatova Prikupljanje različitih cvjetova i cvatova, pravljenje zbirki, izrada tematskih panoa. Planiranje, pripremanje i podsticanje učenika na prikupljanje cvjetova i cvatova. Raznovrsnost plodova i sjemenki Posjeduju znanja o raznovrsnosti plodova i sjemenki. Prepoznavanje plodova i sjemenki različitih biljaka, razlikovanje jestivih od nejestivih. Izgrađen stav prema raznovrsnosti plodova i sjemenki u prirodi u prirodi. Rad na prikupljanju plodova i sjemenki, pravljenje zbirki i tematskih panoa. Organizacija izleta u šumu. Razvijanje ljubavi prema prirodnim ljepotama BiH. Značaj biljaka za čovjeka Posjeduju znanja o značaju biljaka za čovjeka. Sposobnost prepoznavanja biljnog svijeta, prepoznavanje jestivih biljaka i njihovih dijelova, pravilna upotreba biljaka u ishrani ljudi i životinja. Ispravan stav prema biljkama i njhovom značaju za čovjeka. Korištenje dodatnih izvora znanja. Razvijanje, interesovanja i poželjnih navika, učenika. Motiviranje učenika na igre i sport u prirodi. Razlikovanje divljih od gajenih biljaka. Pravilan stav prema divljim i samoniklim biljkama i pomoć u gajenju biljaka. Prikupljanje, sistematiziranje, izrada panoa, pravljenje zbirki. Organiziranje malih radnih akcija, motiviranje učenika. Uzgoj i zaštita biljaka Posjedovanje znanja o uzgoju i zaštiti biljaka, načinu uzgoja i načinu zaštite biljaka sa očiglednim posmatranjem. Prepoznavanje značaja uzgoja biljaka za ishranu ljudi i ishranu životinja, pravilna upotreba zaštitnih sredstava kod uzgoja biljaka i zaštita prilikom upotrebe tih sredstava. Izgrađen pravilan stav prema uzgoju i zaštiti biljaka. Praktičan rad u učionici i izvan učionice. Priprema materijala i cjelokupnog nastavnog procesa u prirodi. Uzgoj i zaštita životinja Posjedovanje elementarnih znanja o ugoju i zaštiti životinja. Razlikovanje divljih od pitomih životinja, sistematizacija životinja prema staništu, načinu ishrane, izgledu i drugim karakteristikama. Izgrađen pravilan stav prema uzgoju i zaštiti životinja. Praktičan rad u seoskom dvorištu ili farmi, prikupljanje slika životinja, pravljenje panoa. Organizacija izlaska u prirodu za posmatranje životinja i njihovog života. Način života pojedinih životinja i njihovo razmnožavanje. Pravilan odnos prema životinjskom svijetu. Izrada tematskih panoa, praktični radovi u školi i izvan nje, prikupljanje materijala za nastavu. Pomaganje učenicima u izradi kalendara, plakata, i drugog obrazovnog materijala. Očuvanje životne sredine Posjedovanje znanja o očuvanju životne sredine, učešće u akcijama uređenja okoliša. Očuvanje životne sredine, učešće u akcijama uređenja okoliša. Pravilan odnos prema očuvanju životne sredine. Aktivno učešće, praktični radovi u školi i izvan nje, prikupljanje materijala za nastavu. Omogućavanje posmatranja, prikupljanja materijala, pomoć učenicima u samostalnom i grupnom radu. Organizacija akcija očuvanja okoliša O tijelima Usvojiti pojmove čvrstih, tečnih i gasovitih tijela, pravilnih i nepravilnih oblika. Posmatranje tijela u prirodi. Zauzimanje pravilnih stavova prema oblicima iz prirode i vještačkim oblicima. Neposredno okruženje, donošenje sudova o pojedinim pojavama na nivou, psihofizičkih mogućnosti učenika. Planiranje i pripremanje nastavnog procesa, upućivanje učenika na posmatranje praćenje i vrednovanje rada učenika, pomoć djeci sa posebnim potrebama u radu. DRUŠTVO OKVIRNI SADRŽAJI ZA PREDMET DRUŠTVO ZA 5. RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE ZA DJECU SA POTEŠKOĆAMA U UČENJU I RAZVOJU CILJEVI I REZULTATI ODGOJNO — OBRAZOVNOG RADA Stjecanje znanja: - svojoj domovini, njezinom položaju, stanovništvu, okruženju i važnosti očuvan ja domovine. Učenici znaju: - obilježja koja simboliziraju našu do movinu grb, zastava i himna. Sposobnosti i vještine Učenici: - samostalno ili u skupinama učenici promatraju, uč e i dolaze do individualnih ili zajedničkih zaključaka koje mogu prezentirati na nivou psihofizičkih mogućnosti djeteta. Učenici znaju: - kroz ponavljanje i sistematiziranje gradiva učenici utvrđuju prethodno ste čena znanja. Moja domovina Bosna i Hercegovina 1. