LEKTIRE, LEKTIRA, NOVE LEKTIRE

Hans Christian Andersen

Bajke i priče

H. C. Andersen (1805-1875) je danski književnik, sin siromašnog postolara
koji je proveo djetinstvo u bijedi, prepušten sam sebi i svojoj mašti.
Izbjegavao je školu, pa je s redovitom obukom počeo kasno, kad je sa 14
godina došao u Kobenhavn. Kasnije mnogo putuje po Europi i Americi.
Godine 1827. objavio je svoju prvu pripovijest, a zatim 1829. i putopis
"Pješice od Kanala Holmen do istočne točke Amagu", pa niz lirskih
pjesama, melodrama, romana itd. Svoj pravi izraz našao je tek u bajkama
kojima je stekao svjetsku slavu i priznanje. Bajke, bilo da su uzete iz
vilinskog svijeta, pučke predaje, bilo da pripovijedaju o jednostavnim
ljudima i stvarima svakidašnjice, zapravo su slike života s njegovim
dobrim i lošim stranama. Odlikuju se humanošću, prostodušnošću i
mudrošću, a prožete su profinjenim osjećajem pjesnika za neiscrpive
ljepote svijeta. Njegova ostala dijela su: "Melodije srca", "Fanazije i
skice", "Vinjete", "Dvanaest mjeseci", "Agneta i vilenjak",
"Improvizator", "O. T. ", "Samo guslač", "Mulat", "Slikovnica bez slika",
"Maurka", "Pjesnikov bazar, "Nove bajke", "Sabrane bajke i priče",
"Ahasver", "Dvije baronese", "U Švedskoj", "Bajka mog života", "Biti ili
ne biti", "U Španjolskoj", "Posijet Portugalu", "Sretni Peer" i "Bajki i
priča".

CAREVO NOVO RUHO

Vrsta dijela: bajka

Vrijeme radnje: kao u svim bajkama, prije mnogo godina

Mjesto radnje: u velikom gradu

Fabularni tijek: U jednom je gradu živio car poznat po tome što je
najviše volio lijepo, novo ruho, te je sav svoj novac trošio samo na to
da se lijepo obuče, dok je sve ostale carske dužnosti u velikoj mjeri
zanemarivao. Saznavši za tu neobičnu carevu strast u grad su pristigli
varalice koji su tvrdili da mogu istkati najljepše ruho na svijetu, ali
tako neobično ruho da ga mogu vidjeti samo oni koji su nadasve sposobni
i pametni. Polakomivši se za novim ruhom car je naručio da mu se istka
to neodoljivo lijepo ruho, platio je varalicama velike novce i živio u
iščekivanju novog ruha.

Podanici kao podanici, videvši da od tog ruha nema ništa, a bojeći se za
svoj položaj i carsku milost nisu se usuđivali glasno izreći svoja
saznanja da ruho ustvari ne postoji. Tako je i car, bojeći se da ne
ispadne glup i nesposoban, nije niti samom sebi priznao da ne vidi ruho,
obukao ga, i ponosan na njegovu ljepotu izašao pred svoje podanike i
građane. "Nitko nije htio priznati da ništa ne vidi, jer bi time pokazao
kako nije za svoju službu ili kako je veoma glup. "

Jedino je dječak sa svojom iskrenošću i nevinošću viknu kako car nema
ništa na sebi od čega je car protrnuo ali ipak odluči da ostane u
povorci do kraja, "a komornici i dalje nošahu skute kojih nije bilo".

Analiza likova:

". . . živio vam car poznat po tome što je nadasve volio lijepo, novo
ruho: sav je novac tratio samo na to da se što bolje odjene i nakiti.
Nije mario ni za vojnike, ni za kazalište, ni da se izveze u štenju po
šumi - jedino mu bijaše do toga da pokaže svoje novo ruho. Imao je
posebno ruho za svaki sat u danu, pa kako se inače kaže o kralju da se
nalazi u vjećnici, tako su o tome caru uvijek govorili: "Car je u
rušnici!"

