nedjelja, 28.08.2011.

MUFLONI S ILIJE

Dok prođu ove vrućine i ponovo se počme hodit na Iliju,evo jedan post o muflonima na Iliji koji sam našao u LOVCU.
Mufloni iz Orebića

Da bismo iz prve ruke doznali povijest čuvenih muflona iz lovišta na Sv. Iliji iznad Orebića, uputio sam se porazgovarati sa ljudima koji su za 58 zlatnih (statistika a palo ih je puno više) zaslužni a zasluge datiraju još iz sedamdesetih godina.
Put me doveo tamo odakle sam u pohod na svoje trofeje odlazio u periodu '93 - '98, u Bilopolje, mjestašce iznad Orebića, gotovo u pola strane planine Sv. Ilija (961 m).
Ivana Jurkovića zatekao sam doma u svom nadaleko čuvenom lokalu seoskog gospodarstva „PANORAMA" gdje on i supruga mu Marija ugošćavaju namjernike i one koji su u potrazi za dobrom trpezom. Između ostalog Marija poznaje (i strogo čuva) terene na kojima sakuplja tartufe i nudi svojim gostima na specifičan način.
Image and video hosting by TinyPic
Ivan Jurković danas, u pozadini je Sv. Ilija
Ivan je bio prvi lovočuvar koji je tu dužnost obnašao od 1977. godine do pred sami Domovinski rat.

Mufloni su na Iliju dovedeni zaslugom pok. Matka Župe, Branka Njakare, dugogodišnjeg blagajnika LD Pelisac i nadasve pok. Ive Gerice koji je bio Titov kuhar i koji je sve to malo pogurao..-
Njakara je 1970 uputio pismo na Brione i zahtjev a uskoro i dobio odgovor da im se ustupa 8 muflona i to 2 mužjaka i 6 ženki.
Mufloni su ispušteni podno Sv. Ilije nedugo iza toga. Dugo su se zadržavali nisko oko kuća, nikako da se upute u brdo veli Ivan. Naravno kako su na Brionima živjeli uz more tako im nije bilo strano biti pored vode.
No ubrzo su se otputili i počeli tražiti mir i vrletima Sv. Ilije.

Populacija je strahovito napredovala. Ženke su vodile i po 2 janjeta tako da je 1977. godine počeo komercijalni odstrel kad je, Ivan procjenjuje, bilo oko 80 grla.
Prvog je odstrijelio pok. Dragiša Macanović iz Splita a što se vidi na crno bijeloj slici. Nitko pojma nije imao koliko je muflon „težak" da bi naknadno ustvrdili da ima nevjerojatnih 218 točaka ! (205 je zlato).
Image and video hosting by TinyPic
Prvi mufloni sa Sv. Ilije - snimljeno 15. 10. 1977.
Ivan se sječa brojnih Nijemaca, Švicaraca, bili su tu lovci iz Mexika, Talijana i Španjolaca slabo, par, ali su naši lovci bili najbrojniji.
Tu je najviše lovio Macanović koji je odstrijelio 16 zlatnih kaže Ivan i s njim je najviše volio loviti.
Ante Dundić je ulovio prekrasne primjerke, D. Matošić, M. Filipović, Jure Bilić i mnogi drugi lovci iz ondašnje države. Naravno, kaže Ivan, kad je onda domaći lovac uživao popust pa čak i do 60 % u odnosu na strane lovce.
Image and video hosting by TinyPic
Njemački gost lovac i Ivan Jurković
Bila je intencija zadržati što više trofeja doma !

Sječa se posebno trofeja R. Tiodorovića od 234,20, Bilićevog za kojeg jamči da je veći od 235, Dundićevog sa Galičevice od 228 ... i mnogih drugih divnih lovova i trofeja.
Image and video hosting by TinyPic
Dragan Matošić i Ivan Jurković
Kaže da se onda lovište čuvalo, da su se pravile staze, pojilišta od betona, da se odstrjeljivao škart od domaćih lovaca, stare ženke se uklanjale. Da nikad nisu imali bolesno grlo u lovištu.
Jako mu je žao što je lovište na neki čudan način promijenilo vlasnika.