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine. Kulturno povijesne znamenitosti 2. Kulturno — historijske znamenitosti Bosne i Hercegovine. Značajni kulturno — historijski objekti u užem zavičaju. Vjerska slika zavičaja i naroda u Bosni i Hercegovini. Geografska obilježja Bosne i Hercegovine 3. Prirodni resursi, geografske odlike — obilježja Bosne i Hercegovine. Razvijenost Bosne i Hercegovine, privreda, poljoprivre da i turizam. DIDAKTIČKO METODIČKE NAPOMENE Za djecu sa posebnim potrebama, shodno njihovim karakteristikama mišljenja, treba prilagoditi sadržaje predmeta društvo. Za djecu sa smanjenim saznajnim sposobnostima sadržaji ovog predmeta mogu biti apstraktni. Djeca sa smanjenim sposobnos tima teško formiraju pojmove vremenske i prostorne udaljenosti. Potrebno je posebno kroz predmet društvo koristiti sve do sada date napomene, posebno one date uz 4 razred, radi izrade inidivualiziranog pristupa ovim učenicima. Sistematičnost, postupnost i očiglednost u veoma sitnim koracima omogućit će djelomično usvajanje sadržaja predmeta društvo. Moja domovina BiH 1. Geografska obilježja BiH 1. Organizacija posjeta županijskim središtima. Iz prošlosti domovine 2. Područje današnje BiH u prehistoriji — najznačajnija nalazišta 2. Nastanak samostalne suverene i nezavisne BiH -Učenici znaju o prošlosti svoje domovine od doseljenja do danas. Kulturno-prosvjetne i vjerske ustanove naroda u BiH 3. Kulturno-povijesne znamenitosti BiH 3. Značajni kulturno- historijski spomenici u zavičaju. Religija-pojam, vjerska slika zavičaja i naroda BiH -Učenici znaju o kulturno — povijesnim znamenitostima BiH. Geografska obilježja BiH 4. Prirodni resursi, geografska obilježja BiH 4. Razvijenost BiH, poljoprivreda i turizam. Vrste prometa u BiH 5. Najvažnije prometnice i prometna povezanost. Prometna povezanost naselja u zavičaju. Uputstvo za izvođenje programa Nastavni sadržaji iz predmeta Društvo za osnovnu školu odabrani su tako da se učenici upoznaju sa razvoje m društva u bosanskohercegovačkim okvirima. U realizaciji nastavnog sadržaja treba težiti primjeni raznovrsnih izvora saznanja. Potrebno je voditi računa da nivo interpretacije odgovara uzrastu učenika i psihofizičkim karakteristikama učenika pa u tom cilj u ograničiti broj termina sa kojima se učenici susreću prvi put. Ovaj dio se takođe treba prilagoditi potrebama i mogućnostima djetetu koje ima poteškoće. Rajčić -Na kiši S. Korunović -Zeko i potočić Branko M. Hercigonja Brojalice -Eglen beglen -Igralica -Nini nini moj sine jedini Uspavanke -Nina sine, ninala te majka 128 SLUŠANJE MUZIKE DJEČIJESTVARALAŠTVO VRIJEDNOSTI, STAVOVI, PONAŠANJE AKTIVNOST UČENIKA AKTIVNOST NASTAVNIKA -Divlji jahač R. Schumann -Čarobna frula W. Mozart — Magarac i pijanist iz karnevala životinja C. Saint Saens -Čežnja za proljećem W. Mozart - Ptičija tuga L. Beethoven - Proljeće I stav iz četiri godišnja doba Vivaldi -Improvizacija pokreta u ritmu i plesu -Literarno i likovno izražavanje doživljaja muzike - Plesna dramatizacija -Kroz kreativne načine ritmičkoga izražavanja jača samosvijest -Razgovara o osjećaju ugode i opuštanja -Često traži ponovno slušanje djela -Dočaravanje osjećaja kroz slušanje izvedbe -Dopuna zidnog panoa novim slikama -Pravljenje instrumenata od papira -Skupljaju slike instrumenata -Priprema, vodi i razvija interes učenika prema muzici svojim odnosom i stavovima -Planira aktivnosti i muzičke sadržaje u korelaciji sa ostalim umjetničkim i drugim odgojnim područjima 129 2. PLOHA -Dalje razvijanje senzibiliteta prema grafičkom izrazu. Odnos slike i teksta, kadar stripa 3. Ahromatski tonovi, kružni ritam 4. Ritam u izmijenjenoj formi, niz, konturne linije1. Crte po toku, ritam 7. Kružni ritam, komplementarni kontrast 16 sati Oktobar 1. Ritam ploha, boja i oblika, ornament 2. Kontrast boja, linija i ploha, ritam 3. Modulacija, kolorističko slikanje 6. Kontrast svijetlo-tamno 16 sati Novembar 1. Omjer i proporcija 2. Reljef, udubljene i ispupčene forme 3. Ravnoteža, plošno istanjena masa3. MASA I PROSTOR Juni 5. Odnos, kontrast veliko-malo 6. Masa malog volumena, linija u prostoru 12 sati 4. Izmijenjeni ritam odnosa toplo-hladno 16 sati 133 April 5. Slikarska tekstura, ploha 8. Odnos slike i teksta Januar 1. Odnos slike i teksta, dominirajući ritam 5. Slikarska tekstura, kadar 4. Usvajanje znanja i likovno kreativni rad realizuje se kroz forme prostorne organizacije kompozicije: 1. OBLIKOVANJE NA PLOHI - dvodimezionalna organizacija kompozicije 2. Ovakva forma obezbijeđuje kontinuitet u usvajanju i proširivanju znanja, sposobnosti i likovne kreativnosti djece, permanen tno kroz cjelokupni osnovnoškolski odgoj i obrazovanje. Ponavljanje Tematskih cjelina u formi koncentričnih krugova pruža mogućnost preispitivanja usvojenih i prezentiranja novih sadržaja i znanja. TAČKA I LINIJA 2. MASA I PROSTOR 5. POVRŠINA Ovako postavljene Tematske cjeline ne isključuju ni jednu oblast, niti bilo koju tehniku. Kroz Tematske cjeline bile bi zastupljene sve likovne oblasti, sve likovne tehnike predviđene programom i odmjerenosti prema uzrastu. Kvalitet učenja u likovnoj kulturi je proces kada učenici vizu eliziraju problem koji ranije nisu znali, prepoznaju ga i razriješe putem likovno tehničkih sredstava. Taj proces kod učenika razvija kreativno mišljenje, sposobnosti i saznanja što utiče na formiraje likovno oblikovnih temelja koji će im pomoći u anali zi složenih vizuelno likovnih ideja i problema u komponovanju osmišljenih likovnih kompozicija. Likovna pismenost podstiče se kroz nastavu koja učenike uključuje u aktivan proces vizuelnog istraživanja, doživljaj zadovoljstva u razriješavanju problema i sposobnosti vrednovanja. Motive prema svojo vizuelizaciji sadržaja dijelimo na: 1. Frontalni oblik rada 2. Individualni oblik rada 3. Rad u parovima 4. Grupni oblik rada Način rada Povezan je sa procesom ostvarene motivacije za likovno kreativni rad pa se odnosi na; 1. Rad po posmatranju 2. Rad nakon posmatranja 3. Rad po sjećanju 4. Rad po zamišljanju 5. Kod učenika je još uvijek prisutna emotivna a ne objektivna proporcija, koriste simboličku a ne lokalnu boju. Zanimljivost ovih radova očituje se u kreativnoj interpretaciji. Metode rada U realizaciji časa Likovne kulture nastavnik se koristi sljedećim metodama; 1. Rad sa tekstom 7. Originalno umjetničko djelo 3. Iz tog razloga i dječiji crtež moguće je analizirati sa različitih aspekata; 1. Činjenica je da se nastavnik u razredu susreće sa učen icima koji su nadareni i onima koji nisu, i postavlja se pitanje šta raditi u takvoj situaciji? Dakle učenici koji nisu talentovani trebaju imati priliku u skladu sa svojim mogućnostima da usvajaju likovni jezik i njime se izražavati. Prilikom ocjenjivanja manje nadarenih učenika treba pratiti i imati u vidu i ndividualne mogućnosti, stepen zalaganja i želje da se realizuje postavljeni zadatak, napor koji djete ulaže u realizaciju