Car je samodopadni vladar kojemu nije bilo stalo do vođenja svoje
zemlje, već su mu njegove privilegije koristile samo za zadovoljavanje
svojih strasti za lijepom odjećom. Pri tom je bio isuviše ponosan na
dužnost koju je obnašao te niti u izvanrednim okolnostima nije htio
priznati samom sebi da je u biti nesiguran i nesposoban vladar. Svoju
nesposobnost nadoknađuje gomilanjem odjeće, jer se jedino na tom polju
osjeća dovoljno sposoban. Okružen je licemjernim podanicima, koji bojeći
se za svoj položaj i status, podržavaju tezu o "lijepom" ruhu, s čime
zadržavaju svoj položaj savjetnika u carskim dvorima i dokazuju svoju
pamet i mudrost. Nasuprot svih licemjernih i častohlepnih likova stoji
dijete sa svojom dječjom iskrenošću i nevinošću, koje jedino ima
hrabrost na glas reći istinu o carevom ruhu.

Varalice su lukavi, pokvareni i vrlo sposbni glumci i pntomimičari, koji
su znali i uspijeli iskoristiti ljudsku slabost u svoju korist. Svjesni
da je čovjeku potrebna potvrda njegove mudrosti i pameti, oni igraju na
tu kartu, dokazujući pri tom da ljudskoj gluposti nema kraja.

Analiza stila pisanja i jezika djela:

Ova bajka je namijenjena maloj djeci te je zbog toga pisana jednostavnim
stilom i jezikom, koji oni mogu razumjeti. Odlikuje se svim epskim
elementima, pisana je u prozi, ima fabulu i možemo je svrstati u
sveobuhvatnu podjelu književnih rodova.
www.sve-lektire.blog.hr

- 18:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

27.04.2009., ponedjeljak

Antigona - Sofoklo

Sofoklo
Antigona
Blješke o piscu:
Čitavog svog života Sofoklo je i u ratu i u miru bio istaknuta ličnost javnog života, bio je vojskovođa i diplomat, cjenjeni pjesnik, ljubimac cijele Atene. Poslije smrti proslavljen je kao heroj. Sačuvano je samo sedam njegovih tragedija. Većinu tih tragedija i danas izvode pozorišta širom svijeta.

Lica:
Antigona - kćer Edipova
Izmena - kćer Edipova
Kreont - njihov otac, kralj Lebanonski
Hemon - njegov sin

Tema:
Sukob zakona i individualnog svaćanja života

Mjesto radnje:
Teba

Sadržaj:

I čin
Antigona moli svoju sestru Izmenu da zajdno pokopaju svoga brata Polinika koji bijaše zbog napada na grad i svog brata osuđen da se ne smije pokopati ni oplakivati. No Antigona prepuna sržbe i ljuta zbog Izmene koja odbija njen prijedlog jer se boji vlasti, po svaku cijenu želi ostvariti svoj cilj.

II čin
Kreont sada kao novi kralj zaklinje se svome narodu da će mu biti vjeran te da ga neće nikada iznevjeriti, ali u to stiže stražar koji jako uznemiren priopćava vijest da je Antigonin brat odnosno Poliniko ipak zakopan. Ljutit Kreont okrivljuje stražara da je primio mito i zapovjeda da nađe pravog krivca ili će inače umrijeti strašnom smrću.

III čin
Dolazi stražar vodeći Antigonu kao krivca. Ispričavši Kreontu kako je otkrio Antigonu stražar odlazi, a Kreon vidno uzbuđen zapita Antigonu zašto je to učinila iako je znala za zapovjed te posla jednog od svojih ljudi da dovedu Izmenu te da i nju osude na smrt. Antigona započinje priču o slavi i ponosu koje je osjetila pokapajući svog brata. U to dolazi Izmena koja želi zajedno s Antigonom biti osuđena na smrt, ali je Antigona odgovara od tog nauma. Zbog toga moli Kreonta da oslobodi Antigonu kao zaručnicu svog sina. No on to odbija.

IV čin
Kreontu dolazi njegov sin Hemon priopćavajući ocu da se bjegov narod ne slaže s njegovom odlukom te ga moli daa oslobodi Antigonu. Kreon uvrijeđen okrivljuje svog sina da je rob jedne žene te obećava da će Antigonu ubiti pred njegovim očima, no Hemon iznenađen očevim ponašanjem odlazi pun sržbe u nadi da će nekako osloboditi Antigonu. Kreont izgovara Antigoninu osudu. Naime ona će biti živa zazidana u kulu svog doma.