Hrvatskim šumama je lovište dodijeljeno na čuvanje kaže Ivan i oni dolaze i love. I to uvijek isti, ista vozila Splitskih oznaka, isti ljudi (da ne imenujemo) i tu i tamo poneki gost. Veli Ivan da odlaze i vračaju se i tko zna što gore rade.
Da je populacija muflona loša ali vjeruje da ima gdje koji jaki ovan ali više s druge strane planine u neprohodnim gudurama.
Kaže nam Ivanov sin Perica je nedavno tu poviše kuće bio jaki ovan preko 225 točaka.
Pita se zašto Hrvatske šume u nikad od 1995. godine, od kad im je dodijeljeno lovište, nikad nisu obnovili krv, nikad odstrijelili škart, zašto nikad nije uneseno novih perspektivnih mladih muflona ? Da su se usredotočili na par čeka i odstrel svinja i čagljeva ?!
Čudno.
Image and video hosting by TinyPic
Ivan Jurković i lovac gost
Iskreno žali za svojim lovištem i vjeruje da će mladi Orebički lovci poduzeti sve da im se njihovo lovište vrati na isti način kako je planinarima vraćena planinarska/lovačka kućica koju su isto tako Hrvatske šume protuzakonito bile prisvojile i koristile za sebe.
Štoviše, sad je kučica obnovljena u prekrasan planinarski objekt koji je dostupan svim planinarima i izletnicima a ne samo djelatnicima Hrvatskih šuma.
Od Branka Njakare doznajemo da je "Ilija" dok su ga je čuvalo LD „Pelisac" dalo 58 zlatnih, 27 srebrnih i 10 brončanih što je vrijedno divljenja.

I slobodno se za pitajmo zašto to više nije tako, a možda je tako samo je upitno za koga i za čiji džep.!

- 19:48 - Komentari (0) - Isprintaj - #

ponedjeljak, 15.08.2011.

OREBIĆ

Orebić
gdje je priroda još uvijek - priroda

Image and video hosting by TinyPic
Orebić leži na jugozapadnom djelu poluotoka Pelješca u podnožju brda Sv. Ilija (961 m). Slikoviti gradić, kolijevka pomorskih kapetana i mornara, čija se bogata tradicija čuva u Pomorskom muzeju.

Svojim gostima pruža čistu, netaknutu prirodu stoljetnih borova i čempresa, maslina, badema, agava, i cvijeća. Tu su duge pješčane plaže i brojne uvale s kristalno čistim morem.
Na obližnjem brežuljku dominira Franjevački samostan (1470 g.) s vrijednim muzejom, odakle se pruža nezaboravan pogled na jedinstvene prirodne ljepote ovog kraja. Na padinama Sv. Ilije krda su muflona, od kojih su većina kapitalni primjerci. Sportska marina sa 200 vezova nudi sigurno okruženje za brodove i jahte.
Mnogo je i restorana, taverna i kafića sa vrhunskom uslugom, specijalitetima i čuvenim vinima kao Dingač, Postup i Pelješac.Tradicionalna gostoljubivost ostaje neodoljiva turistima koji voli provesti svoje praznike okruženi ljepotom.

