Pravilnik o zaštiti i obradi arhivskog i registraturnog gradiva Županijske lučke uprave Mali Lošinj - Susretit će se u sredini
četvrtak , 27.12.2018.
Click here: Pravilnik o zaštiti i obradi arhivskog i registraturnog gradiva Županijske lučke uprave Mali Lošinj
O tradiciji i značenju toga dijela arhivske djelatnosti svjedoči opsežna bibliografija izdanja svih arhiva objavljena kao zasebni dio ovoga Pregleda. U ovome Pregledu nisu navedeni rukopisni vodiči pojedinih arhiva u kojima su sadržani osnovni podaci o svakome arhivskom fondu ili zbirci. Posebnim popisom utvrđuju se rokovi čuvanja određenih kategorija gradiva.
Oca Josipa — Zagreb 1296 ŽENSKI REDOVI I DRUŽBE Samostan benediktinki Hvar Samostan benediktinki Sv. Polazeći od načela cjelovitosti arhivskoga gradiva kao sastavnog dijela hrvatske kulturne baštine, Zakon uređuje i pitanje zaštite, dostupnosti i prometa privatnim arhivskim gradivom. Središnji fotolaboratorij Mikroteka i fototeka, Tehnički odsjek ; 6.
- Krajiško okružno upraviteljstvo distrikti i krajiške imovne općine u Hrvatsko-slavonskoj krajini. Katalog; SI; Vodič; Repertorij.
Stjepan Ćosić Uredništvo: Tomislav Ćepulić, dr. Stjepan Ćosić, Jozo Ivanović, dr. Josip Kolanović, Vlatka Lemić, Melina Lučić, mr. Vida Pavliček Glavni urednik: dr. Josip Kolanović Izvršna urednica: mr. Vida Pavliček Recenzenti: akademik Nikša Stančić akademik Franjo Šanjek Grafički urednik: Luka Gusić Lektura: Tinka Katić Korektura: Nikolina Krtalić Priprema i tisak: Mikrorad d. Naklada: 1000 primjeraka Knjiga je izdana potporom Ministarstva kulture Republike Hrvatske. CIP zapis dostupan u računalnom katalogu Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 627746 ISBN 978-953-6005-81-9 cjelina ISBN 978-953-6005-82-6 sv. SADRŽAJ Predgovor Arhivska služba u Republici Hrvatskoj Riječ uredništva Pregled arhivskih fondova i zbirki — struktura podataka Razredba arhivskih fondova i zbirki Opće kratice Bibliografske kratice XIII XVII XXVII XXXI XXXIX XLVII LV HRVATSKI DRŽAVNI ARHIV HDA Hrvatski filmski arhiv pri Hrvatskome državnom arhivu 1 167 DRŽAVNI ARHIV U BJELOVARU DABJ 171 DRŽAVNI ARHIV U DUBROVNIKU DADU Sabirni arhivski centar Metković — Opuzen — Ploče DADU-SCM 245 283 DRŽAVNI ARHIV U GOSPIĆU DAGS 289 DRŽAVNI ARHIV U KARLOVCU DAKA 305 DRŽAVNI ARHIV U OSIJEKU DAOS Arhivski sabirni centar u Vinkovcima DAOS-ASC-VK Arhivski sabirni centar u Virovitici DAOS-ASC-VT 343 439 449 DRŽAVNI ARHIV U PAZINU DAPA 453 DRŽAVNI ARHIV U RIJECI DARI 515 DRŽAVNI ARHIV U SISKU DASK Sabirni arhivski centar Petrinja DASK-SACP 585 629 DRŽAVNI ARHIV U SLAVONSKOME BRODU DASB Odjel u Novoj Gradiški DASB-NG Odjel u Požegi DASB-PŽ 647 683 701 DRŽAVNI ARHIV U SPLITU DAST Podružnica u Hvaru DAST-DH 727 775 DRŽAVNI ARHIV U VARAŽDINU DAVŽ Arhivski sabirni centar u Koprivnici DAVŽ-ASC-KC Arhivski sabirni centar u Krapini DAVŽ-ASC- KR Arhivski sabirni centar u Štrigovi DAVŽ-ASC-ŠT 781 823 835 857 V DRŽAVNI ARHIV U ZADRU DAZD Sabirni centar u Šibeniku DAZD-SCŠ 877 915 DRŽAVNI ARHIV U ZAGREBU DAZG 933 HRVATSKA AKADEMIJA ZNANOSTI I UMJETNOSTI HAZU — Zagreb Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Centralna zbirka — Zagreb Orijentalna zbirka — Zagreb Zavod za povijesne i društvene znanosti. Odbor za narodni život i običaje — Zagreb Zavod za povijest i filozofiju znanosti. Odsjek za povijest medicinskih znanosti — Zagreb Kabinet za arhitekturu i urbanizam. Arhiv