V čin
Antigona odlazi u smrt poput božice, osuđujući ljudsku nepravdu, ali i ponosna zbog svog čina govori o svijim roditeljima i braći kojima će se uskoro pridružiti.

VI čin
Do Kreonta dolazi Tiresija, vrač koji priopćava da bogovi nisu primili njegovu žrtvu zbbog Kreontova naloga da se Antigonin brat ne smije pokopati i da će zbbog toga nna njegovu obitelj doći strašna nesreća. Kreont govori starcu da laže i neće poništiti nalog i zbog toga ovaj na njega šalje kletvu. Sav uplašen Kreont ipak popušta te u dogovoru sa svojim zborovođom obećava da će osloboditi Antigonu i pokopati njenog brata, ali u najvećoj tajnosti.

VII čin
Glasnik izgovara tušnu vijest o smrti Hemanovoj. U to dolazi Euridika te čuvši vijest odlazi ne izgovaravši niti jednu riječ. Tada glasnik ispriča kako se Hemon ubio. Naime, kada je Kreon zakopao Polinika, pošao je osloboditi Antigonu. Došavši do kule ugleda Antigonu koja se ubila, tj. objesila, a kraj nje je stajao Hemon. Želeći Hemena odgovoriti on nemilog čina Kreont biva napadnut od svog sina. Ne ubivši svog oca Hemon ubija sebe te zajedno s Antigonom odlazi u smrt. Zajedno s umrlim sinom Kreont dolazi na dvor gdje mu priopćavaju da se Euridika ubila. Kreont odlari i sam želeći svoju smrt proklinje svoj život i svoju sudbinu.

Karakterizacija likova:
Antigona
Žena poput Antigone okarakterizirala je XX. stoljeće. Jaka, samouvjerena i ponosna zbog svog čina učinila se poput nedodirljive božice. Zračila je i unutrašnjom i vanjskom ljepotom. Ona je ostala kod svog nauma i ostvarila ga.
www.sve-lektire.blog.hr

- 18:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

26.04.2009., nedjelja

ALKAR - Dinko Šimunović

Dinko Šimunović
ALKAR

BILJEŠKE O PISCU:
Dinko Šimunović rođen je 1873. g. u Kninu. Djetinstvo je proveo nedaleko Vrlike. Završio je učiteljsku školu i radio u Dalmatinskom zagorju. 1909. u knjizi “Mrkodol” izlaze sabrate pripovijetke: “Muljika”, “Duga”, “Rudica”, “Alkar”. Premješten je u Split i tu radi do 1921. godine, a nakon umirovljenja seli u Zagreb gdje i umire1933. g. “Đerdan”, “Sa Krke i Cetine” te “Posmrtne novele” su zbirke njegovih priča. “Mladi Lani” i Mladost” su autobiografijske, a napisao je i dva romana “Tuđinac” i “Porodica”.

TEMA: Ljubav harambaše Rašice i sina Salka prema Marti, prema tradiciji i junaštvu

GLAVNA MISAO: Snaga, junaštvo i tradicija pobijeđuju

MJESTO RADNJE: Cetinjska krajina

VRIJEME RADNJE: XIX. st.

LIKOVI: Rašica, Salko i Marta

OSOBINE LIKOVA:

Rašica: snažan, junak, sukobljavlja se sa sinom i pati zbog toga
Salko: lik koji gubi i postaje patnik, izgubljen u suočavanju sa tradicijom koja pobijeđuje
Marta: osječajna, odlučna

