Ovog vikenda u organizaciji HPD Sveti Jure iz Zagvozda održani su Dani
dalmatinskih planinara na Turiju kod Zagvozda. Došli smo u subotu navečer
u društvu naših prijatelja iz Blata, Dubrovnika, Korčule i Zagreba, nas ukupno
18. Odmah smo podigli logor, upalili vatru i prišli gradelama.
Evo da svih spomenem. Naša najmlađa planinarka Ena i najstariji Luko,
potom Mira (jedina iz Dubrovnika ?!), naš dragi Vlade iz Blata,
korčulani Ivanka, Nikola i Ranko, jedna mala Iva iz Zagreba, naš vozač Ziro,
te Sanja,Nata,Jadre,Tonči,Mario,Denis,Antuka, Andy i ja.
Nakon gradela pala je pisma i obilazak cijelog kampa.
Ujutro su planinari (njih oko 200) krenuli prema Svetom Juri 1762 m,
kao zahtijevnijoj turi,oko 7 sati i nešto lakšoj do Svetog Roka 1224 m,
oko 6 sati.
Dio naše ekipe je išao u Zagvozd posjetiti legendarnu Mlikotinu lokvu te
Crveno i Plavo jezero u Imotskom. Putem smo se počastili izvrsnim šumskim
jagodama. Na Crvenom jezeru smo sreli i našeg frenda, turističkog vodiča
Thomasa koji je često na našem Iliji,u društvu vesele njemačke motorističke ekipe.
Uslijedio je zatim organizirani planinarski ručak, izvrstan fažol, nakon kojeg su se
sastali predstavnici dalmatinske planinarske koordinacije. Ponosni smo
obavijestiti cijelu našu virtualnu web zajednicu da je naše planinarsko društvo
dobilo čast da slijedeće godine organizira Dan dalmatinskih planinara.
Ovim putem zahvaljujemo organizatoru planinarskom društvu Sveti Jure iz
Zagvozda, DVD-u Orebić na ustupljenom kombiju, našem crazydriveru Zirou,
kapetanu trajekta Ivu koji nas je čekao i svim znanim i neznanim dragim ljudima
koji su pomogli da naše druženje protekne u izvrsnoj atmosferi.
Hvala i nebu na milosti što nije bilo kiše.
Danas bi vam mogli odati jednu malu tajnu kako pripremiti izvrstan prirodni sirup
protiv kašlja od trpuca koji je upravo sada najizdašniji i jedan je od najvažnijih i
najstarijih sastojaka pripravaka protiv kašlja.Gotovo sve knjige o ljekovitom bilju
srednjeg vijeka pune su podataka o liječenju vrstama roda trputac. Vrste roda
Plantago rastu na svim područjima, nalazimo ih u nizinskim krajevima, ali i u
visokim planinama. Mnoge od njih rastu u neposrednoj blizini naselja, uz puteve,
na livadama i pašnjacima, na pjeskovitim i kamenitim obroncima.
Plantago lanceolata L. ( trputac, ženska bokvica) je trajna zelen raspostranjena
pretežno po travnatim površinama, s prizemnim uskim listovima koji postepeno
prelaze u široku i kratku peteljku. Na golim se listovima ističe tri do pet žila.
Iz rozete uskih, dugih listova uzdiže se, i do 25 cm visine ,cvijetna stapka koja na
vrhu nosi cvat. Iz ružičastog cvata izlaze duge prašničke niti. Plantago lanceolata
vrlo se često zamjenjuje s Plantago major koji raste po putovima i sličnim staništima.
Pripravci izrađeni od P. major sadržavaju djelatne tvari u daleko manjoj količini od
P.lanceolata i upotrebljavaju se samo vanjsku uporabu kod rana i upala na koži.