zadatka da bi 138 postiglo rezultat, aktivnost na časovima likovne kulture. Nema loših dječijih radova. Vizuelno estetska kultura razvija kod učenika sposobnost uživanja i razumijevanja umjetnosti, odnos prema estetskom, pravilno doživljavanje vizuelnih informacija, odnos prema svjetskoj i našoj kulturnoj baštini. Pravilan odnos nastavnika prema učeničkim radovima je od izuzetnog značaja z a likovno kreativni rad djece. TJELESNI I ZDRAVSTVENI ODGOJ OKVIRNI SADRŽAJI ZA NASTAVU TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA ZA V RAZRED ZA DJECU S POTEŠKOĆAMA U RAZVOJU I UČENJU Sadržaj Ciljevi Didaktički materijal i sredstva Osnovna znanja, metode očvršćivanja, načini samoregulacije i samokontrole Upoznati učenike o osnovama zdravog života, o važnosti održavanja osobne higijene, o značaju tjelesnog odgoja, o štetnosti pušenja, alkohola i narkotika, o razvijanju kontrole pokreta, pravilnom disanju, o promjenama u dječijem razvoju Općepripremni sadržaji Gimnastičke vježbe kao osnovni sadržaj pripremnog dijela svakog sata. Tu ulaze vježbe postrojavanja i prestrojavanja, vježbe oblikovanja, vježbe pravilnog držanja tijela, vježbe sa spravama loptice, palice, krugovi, lopte i kratke vijače , vježbe na spravama niska greda, švedska klupa , vježbe u parovima, vježbe u obliku postavljanja motoričkih zadataka, vježbe sa raznim estetskim sadržajima Hodanje i trčanje Hodanje i trčanje naprijed i nazad; Hodanje uz pjesmu i muziku, osnovne tehnike brzog trčanja i start iz različitih položaja; brzo trčanje na 30-50 metara; Trčanje u prirodi sa savladavanjem prirodnih prepreka Skakanje Skokovi u daljinu i visinu sa zaletom; Rješavanje zadataka u fazi leta; skokovi preko niskih prirodnih prepreka; skokovi pomoću odskočne daske i preskoci preko niskih prepreka Bacanje, hvatanje i gađanje Bacanje loptice i drugih predmeta u cilj, u dalj i u vis iz mjesta, iz hoda i zaleta Penjanje, puzanje i provlačenje Penjanje na različite predmete švedska klupa, švedski sanduk, uz kosinu, i silaženje sa istih;provlačenje i puzanje ispod Sticane znanja o očuvanju i unapređenju zdravlja, kao i stvaranje higijenskih navika kod učenika. Poticati učenika na pravilno izvođenje vježbi. Poticati učenika na pravilno trčanje uz usmjeravanje pažnje učenika na pravilno disanje Razvijanje jačine odraza i sposobnosti izvođenja skoka sa obje noge Razvijanje tehnike skoka, razvijanje snage nogu i ravnoteže tijela Upotrebljavati rekvizite kao što su: lopte, palice, krugovi, vijače, niska greda, švedska klupa… Koristiti muziku i pjesmu Koristiti niske prepreke i odskočnu dasku 140 različitih predmeta grede, razapete vijače, švedske klupe ; kombiniranje penjanja, puzanja, provlačenja, hodanja i trčanja Vučenje, potiskivanje i nadvlačenje Vučenje premeta po tlu, borba u parovima za predmete lopta, palica, vijača, medicinka ; pojedinačno i grupno potiskivanje, vučenje i nadvlačenje Kotrljanje i kolutanje Kolut naprijed i nazad; kolut naprijed sa zaletom; povezivanje više kolutova nazad; Višenje i upiranje Njihanje, klim i ljuljanje u visu; zavjes za oba potkoljena, naskoci i saskoci u upor; iz upora prednjeg spust naprijed Plesne strukture Vježbe ritmičkog kretanja uz upotrebu lopte, vijače, čunjeva i drugih rekvizita; vježbe napetosti i opuštanja, realizacija zadanog ritma; plesna struktura i plesni koraci Igre Elementarne, štafetne i timske igre; između dvije i četiri vatre;uvježbavanje elemenata tehnike rukometa, košarke i nogometa Posebni sadržaji Vježbe ravnoteže; vježbe brzine i frekvencije pokreta; vježbe koordinacije; vježbe preciznosti Plivanje Plivanje u dubokoj vodi;ronjenje, pravolno disanje; plutanja klizanja po površini