SADRŽAJ:
Alkar je priča o ljubavi oca Rašice i sina Salka prema siromašnoj djevojci Marti. Uz priču o ljubavi priča se o viteškoj igri alci, koja se svake godine održava u kolovozu u siječanje na bitku s Turcima u kojoj je Gospa pomogla junacima Cetinjske krajine. Salko i Marta su se sretali i kao djeca se rado družili te se zavoljeli. Rašica je kao mlad momak volio Martinu majku Stanu, koja je bila siromašna, ali lijepa. Obolila je i lice joj je bilo unakaženo pa Rašici nisu dopustili da se oženi njome. Oženio se sa bogatom Lucom kaja mu je rodlia sina Salka. On je vrijeme provodio u brdima kao hajduk. Luca je umrla i Rašica je ostao sam sa sinom. Kad je vidio Martu, pred očima mu je bila Stana i on je tada zavolio tu djevojku. Primjetio je da sa ona i Salko rado gledaju, ali nije mislio da bi je htio bilo tko za ženu, jer je sirota, ima već dvadeset godina, a majku joj svi smatraju za vješticu.
Marta je počela izbjegavati Salka, jer je zavoljela Rašicu. Kad je Salko rekao ocu da bi se oženio, on se razljutio i kandžijom ga istjerao iz kuće. Marta je čula što se dogodilo. Bilo joj je žao Salka, ali i Rašice. Ona je voljela obojicu. Salka kao prijatelja iz djetinjstva, a Rašicu kao muškarca kojem bi mogla biti žena. Rašica je dopustio Salku da se oženi s Martom, a ona nije mogla reći da neće kad je vidjela koliko je sretan. Došlo je vrijeme za koje živi cijela Cetinjska krajina, “Sinjska Alka”.
Među alkarima najviše su gledali Rašicu, jer je jahao najljepšeg konja i imao najljepšu odoru. Rašica je bio alkar, a sin njegov momak. Salko je primjetio kako je Marta sretno zbog pobijede njegovog oca u alci. Nakon alke rekla je Rašici da se nikada neće udati za Salka, a sutradan je otišla iz sela. Rašica se borio između ljubavi prema sinu i prema Marti. Kad se Marta vratila u selo, rekla je Salko da se nikada neće udati za njega, nago voli junaka alkara. Salko je nestao, lutao je šumama i brdima, puludio je. Pojavio se sljedeće godine na alci, na mršavom crnom konju, bos, u prnjama koje je navješao što je našao na smetlištu, a u ruci je imao štap. Jurio je i pogodio u središte alke, trudio se da je odbaci i open pogodi ali nije uspio. Ljutito je udario konja i jurnio trkalištem, a tada su ga prepoznali. Prepričavali su priču o ljubavi, junaštvu i ludilu. Salko je nastavio ludovati i pričati kako će oženiti maćehu kad mu umre otac, a on dobije alku.
www.sve-lektire.blog.hr

- 19:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

24.04.2009., petak

20000 MILJA POD MOREM Jules Verne

Jules Verne

20000 MILJA POD MOREM

O PISCU I DJELU: Jules Verne (1838 - 1905) je bio slavni francuski pripovjedač i ostavio je puno djela za mladež: 63 romana i 18 novela pustolovnog, znanstvenog i znanstveno - fantastičnog sadržaja. Polovicu toga čine knjige o moru. U svojim je djelina predvidio mnoge tehničke izume koji su danas dio naše stvarnosti i naše tehnologije. Temeljna misao toga velikog sanjara je:"Sve što jedan čovjek može zamisliti, drugi ljudi to mogu ostvariti. "

TEMA: Kapetan Nemo, Nautilus, posada i tri nesretna putnika doživljavaju mnoga čuda i nevolje putujući pod morem.

VRIJEME RADNJE: 1866. godina
-dokaz: . . . kojom se istakla godina 1866.

MJESTO RADNJE: U morima i oceanima.
-dokaz: č

IDEJA: Mobilis in Mobili (pokretno u pokretnom)

NAJUZBUDLJIVIJI ODLOMAK:"Uostalom gledajte, neman se miče. Miče se naprijed natrag!Napast će!

OBRAZLOŽENJE:Ovaj odlomak mi je najuzbudljiviji zato što neman napada, a posada je prestrašena i vrlo uzrujana.

LIKOVI: Ned Land- kanađanin, bilo mu je oko 40 godina, bio je visok i snažan, ozbiljan, katkad nagao i veoma naprasit kad mu se prigovara.

SADRŽAJ: Kapetan Faragut pozvao je gospodina Aronaxa da ide s njim na
putovanje u potrazi za morskom nemani. Kada su putovali naišli su na
neman. Brod je udario (isto tako bi se moglo reći da je neman udarila u njih)
u tajanstveni predmet i gosp. Aronax, Konseil i Ned Land su ispali iz broda.
Pali su pokraj nemani, a neki morski ljudi su ih grubo odveli u utrobu morske
nemani. Tu su se sprijateljkili i počeli pričati o pustolovinama što su ih
doživljavali Putovali su pod morima i ustanovili da se podmornica naziva
Nautilus, a da se kapetan Zove Nemo. Tada su gosp. Aronax i njegovi
prijatelji saznali od Nema da se iz mora dobiva hrana, papiri, zavoji i još
mnoge stvari potrebne za život. Putovali su ispod vode, pronalazili su
svakakve zanimljivosti ispod Tihog oceana i oplovili svijet.