za likovne umjetnosti — Zagreb 1007 1015 Hrvatski muzej arhitekture — Zagreb Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe. Odsjek za povijest hrvatske književnosti — Zagreb 1019 1016 1017 1018 1021 Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe. Odsjek za povijest hrvatskoga kazališta — Zagreb 1034 Zavod za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe. Odsjek za povijest hrvatske glazbe — Zagreb Zavod HAZU za povijesne znanosti u Dubrovniku 1049 1051 Zavod HAZU za povijesne znanosti u Dubrovniku. Uprava za zaštitu kulturne baštine. Uprava za zaštitu kulturne baštine. Konzervatorski odjel u Splitu Centar za likovni odgoj grada Zagreba 1127 1128 Ekonomski institut — Zagreb Hrvatski glazbeni zavod — Zagreb 1129 1130 Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata — Zagreb Institut za etnologiju i folkloristiku — Zagreb 1133 1134 Institut za povijest umjetnosti — Zagreb Staroslavenski institut — Zagreb Ministarstvo kulture. Ante u Kninu Franjevački samostan Sv. Marije u Makarskoj Franjevački samostan u Omišu 1274 1275 1276 Franjevački samostan u Sinju Franjevački samostan u Sumartinu 1277 1278 Franjevački samostan Sv. Lovre u Šibeniku Župa Gospe van Grada — Šibenik-Varoš Franjevački samostan na Visovcu 1279 1280 1280 Franjevački samostan Majke božje Lurdske — Zagreb Franjevački samostan Zaostrog 1281 1281 Franjevački samostan Živogošće 1282 Franjevačka provincija Sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri Samostan Male braće u Dubrovniku 1283 Franjevački samostan Hvar Franjevački samostan Sv. Bernardina — Kampor 1283 1284 Franjevački samostan Košljun Franjevački samostan Krapanj 1284 1284 Franjevački samostan Orebić Franjevački samostan u Splitu na Poljudu Franjevački samostan Sv. Franje u Splitu 1285 1285 1286 Samostan Sv. Frane u Zadru 1287 FRANJEVCI KAPUCINI Provincijalat franjevaca kapucina u Zagrebu Kapucinski samostan Varaždin 1287 1287 FRANJEVCI KONVENTUALCI X Hrvatska provincija Sv. Jeronima franjevaca konventualaca — Zagreb Samostan Male braće konventualaca Cres 1288 1288 Samostan franjevaca konventualaca Sv. Frane u Šibeniku Samostan franjevaca konventualaca Sv. Jere — Vis 1289 1289 FRANJEVCI TREĆOREDCI Provincija franjevaca trećoredaca, samostan i župa — Zagreb-Ksaver Samostan franjevaca trećoredaca Sv. Franje Krk Samostan franjevaca trećoredaca na Školjiću — Preko ISUSOVCI Provincijalat Hrvatske pokrajine Družbe Isusove — Zagreb 1290 1292 1292 1293 KARMELIĆANI Hrvatska karmelska provincija Sv. Oca Josipa — Zagreb 1296 ŽENSKI REDOVI I DRUŽBE Samostan benediktinki Hvar Samostan benediktinki Sv. Luce u Šibeniku 1296 1296 Samostan benediktinki Svete Marije u Zadru Provincijalat Družbe kćeri Božje ljubavi — Zagreb Samostan sestara Sv. Križa — Đakovo 1297 1297 1298 Kuća matica Družbe sestara franjevki od Bezgrješne u Šibeniku Uršulinski samostan Varaždin 1298 1298 OSTALE VJERSKE ZAJEDNICE Pravoslavna eparhija zagrebačko-ljubljanska — Zagreb Arhiv evangeličke crkve — Zagreb 1299 1299 Židovska općina u Zagrebu Mešihat Islamske zajednice Hrvatske i Slovenije — Zagreb 1300 1300 XI PREDGOVOR Pojam arhivskoga gradiva obuhvaća zapise vrijedne trajnoga čuvanja zbog njihova značenja za društva, države i pojedince. Narav takvih zapisa mijenjala se tijekom različitih epoha, od prvih pisanih dokumenata, preko srednjovjekovnih isprava i razvoja administrativnih sustava u ranom