vode, igre u void Skijanje Nošenje i stavljanje skija; kretanje sa i bez štapova; penjanje i spuštanje niz blagu padinu; padanje i ustajanje iz pada Razvoj snage i spretnosti ruku Razvoj snage i spretnosti tijela, razvoj koordinacije ekstremiteta Jačanje tijela u cjelini Razvoj snage tijela i koordinacije pokreta kao i razvoj spsosobnosti održavanja ravnoteže Jačanje tijela u cjelini Razvoj osjećaja za ritam i estetskih vrijednosti Razvoj pozitivnog stava prema sportu, razvoj socijalizacije djeteta, sticanje osnovnih znanja o sportovima, razvoj takmičarskog duha Razvijanje sposobnosti održavanja ravnoteže, razvijanje brzine i koordinacije pokreta kao i preciznosti Razvijanje pozitivnog stava prema vodi, jačanje i pravilan razvoj tijela u cjelini, jačanje zdravlja djeteta, Razvoj pozitivnog stava prema snijegu i sportu, jačanje tijela u cjelini Koristiti loptice i druge pogodne predmete Koristiti predmete kao što su švedska klupa, švedski sanduk, grede, vijače… Koristiti lopte, palice, vijače, medicinke Koristiti muziku i pjesme iz programa nastave Muzičke kulture, modernu muziku kao i muziku za narodne plesove Koristiti potrebne rekvizite za izvođenje igara Koristiti loptu, štap …. Koristiti bazen sa vodom i rekvizite koji pospješuju sigurnost djeteta u vodi Koristiti skije i štapove kao i ostalu skijašku opremu 141 ISLAMSKA VJERONAUKA NASTAVNI PLAN I PROGRAM ZA V RAZRED DEVETOGODIŠNJE OSNOVNE ŠKOLE 1 nastavni sat UVOD Program islamske vjeronauke za peti razred devetogodišnje osnovne škole predstavlja konstrukciju jedne etape primjerene uzrastu djece u tom razredu, a koja je konceptualno dio još u prvom razredu započetog procesa kreiranja okvirnog kurikuluma za osnovnu školu u kojem se postupno, primjereno uzrasnoj potrebi, razvija odgojno-obrazovna vjeronačna intencija. Četvrti, peti i šesti razred, zajedno, čine jednu programsku cjelinu, kojoj je bazična odgojna intencija što čvršće, stamenije i djelotvornije situirati mladu osobu u burni pubertetski period. Odgojna ambicija vjeronauke u ovom razredu biva potcrtana i utemeljena na egzaktno izdvojenim pokazateljima razvojnih teškoća i stranputica ove desetogodišnjaci životne dobi. Ključna hipoteza u pristupu problemu odnosi se na postojanje odgojno uvjetovanog socijalizacijskog deficita. Istraživanja su, upravo, pokazala da sklonost drogi egzistira u formi latentnog poriva, bez svjesnih asocijacija s drogom i bez artikuliranja interesa za nju slično je i s cigaretom, alkoholom. Dro ga dobiva psihološku vrijednos t baš u fazi 'eksperimentisanja', kad se instrumentalno povezuje s unutrašnjim potrebema. Ključ pristupa problemu je u postojanju odgojne kreacije koja će dovesti do toga da mladi čovjek razvije zahtjevnije, konstruktivne obrasce svog i funkcioniranja u cjelini. U petom razredu se dio ove odgojne ambicije nastoji ostvariti uvr štavanjem programa razvijanja temeljnih životnih vještina, koje će podržati mladog čovjeka u umijeću građenja odnosa, podnošenju i rješavanju interpersonalnih konfilata i izlaženju na kraj na konstruktivan način sa svojim osjećanjima. Nedostatak ovih životnih vještina je u osnovi pojave i emocionalnih i ponašajnih teškoća kod djece i mladih. SJETIMO SE NA POČETKU — Allah nam je dao određene dužnosti Didaktičke naznake: — Ova cjelina ima za cilj da podsjeti učenike na njihove obaveze i radne navike na početku školske godine. Na početku će kroz razgovor i različite tehnike uvođenja u rad najaviti nastavnu jedinicu. Nakon metodičkog interpretiranja priče, pitanjima ih usmjeriti da zaključe šta je Omer želio, da li se to ostvarilo i zašto nije. Potaknuti učenike da oni kažu šta žele u novoj godini, kako