Trputac je prirodni lijek protiv kašlja. Zbog visokog sadržaja sluzi, koje oblažu
sluznicu grla i ždrijela te na taj način stvaraju zaštitni sloj, najčešće je sastavni
dio čajeva ili sirupa protiv kašlja. Trputac djeluje tako da mehaničkim putem
sprječava kašalj, ali posjeduje i antimikrobno te protuupalno djelovanje.
A na vama je da ga sakupite upravo ovih dana, očistite od beštijica, izrežete sa
"nožicama od riza" na komadiće od 1-2 cm te složite u staklenku od 5 litara, sloj
trpuca-sloj šećera.
Počekajte dan-dva te nadopunite preostali prostor u boci, hermetički zatvorite i
zakopajte u vaš vrt 100 dana tako da vrh staklenke bude barem desetak cm ispod
nivoa zemlje. Kad je otkopate, sadržaj procijedite i sirup, gust poput meda, čuvajte
obavezno u frižideru. Isti , prema vlastitom iskustvu, možete koristiti i dvije godine.
Od te staklenke, ovisno o mnogim faktorima, dobijete preko 1 litre
visokokvalitetnog sirupa protiv kašlja i općenito lijeka za gornje dišne putove.
Po cijeđenju u ostatak ulijete rakiju koja će sigurno dobro doći kad oderu bure ovu
zimu i kad grlo zaškaklja. Ajde, zdravi mi bili
Danas smo opet išli brati popunac i kadulju. Ovaj put smo išli prema sjeveru,
Zasoplju, i tamo naišli na prave plantaže naše trave. Druga ekipa je išla popraviti
helidrom koji su nemilice razrovali gudini. Treća ekipa ,Željko i Tiho, je povela
engleski par sveučilišnih profesora na vrh. Kasnije se skupismo svi na gradelama.
Ovaj put, za promjenu i malo šampinjona sa sirom i maslinovim uljem na
gradelama, ražnjići purećih srdaca i gljiva plus standardne delicije što krute,
što tekuće.Na povratku smo obišli vrlo interesantno nalazište fosila iznad
Basine koje ćemo sigurno uključiti u neko buduće istraživanje .
Naša druga ekipa (Darko, Alen i Vlado) je u Rijeci na vježbi i tečaju helikopterskog
spašavanja HGSS. Eto danas svašta- nešto. Važno je da ljudi uživaju!
Eto nju smo našli, a njega nikako, iako nam je trebao za photo session.
Jučer smo nas petorica (Jozo,Ante,Luko,Denis i ja) krenuli na naše brdo
u potragu za anđeoskim mirom ispod naše česvine i da sakupimo malo trave
za čaj, ovog puta prvenstveno kadulje, popunca i trpuca. Kvaliteta trave je
ove godine dosta lošija nego lani, vjerovatno zbog dugotrajne suše.
Obišli smo i jedan vrijedan raritet Ilije, bilu kadulju, koju na Iliji možemo
izuzetno rijetko naći. Među milijunima ljubičastih njih je, koliko mi znamo,
možda 5-6 bilih. Tražio sam i njegovo veličanstvo poskoka da napravim
malo slika, ali nažalost ništa od toga. Valjda novinari znaju bolje gdje ga
pronaći. U našem jezercu punoglavci rastu, bit će kreketa ovo ljeto.
Vidili smo i tri velika orla štekavca koji navodno dolaze iz Bune u BIH.
Popeli smo se i na Barine odakle se pruža prekrasan pogled na grad i otok
Korčulu, Pelješki kanal i arhipelag s 22 otočića. A onda zna se, pod česvinu,
malo na gradele i žmul bevande i "vidimo se drugu nediju"
P.S. Oprostite na malo mutnim slikama,nisam na vrijeme očistio objektiv.
Jučer popodne se je vježba ponavljanja znanja o čvorovima HGSS Orebić,
planinara našeg društva i buduće speleo sekcije pretvorila u nešto vrlo konkretno.