novovjekovlju, do suvremene dokumentacije koja nastaje na različitim medijima. S druge pak strane, trajno i nepromjenljivo obilježje arhivskoga gradiva leži u odnosu njegova sadržaja i konteksta u kojemu je nastalo. Upravo ta dimenzija gradiva kao informacije i izvora na jedinstven način svjedoči o događajima, društvenim procesima, pojedincima i institucijama u prošlosti. Širenjem novih tehnika zapisivanja, stvarale su se sve veće količine gradiva i mijenjali sustavi njegove zaštite. Od početka prikupljanja i čuvanja dokumenata, o gradivu su skrbili sami stvaratelji koji su oblikovali vlastite arhive. Institucionalizacija arhivâ započeta u XVIII. Usporedno s formiranjem modernih arhiva profilirala se arhivistička struka, razvijalo arhivsko zakonodavstvo i ustrojavale nacionalne arhivske službe koje su, kao dio javne administracije, zadobile obvezni karakter. Recentni trendovi globalizacije i razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija osobito su utjecali na širenje informacijskih funkcija arhivâ. Odgovarajući na zahtjeve društva, suvremeni arhivi objedinjuju tradicionalnu ulogu čuvara memorije s novom ulogom informacijskih centara te su upućeni na partnerski odnos sa stvarateljima zapisa i korisnicima. Prije uspostave javne arhivske službe, arhivsko gradivo su prikupljali i pojedinci, razna društva i ustanove, ponajprije povijesne, zavičajne i kulturne udruge, muzeji, knjižnice i akademije. One i danas čuvaju i prikupljaju dokumentaciju uglavnom vezanu za svoju djelatnost, pa se cjeline i dijelovi arhivskoga gradiva, osim u arhivima, čuvaju i u drugim baštinskim i znanstvenim ustanovama. Modernizacijski procesi u društvu, povećana produkcija zapisa i nove tehnološke mogućnosti uvjetovali su osnivanje sve većeg broja specijaliziranih arhivskih odjela i ustanova. Najviše je onih koji su posvećeni pojedinim vrstama zapisa audiovizualnim, filmskim, glazbenim, digitalnim itd. Osim toga, vrijedno arhivsko gradivo čuva se i u privatnim arhivima, ponajprije u arhivima vjerskih zajednica, političkih organizacija, poduzeća i drugih gospodarskih subjekata te kod osoba koje su aktivno obilježile javni život. Nacionalna arhivska baština obuhvaća javno arhivsko gradivo, ali i ono koje se čuva izvan mreže državnih arhiva. Arhivska služba kroz sustav državnih arhiva brine o cjelini gradiva te osigurava njegovu zaštitu i informacijsku cjelovitost. Zbog velikog broja i raznolikosti ustanova koje čuvaju gradivo, kao i zbog različita načina njegove obrade i prezentacije, uspostavljanje evidencija presudno je za osiguravanje zaštite i dostupnosti arhivskih zapisa. Vođenje evidencija o stvarateljima i imateljima u sklopu svoga djelokruga dio je redovitih poslova suvremenih arhiva, a u većini država postoje evidencije na nacionalnoj razini. Neovisno o njihovu obliku i namjeni, zajedničko im je da upućuju na postojanje, smještaj i narav arhivskoga gradiva. Središnje evidencije o arhivskome XIII gradivu u Hrvatskoj te o svim izvorima od važnosti za hrvatsku povijest, bez obzira gdje se čuvaju, vodi Hrvatski državni arhiv kao matična arhivska ustanova. Značajnije aktivnosti arhivske službe vezane uz evidentiranje gradiva u Hrvatskoj započele su šezdesetih godina prošloga stoljeća paralelno s donošenjem suvremenih zakonskih propisa u arhivskoj djelatnosti. Na poticaj tadašnjega Arhiva Hrvatske i njegova dugogodišnjeg ravnatelja dr. Iz toga