Gore pročitano naći ćete i u prospektima Orebića, ali čini mi se nužnim dopuniti promotore hrvatskog turizma činjenicom da gore navedeno ne znači da ćete biti uskraćeni za sve blagodati aktivnog odmora. Počevši od vodenih sportova, kojih je u Orebiću obilje, a obližnji Viganj poznato je stjecište surfera zbog pogodnoga vjetra. Uz veliki broj mladih ljudi dolazi i obilje društvenog života. Ukoliko ste ljubitelj večernjih izlazaka, te ljepota vrućih ljetnih noći Orebić Vas također neće ostaviti ravnodušnima. Bitno je naglasiti da aktivan život ne narušava ideju o mirnom odmoru - prostorni smještaj Orebića dozvoljava predivnu koegzistenciju ova dva vida odmora i što je najvažnije - ostavlja mogućnost izbora. Iako je osnovna namjena ovih stranica upravo oglašavanje, dozvoljavam si inzistiranje na iskrenosti moje preporuke - ljeto u Orebiću zaista ne propuštam.Orebić je smješten u okruženju predivne i netaknute prirode, što ga čini izuzetnim odabirom ukoliko ste ljubitelj poludnevnih i jednodnevnih izleta u prirodu. Od destinacija možemo izdvojiti:

brdo Sv. Ilija iznad Orebića - netaknuta priroda na djelu - planinske stazice, čist zrak i predivan pogled. Na sv Iliji nalaze se i dva iznimno zanimljiva kulturno - povijesna lokaliteta: Franjevački samostan s muzejem (do koga vodi uređena pješačka staza) i arheološki lokalitet Gornja Nakovana gdje su nedavno otkriveni tragovi života prethistorijskog čovjeka.
Korčula - poznato turističko odredište i grad predivne arhitekture i kulturno - povijesnog nasljeđa. Prema uvriježenoj teoriji rodni gradpoznatog istraživača i svjetskog putnika Marka Pola. Osim samog grada Korčule, možete posjetiti i niz malih gotovo netaknutih uvala na otoku. Korčula je od Orebića udaljena za 15 minuta vožnje barkom ili lokalnom brodskom linijom.
Osim ove dvije izdvojene destinacije - vrijedna su obilaska i druga mjesta i prirodni lokaliteti u okolini Orebića - kako zbog autohtone ljepote krajolika, tako i zbog domaćeg ugođaja malih mediteranskih mjesta.
Kako je Pelješac povezan s kopnom, te brodskim linijama s otocima i gradovima Splitom i Dubrovnikom - upravo je idealna logistička baza za ljubitelje jednodnevnih izleta koji tijekom odmora - uz more, sunce i netaknutu prirodu - žele više i kvalitetnije upoznati zemlju u kojoj provode svoj odmor.
Vinorodna područja Pelješca - prije nego je turizam koncentrirao život na poluotoku u obalna mjesta, veći dio života ovdje odvijao se u kontinetalnom dijelo Pelješca, na strmim padinama brda ili plodnim dolinama koje su uglavnom prekrivene - vinovom lozom. Loza je predstavljala izvor đivota za većinu ovdašnjeg stanovništva i omogućila proizvodnju mnogih kvalitetnih ali i vrlo poznatih vina kao što su primjerice Dingač ili Postup.
Ova su sela rijetka prilika da upoznate lokalni život kakav izvorno jest - bez stranih utjecaja. Možete promatrati poljoprivredne radove, i, ako imate sreće (a mogli bi jer se u nekim od sela otvaraju male vinarije otvorene za turiste, iskušati i kupiti neke od autentičnih, domaćih i uglavnom ekoloških proizvoda - vino, različite vrste rakije, pršut ili sir. Svako od sela ima i svoje specifičnosti vrijedne pažnje kao primjerice Dingač sa izuzetno zanimljivim poznatim vinorodnim područjem ili Kuna sa nesvakidašnjom koncentracijom umjetnika i lokalnim muzejem sa izuzetno vrijednim djelima.
Upravo je potonje mjesto odredište izleta na koje možete otići kao gost moje obitelji (ne mogu 100% obećati, jer kao što znate, nitko od nas nije zaposleni turistički profesionalac pa često nemamo dovoljno vremena za organizaciju takvog izleta). Uz šetnju kroz netaknutu prirodu, djeca mogu uživati u igri sa domaćim životinjama, a ako ste tu u pravo doba godine možete i svjedočiti berbi grožđa i pravljenju vina, te naravno degustirati neke od proizvoda :).
Image and video hosting by TinyPic

- 21:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>