- 20:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

22.04.2009., srijeda

Ana Karenjina - Lav Nikolajević Tolstoj

Lav Nikolajevič Tolstoj

Ana Karenjina

Bilješke o piscu:
Ruski pisac, jedan od najvećih pisaca u doba realizma. Rođen je 9. rujna 1828 u Jasnaja Poljana. Sa 16 godina Tolstoj je otišao studirati jezik a onda pravo. Putovao je po zapadnim državama, vratio se vrlo razočaran gradskim društvom. Bavio se pedagoškim radom, uzdizanjem seljaka. posvećuje se svojoj obitelji i književnom radu. U publicističkim tekstovima zagovara preporod društva moralnim usavršavanjem pojedinaca. Prvi kratki roman izdao je 1863 a zvao se «Kozaks». Usljedili su mnogi romani. "Anu Karenjinu" je napisao izmedu 1875 i 1877. Nakon "Ane Karenjine" napisao je još nekoliko romana. Bio je jedan od najvećih mislilaca svog doba. Tolstojev bogati književni rad i ideologija značajno su utjecali na evropsku misao i kniževnost u završnici 19 i na početku 20 stoljeća. Umro je 20 studenog 1910.

Tema: Preljub Ane Karenjine

Vrijeme radnje: 70-tih godina 19 stoljeća

Mjesto radnje: Moskva, Petrograd

Vrsta: Roman ideja

Likovi:
Ana Arkadnjevna Karenjina, Aleksej Aleksanarove Karenjin, Aleksej Kiriovič Vronski, Konstantin Dimitrie Levin

Sadržaj:
Roman govori istodobno o dvije ljubavne priče. Sretan brak Levina i Kiti te tragična afera grofa Vronskog i Ane Karenjine. Levin je plemić i zemljoposjednik koji je zaljubljen u Kiti, dok je ona zaljubljena u Vronskog. Kada je Levi zaprosio Kiti ona ga je odbila , nadajući se da će Vronski zaprositi nju. Nakon odbijanja Levin napušta Moskvu i odlazi na selo. Na jednom balu Vronski se zaljubljuje u Anu Karenjinu, a Kiti zbog boli i tuge odlazi u inozemstvo na lječenje. Vani stvara nova poznanstva i oporavlja se od nesretne ljubavi. Nakon povratka u Rusiju Levin ponovo prosi Kiti, ali ovaj put ona prihvaća. Njihov brak je bio stabilan iako je bilo povremenih neslaganja. Rađa sina Dimitrija. Levin je nakon vjenčanja prolazio kroz vrlo teško razdoblje iz kojeg je našao izlaz u vjeri u Boga. Ana je udana za Alekseja Karenjina. On je državni službenik. Njihov odnos je korektan, ali bez ljubavi. Nakon bala Vronski je otvoreno izrekao svoju ljubav Ani. Ona napušta Moskvu, ali Levin je slijedi. Ana i Levin viđaju se svaki dan i ljudi su počeli širiti glasine. Aleksej uplašen zbog skandala moli Anu da prikrije vezu, ali ga ona i dalje nastavlj viđati. Ostaje u drugom stanju i to priopćava Vronskom prije jedne konjičke utrke. Na putu kući Ana priznaje mužu svoju vezu, braneći svoju ljubav. Aleksej želi sačuvati svoj brak, ali ne želi da Ana prima Vronskog u kuću. Prilikom poroda došlo je do komplikacija i Ana na rubu smrti moli muža za oproštaj.

On oprašta i Ani i Vronskom i prihvaća dijete. Ana raskida s mužem, a on joj namjerno ne želi dati sina. Ana, Vronski i djevojčica odlaze u inozemstvo. Bili su sretni neko vrijeme, ali Anina čežnja za sinom ih vraća nazad u Moskvu. Ana i Vronski pokušavaju ući u visoko društvo. Levin je rado viđen, ali Ana doživljava javnu osudu. Povlače se na selo gdje vode luksuzan život. Levin inzistira da se Ana rastavi od Alekseja, ali on to odbija zbog religioznih načela. Ana sve više kažnava Vronskog za odvojenost od svoga sina, upada u histerična stanja, a noću uzima morfij. Na kraju teškog razdoblja baca se pod vlak. Nakon toga Vronski se prijavljuje za odlazak u Srbiju u Srpsko-Turski rat.