bi to mogli ostvariti i zašto baš tako. U tom cilju, nastavnik će na početku dati instrukcije i iskazati svoja očekivanja šta treba da sadrži individualni plan i stavit će se na raspolaganje u cijelom procesu u ulozi koordinatora, a insistirat će i na njihovom međusobnom konsultiranju. Parametri deskriptivne evaluacije — Nastavnik će evaluirati ne samo produkt individualni plan za školsku godinu nego i proces: kreativnost, trud i zalaganje, broj konsultiranih izvora, kolega učenika, partnerske i timske radove. Pratit će, zajedno sa učenicima, realizaciju plana i za tu svrhu uraditi listu za individualnu samoevaluaciju za učenike i zajedničku listu za evaluaciju realizacije plana. SOCIJALNE VJEŠTINE — Žao mi je, pogiješio sam — Treba reći hvala — Pismo mom prijatelju — Suosjećam sa drugima i spreman sam da sarađujem Didaktičke naznake: — Ova tematska cjelina planirana je da se razbije na svoje dijelove, pojedine vještine, i da se realizira tokom cijele školske godine. Nastavnik ih kontinuirano prati i na kraju školske godine zajedno evaluira. U tu svrhu nastavnik vodi dnevnik bilješki za svakog učenika ponaosob, prati poteškoće i ostvarenje vještina. Za svaku vještinu treba izraditi program njenog dosezanja 143 i tačno utvrditi faze realizacije programa. Inicijalno mogu poslužiti nastavne jedinice planirane u okviru ove tematske cjeline. Nakon toga se učenicima metodički interpretira viđeni edukativni materijal. Učenici se potiču pitanjima: šta su oni osjetili, šta su osjećali akteri priče ili filma, kako su akteri po stupili, je li se moglo drukčije postupiti, da li učenici mogu zamisliti situaciju iz svakodnevnice gdje je ova vještina primjenjiva i demonstrirati je u razredu. Potom se može primijeniti tehnika igranja uloga: nastavnik instruira grupu učenika u simulaci ji određene situacije u kojoj će socijalna vještina biti primijenjena. Učenici dobivaju domaću zadaću da zabilježe u svojoj svakodnevnici u kojoj je određena vještina profunkcionirala ili situaciju kad su u tome uspjeli, i da o tome zajedno razgovaraju na satu vjeronauke. Razviti misao da je ljudski griješiti, ali da grešku treba priznati i tražiti oprost od onog kome je nenesena nepravda, srcem i riječima. Pokušati izraditi mapu Lijepa riječ. Učenike podstiče da uoče taj problem, da se izjasne da li opravdavaju ili ne postupke navede ne u pismu i kako bi savjetovali o datom problemu. Radom u grupi učenici pišu o problemu i opisuju trenutnu situaciju, a svi članovi grupe kružnim tokom upisuju svoj prijedlog rješavanja problema. Sličnim aktivnim radom u grupi i paru uraditi i ostale nast avne jedinice, važno je da se iskazivanje emocija, empatija, saradnja pokažu kroz igrokaz na času. Parametri deskriptivne evaluacije — Evalucijski slojevi: učešće učenika, iskrenost, pounutrašnjeni efekti odgojnog rada na socijalnoj kompetenciji naprimjer, želja za primjenom vještine, razvojno nastojanje mlade osobe... BOŽIJI POSLANICI — Allahov prijatelj — Sačuvajmo čistoću duše i tijela — Poslušnost Bogu i roditeljima — Plemeniti sin plemenitog poslanika Didaktičke naznake: — Vještim rukovođenjem nastavnika napraviti mapu prijateljstva, iskrenog, pravog i lažnog. Primjereno kazivanje o Ibrahimu, a.
Zbrajanje i oduzimanje korijena
Usvajaju pojam i osobine proporcije. Dr Vinko Krajtmajer 6. Jedinice za mjenje duzine: 1 m, 1 dm, 1cm,1 mm; -, deci, centi, mili 1m, 1dam, 1 hm, 1 km. Svetozar Ćorović: Špijun odlomak 18. Potrebno je takodjer primjenjivati direktni, frontalni, grupni i individualni pristup. Prepoznavanje pravog, pravog, oštrog i tupog ugla.
[Mini chat mobitel|Upoznavanje u blizini|Tatjana jurić inst]
komentiraj (0) * ispiši * #