su proizašli vodiči kroz arhivsko gradivo, prva pomagala na razini ustanova i prvi popisi o gradivu izvan arhivâ. Slijedom tih nastojanja, godine 1984. Taj Pregled, što ga je uredio i osmislio dr. Josip Kolanović, donio je podatke o arhivskome gradivu u državnim tada historijskim arhivima te u drugim ustanovama u kojima se ono čuva. Od njegova tiskanja do danas bitno se povećala količina gradiva u arhivima, neke su ustanove prestale postojati, a neke su novoosnovane. Uspostava Republike Hrvatske kao suverene države zahtijevala je i novu zakonsku regulativu koja je nastojala pratiti posljedice promjena političkoga i društvenoga sustava, a u novim je okolnostima uloga državnih arhiva, na čelu s Hrvatskim državnim arhivom, dobila na značenju. Potkraj devedesetih godina XX. Riječ je o središnjoj evidenciji koja se kontinuirano dopunjava i oslikava cjelovito i aktualno stanje arhivskoga gradiva u državi. Ta informacijsko-evidencijska osnova poslužila je i za dopunjavanje i osuvremenjivanje podataka u Pregledu iz 1984. Njegova je zadaća da, poput svih obavijesnih pomagala, omogući fizički i intelektualni nadzor nad arhivskim gradivom i pronalaženje dokumenata ili informacija. Prenoseći obavijesti o zapisima, stvarateljima i kontekstu njihova nastanka te prirodi i rasponu gradiva, Pregled predstavlja polazište u spajanju onih koji traže informaciju o gradivu i samoga arhivskoga gradiva. Sukladno temeljnim arhivističkim načelima provenijencije i čuvanja prvobitnoga reda, arhivsko je gradivo i u ovom Pregledu organizirano i obrađeno u fondovima i zbirkama. Fondovi predstavljaju zasebne cjeline gradiva nastale djelovanjem jednoga stvaratelja, a zbirke su skupine dokumenata nastale prema interesima sabiratelja ili prema zajedničkim karakteristikama dotičnoga gradiva karte, planovi, fotografije, grafike, pečati, grbovi i sl. Gradivo u arhivima već je usustavljeno na taj način, dok se drugdje obrađuje prema različitim potrebama i stručnim standardima. Zbog toga su podaci o fondovima i zbirkama nearhivskih ustanova u Pregledu tek pokušaj njihova iskazivanja prema načelima arhivske struke. To ukazuje na potrebu veće suradnje nearhivskih ustanova s arhivskom službom, kako bi se ujednačilo postupanje s arhivskim gradivom u svim ustanovama gdje se ono čuva. Pregledom je obuhvaćeno 14 državnih arhiva, uključujući Hrvatski filmski arhiv i 11 sabirnih centara, 11 knjižnica, 54 muzeja, 12 ustrojbenih jedinica HAZU, 12 kulturnih i znanstvenih centara, instituta, zavoda i uprava te 98 arhiva vjerskih zajednica. U prethodnom izdanju iz godine 1984. Tada je djelovalo 13 arhiva s 3 sabirna centra, 7 knjižnica, 30 muzeja, 10 ustrojbenih jedinica HAZU, 14 centara, instituta i zavoda i 60 arhiva vjerskih zajednica. U istom razdoblju još je veća promjena nastupila u količini gradiva obuhvaćena Pregledom, odnosno u broju iskazanih fondova i zbirki. U većini ustanova taj se broj dvostruko povećao. U državnim arhivima broj fondova i zbirki porastao je od 5. Jedino je u institutima i zavodima taj odnos drukčiji, od ranijih 785 broj je smanjen na 172. No do toga je prividnoga smanjenja došlo jer je gradivo bivših arhivâ XIV Instituta za historiju radničkoga pokreta u Zagrebu i Splitu te još nekih ustanova preuzeto u državne arhive. Uvodni tekstovi kojima su predstavljene pojedine ustanove u Pregledu, donose podatke o njihovu historijatu, osnovnoj djelatnosti, današnjem