Karakterizacija likova:

Ana Karenjina
Na početku knjiga Ana je preljepa i šarmantna, uzorna majka, žena državnog službenika. Svu svoju ljubav usmjerila je na svog sina. Sljedeći srce Ana ostavlja muža, položaj, ugled i sina. Ona je željela dobiti ne samo što je htjela već i više od toga. Optužuje Vronskog za najveći moralni prekršaj-kršenje majčinske dužnosi. Postaje opsjednuta o Vronskovoj nevjeri te gubi ljubav. Na kraju spoznaje da je ljubav prolazna i odlučuje sve prekinuti. Bacanjem pod vlak Ana prekida svoj život i ostavlja svoje ljubljene u velikoj tuzi.

Aleksej Vronski
Pružao je svu svoju ljubav i potporu Ani, čak se zbog nje i odrekao vojničke karijere prije odlaska u Italiju. Bio je žrtva, podnio je gorčinu poraza. Njegova najveaa krivica je u tome što je obećao ono što nitko ne može ostvariti-DA ĆE ČAHURA LJUBAVNOG ZANOSA TRAJATI VJEČNO.
www.sve-lektire.blog.hr

- 17:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21.04.2009., utorak

Trojica u Trnju - Pavao Pavličić

Trojica u Trnju - Pavao Pavličić
Pavao Pavličić

Trojica u Trnju

TEMA:potraga za nestalim prijateljem
MISAO:pravi prijatelji će pomoću u svakoj nevolji
MJESTO RADNJE:Trnje i Dugave
VRIJEME RADNJE:lijeto
GLAVNI LIKOVI:Braco, Tut i Hrvoje
SPOREDNI LIKOVI:Biba, brkati, dedek Solarić, Cvik, sestra Fanika,
dr. Peterilić, Valent…

KOMPOZICIJA DJELA:
-zabava Brace, Tuta i Hrvoje za vrijema ljetnih praznika
-Hrvoje ode u Trnje nahraniti bakinog psa i nestane
-roditelji očajnički traže Hrvoja
-Braco i Hrvoje odlaze u potragu
-u potrazi otkrivaju što je razlog Hrvojevom nestanku tj. saznaju o
pljačci koju je Hrvoje vidio
-Braco i Tut u staroj baraci nalaze novac od pljačke i tad se pojavi Hrvoje
-njih troje zarobe pljačkaši
-policija oslobađa dječake
-dječaci postaju junaci

KRATAK SADRŽAJ:
Tri prijatelja Tut, Braco i Hrvoje ljetne praznike provode u igri kod stare radničke barake. Jednog dana Hrvoje odlazi u Trnje nahraniti babkina psa i netragom
nestane. Hrvojec otac, Braco i Tut odu u potragu za Hrvojem, ali bez uspjeha. Braco i Tut respavali su u Hrvojevoj sobi, ako se on vrati. Ujutro je došao policajac koji ih je
ispitivao. Saznali su da je Hrvoje nestao u isto vrijeme kad se dogodila pljačka.
Njih dvoje otišli su u Trnje da istraže Hrvojev nestanak. Saznali su da je otišao sa dedekom Solarićem u bolnicu i onda je nestao. Otišli su u kuću gdje živi dedek Solarić gdje su našli crtež brkatog čovjeka , a straga je bio njihov tajni znak. Poslje toga otišli su u bolnicu gdje je bio dedek Solarić. Mladi doktor rekao je dječacima da im je ostavio poruku da odu u Trnje. Tamo su upoznali djevojčicu Bibu o kojoj je Hrvoje stalno govorio. Na trošnoj ogradi bakinog vrta našli su opet njihov znak. . Tut je nakon trčkanja po dvorištu naša kjuč od kuće. Na tavanu su našli madrac na kojem je Hrvoje spavao. Pomislili su da je Hrvoje vidio pljačku banke i da se sad skriva. Našli su crtež brkatog čovjeka, ali ovaj put bolje nacrtan i tetovažu zmije. Kasnije su vidjeli brkatog i u “fićeku” su započeli potjeru njim, ali su ga nakon nekog vremena izgubili. Kasnije su se vratili u Dugave. Tamo su svima ispričali svoju priču, ali oni im nisu vjerovali. Braco i Tut otišli su do barke gdje su vidjeli brkatog čovjeka sa crteža. nakon što je on otišao oni su otišli u policiju i gdje su sve rekli. Vratili su se u baraku i provalili u tajanstvenu prostoriju. Tamo su nasli novac. Ubrzo se pojavio Hrvoje, a onda je došao njihov susjed Cvik, sudionik pljačke. On je čekao brkatog. Kad se brkati pojavio on i Cvik su zavezali dječake. ali ubrzo je došla policija i uhvatili pljačkaše. Hrvoje, Tut i Braco su postali junaci.