Naime, već po završetku vježbe stiže poziv iz HGSS Dubrovnik o nestaloj osobi
u Kominu pokraj Ploča. Nas petorica brzo trpamo stvari u Darkov džip, uskače
Bepo i akcija kreće... Po dolasku i organizaciji traganja, te uz pomoć karata i GPS
uređaja oko 22:30 krećemo u potragu u dosta nepristupačan i posve nepoznat
teren.U akciji uz nas i dubrovčane sudjeluje još i HGGS Makarska, policija i lokalni
vatrogasci te potražni psi Bepo i Brig. Potraga po zadanoj sekciji nažalost nije
dala nikakvog rezultata unatoč maksimalnom angažmanu i požrtvovanosti
spasitelja. Akcija je danas nastavljena uz sudjelovanje helikoptera HRZ ali opet
rezultata nikakvog nije bilo. Ipak se nadamo...
Slika nažalost ima malo zbog zahtjevnosti akcije.
Jučer je naše društvo obnovilo tradiciju prvosvibanjskog fažola kojeg smo pripremili
za sve izletnike i planinare na Iliji. Iako smo planirali više od sto porcija na kraju je
pripremljeno oko 60-70. Naime, jučer je na Iliji bilo znatno manje planinara nego što
je to uobičajeno za Praznik rada. Razloge treba tražiti u lošoj vremenskoj prognozi,
jutarnjoj grmljavini i napuhanoj novinarskoj priči o nekakvoj navodnoj najezdi zmija.
Tradicionalno već su nas posjetili i naši prijatelji planinari iz HPD "Dubrovnik".
Fažol je bio i više nego izvrstan a glavni krivci za to su Ante Stanković i Željko
Antunović iako su i naše cure bile na visini zadatka. HGSS Orebić je omogućio
zainteresiranima da malo isprobaju svoje penjačke sposobnosti na obližnjem boru.
Na kraju je pao i tradicionalni nogomet a i lipa pisma uz gitarsku pratnju.
Sve u svemu bilo je super
... "I doista, na toj gordoj visočini pričinja ti se da si viši od svih onih dolje na svijetu, te da do tebe ne mogu doprijeti opačine onih zemnih patuljaka, niti da vidiš, niti da čuješ kako opaki sinovi grde lice toj krasnoj zemlji. Srce ti zaokupi želja, jaka želja da ti je tu, na toj samoći, blizu neba, za vazda ostati i ne vratiti se više k mravcima, ali opakim mravcima, dolje..."
Petar Kuničić ,putopisac 1898.
----------------------------------
Pogled s Ilije
Dok vitar puše u vrime suše
Dok vali se pine i škoji se bile
Dok palme mi mašu i bori dok znaju
Da gledan te kraju,ća nalik si raju
Jer sutra ti iden i more me brige
Kad opet se vratin,dal' ćeš mi cvasti
Jer teško je vrime i bojin se plime
Dal' ćeš mi rasti,brine me brine
Adio kraju,ća nalik si raju
Sutra ti plovin,za kruhon boljin
I mislin na te,dok s galebom letin
Lipote tvoje,uvik se sjetin
Adio kraju,ća nalik si raju
Adio kraju i čuvaj mi tajnu
Da dio si mene i suza mi krene
Da srce si taka,kad san se maka
Čekaj me kraju,ća nalik si raju
Dok pozdrav ti šaljen s modrih daljina
Snagu mi daje i u meni tinja
Što tebi se vraćan,da s tobon procvitan
Vlado Vidulin - pjesnik vrlo ugodna glasa 1999.
---------------------------------
A na Nakovani ima jedno misto di je zakopano blago.
I govoru da će se to blago otkrit, ako poju Ivan od
Ivana i Marija od Marije, pa kad kokot na jedanaes
ura zakukurika, da kupu što naju prid sobom, da će
to bit blago. I bili su se jedan put dogovorili i bili su
pošli, ma su zaspali, pa nisu čuli ni jadanaes ura
ni kokota.