MJESTO RADNJE: Trnje i Dugave
VRIJEME RADNJE: ljeto
GLAVNI LIKOVI: Braco, Tut i Hrvoje
SPOREDNI LIKOVI: Biba, brkati, dedek Solarić, Cvik, sestra Fanika, doktor Peterilić, Valent, dječakovi roditelji…
www.sve-lektire.blog.hr

- 17:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

19.04.2009., nedjelja

SMOGOVCI - HRVOJE HITREC

Hrvoje Hitrec (www.sve-lektire.blog.hr)

Smogovci

Bilješke o piscu:
Hrvoje Hitrec je suvremeni hrvatski pisac, rođen je u Zagrebu, 1943. godine.
Diplomirao je komparativnu književnost na Fakultetu u Zagrebu. Radio je za Radio
Zagreb i za Sportske novosti.
Najveći uspjeh je postigao romanom «Pustinjakov pupak». Nakon Smogovaca (1976) pojavljuju se Priča o Osmanu.
Bilješke tijekom čitanja:
Ne sviđa mi se što je Pero postao fantom (str:34). Kazna mu je bila primjerena (str:39) . Sviđa mi se Mazalov postupak isisavanja otrova (str:83).
Doživljaj djela:
Djelo mi se jako sviđa jer puno raznih i humorističnih događaja. Pogotovo mi se sviđa što je pisano na zagrebačkom slengu.

Najljepši ulomak:
A. Mazalo, u kojem se probudi stari duh Vragecovih, koji su se oduvijek vrlo samostalno snalazili u svakoj situaciji, izvadi svoj lovački nož, kresne upaljač i osmudi čelični vršak, pa odlučnom kretnjom okrene djevojku ne trbuh, podigne joj suknju, raspara gačiće i kratkim trzajem načini mali zarez, a onda zarije zube u ranu.
Odabrao sam ovaj ulomak zato što iz njega možemo vidjeti da je Mazalo snalažljiv i da će učiniti sve za svoju djevojku.

Tema djela:
Tema djela su razni događaji obitelji Vragec i Nosonjine obitelji.

Kratak sadržaj:
Jednog jutra Nosonja se probudio i probudio je svoga sina Dadu. Doručkovali su i krenuli u školu. Školska vrata su se zatvarala pet minuta do osam. Dado i još neki učenici su zakasnili, ali tu je bio Nosonja koji je spasio đake od kašnjenja. Dado je živio u Neboderu, a ispod Nebodera je bio Naselak. U Naselku je živjela obitelj Vragec. Bila je to mnogočlana obitelj. Mama im je radila u Njemačkoj, a tata im je umro. Glava obitelji je bio najstariji sin Dragec. Tu su još bili Pero, Cobra, Mazalo, Štefek, Buco i mala Maja. Pero je bio nogometaš. Čak je igrao za Dinamo. Zbog nekog duga je morao krasti torbice, ali ga je mali Buco razotkrio pa je za kaznu morao sam izgraditi cijelu kuću. Mazalo je išao u 8b razred. Rođen je sa slikarskim darom. Imao je djevojku po imenu Dunja. Njezin tata je bio policajac. Kad su bili na malom maturalcu Dunju je ugrizla zmija za stražnjicu. Mazalo je morao isisati sav otrov i to je uspješno obavio. Također je pomogao profesoru Fabijanu da osvoji srce jedne Engleskinje nacrtavši uvalu. Cobra je bio problematičan. Bio je ludi znanstvenik. Htio je poletjeti pa si je napravio krila i bacio se sa zgrade. U jednom trenu je letio, ali je ipak pao na rastegnutu mrežu koju je postavio Dragec. Jednom prilikom je čak završio u Beču. Htio je otići mami u posjet u Frankfurt. Prošvercao se u krivi autobus i završio u Beču. Nosonja je bio umjetnik. Njegov crtić «Čavao» se prikazivao na svjetskom festivalu filma. U prikazivanju je bilo poteškoća, ali je osvojio drugo mjesto. Kad su Vragecovi završili s gradnjom kuće i spremali su se useliti, netko im je pozvao građevinsku inspekciju jer nisu imali građevinsku dozvolu. Trebali su im rušiti novo izgrađenu kuću. Vrageci nisu znali što će učiniti, ali postojala je «rupa» u zakonu koja kaže da se kuća ne smije rušiti ako u njoj živi trudnica. Vrageci nisu znali kako im to može pomoći, ali Dragec je imao rešenje. Dragec je imao ženu koja je bila u drugom stanju i ime joj je bilo Sonja. Nitko nije znao da Dragec ima ženu i još da je trudna. Kuća Vragecovih je bila spašena.

Tijek radnje:
Uvod: Pisac nas upoznaje s likovima
Početak radnje: Dado i Nosonja odlaze u ZOO vrt i Nosonja se kupa sa morskim lavovima
Zaplet: Pero počinje krasti torbice. Za kaznu mora napraviti cijelu kuću sam
Vrhunac radnje: Kuća je gotova i spremna za useljenje ali ih je netko prijavio građevinskoj inspekciji koja prijeti rušenjem kuće
Rasplet : Ekipa za rušenje dolazi ali kuću ne smiju rušiti jer u njoj živi Dragecova trudna žena Sonja
Završetak : Svi se Vrageci uključujući i novog člana useljavaju u novu kuću
Mjesto radnje: Mjesto radnje je Naselak, kvart u Zagrebu
«Preko puta škole je bio Naselak, a u Naselku sve kuće male…»
Vrijeme radnje: Vrijeme radnje je izgradnja sljemenskog tornja
«Vidio je da novi toranj na Sljemenu izvrsno napreduje»
Glavni likovi : Dragec, Pero, Cobra, Mazalo, Štefek, Buco, Dunja, Dado, Nosonja
Sporedni likovi : Maja, žandar, Papirus, mama Vragec
Sociološka karakterizacija:
Nosonja ima ženu i jednog sina Dadu. Iz srednjeg su staleža. Obrazovan je, a zanimanje mu je crtač crtića. Dobio je i nagradu za svoj rad.
Govorna karakterizacija:
Govorio je zagrebačkim slengom, a to zvuči jako smiješno.
Unutarnja karakterizacija :
Bio je jako dobra i humoristična osoba. Volio se hvaliti samim sobom
Vanjska karakterizacija :
Pristojno se oblačio. Na licu mu je dominirao veliki nos po kojemu je i dobio nadimak Nosonja.
Zaključak o liku :
Meni se Nosonja kao lik jako sviđa. Simpatičan je i duhovit.
Poanta:
U životu je najvažnija obitelj i uvijek moraš biti u dobrim odnosima s njom.
www.sve-lektire.blog.hr

LEKTIRE, LEKTIRA, NOVE LEKTIRE

29.04.2009., srijeda

CAREVO NOVO RUHO - Bajke i priče - Hans Christian Andersen

- 18:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Site Map

Homepage

27.04.2009., ponedjeljak

Antigona - Sofoklo

- 18:32 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Site Map

Homepage

26.04.2009., nedjelja

ALKAR - Dinko Šimunović

- 19:28 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Site Map

Homepage

24.04.2009., petak

20000 MILJA POD MOREM Jules Verne

- 20:30 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Site Map

Homepage

22.04.2009., srijeda

Ana Karenjina - Lav Nikolajević Tolstoj

- 17:13 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Site Map

Homepage

21.04.2009., utorak

Trojica u Trnju - Pavao Pavličić

- 17:38 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Site Map

Homepage

19.04.2009., nedjelja

SMOGOVCI - HRVOJE HITREC

- 15:38 - Komentari (1) - Isprintaj - #

Site Map

Homepage