ustroju i aktivnostima te dostupnosti i organizaciji gradiva koje čuvaju. U korpusu Pregleda, svaki je fond ili zbirka iskazan identifikacijskom oznakom i nazivom te podacima o stvaratelju zapisa, vremenskom rasponu i količinama gradiva te postojanju registraturnih i arhivskih pomagala. Pokušalo se, također, ponuditi što više informacija o sadržajnoj fizionomiji svih cjelina gradiva, navođenjem biografskih podataka o osobama te opširnijim opisom arhivskih jedinica i nabrajanjem vrsta gradiva u sklopu pojedinih dokumentacijskih cjelina. Ovaj Pregled ukazuje na pozitivne pomake u evidentiranju gradiva tijekom proteklih dvadesetak godina. Zbog sve većeg broja stvaratelja i širenja funkcija arhivskoga gradiva te znatno većih količina i sadržajne raznolikosti, prikupljanje svih informacija o gradivu postaje sve važniji i opsežniji posao. Međutim, unatoč zakonskoj obvezi skrbi za cjelokupno arhivsko gradivo, hrvatska arhivska služba još uvijek nema potpuni uvid u stanje gradiva kod svih imatelja. Naime, dostupnost podataka još uvijek ovisi o spremnosti na suradnju pojedinih ustanova s mjerodavnim arhivima. U tom smislu i ovaj Pregled, na kojem su radili brojni arhivisti i drugi stručnjaci, predstavlja informacijsku bazu o arhivskom gradivu u Republici Hrvatskoj. Cilj je arhivske službe da daljnjim sustavnim radom pridonese izgradnji cjelovitoga evidencijsko-informacijskoga sustava o gradivu na nacionalnoj razini. Stjepan Ćosić, ravnatelj Hrvatskoga državnog arhiva XV ARHIVSKA SLUŽBA U REPUBLICI HRVATSKOJ Sustav arhivske službe u Republici Hrvatskoj čine državni arhivi, ostale baštinske ustanove u kojima se čuva arhivsko gradivo arhivi izvan mreže državnih arhiva , stvaratelji i imatelji arhivskoga gradiva te segment upravljanja službom. O povijesti zaštite arhivskoga gradiva i o razvoju arhivske službe do osamdesetih godina 20. Taj rad objavljen je 1984. Novi Pregled arhivskih fondova i zbirki u Republici Hrvatskoj koncepcijski slijedi tada postavljeni predložak, a ovaj tekst upotpunjuje spomenuti uvodni članak. Njegova je svrha ukratko predstaviti suvremenu arhivsku djelatnost u Hrvatskoj iz perspektive mreže državnih arhiva, kao osnovne poveznice svih dijelova službe. Uz kratki povijesni uvod u nastavku će ponajviše biti riječi o sadašnjem stanju arhivske službe i o značajnim promjenama koje su nastupile u proteklih dvadesetak godina. Arhivi i arhivsko gradivo Nastanak i povijesni razvoj arhivâ, kao ustanova specijaliziranih za čuvanje, zaštitu, obradu i korištenje arhivskoga gradiva, usko je povezan s djelovanjem i razvojem struktura vlasti. Njihov daljnji razvoj bio je determiniran potrebama građanskog društva, dominirajućih upravnih i gospodarskih struktura i utjecajnih pojedinaca. Nacionalna arhivska služba postala je tijekom 20. Povijesne, političke i društvene okolnosti uvjetovale su stanovite razlike, kako u pogledu organizacije i ingerencija nad arhivskim službama, tako i u pogledu njihova djelokruga u pojedinim državama. Na našem je području razvoj modernih arhivskih ustanova tekao neujednačeno i usporeno, ponajviše zbog nedovoljnog stupnja političke autonomije i teritorijalno-političke razjedinjenosti hrvatskih zemalja kojima se stoljećima vladalo iz različitih središta. S druge strane, višestoljetna tradicija skrbi za arhivsku baštinu na današnjem području Hrvatske potvrđuje pripadnost sredozemnom i srednjoeuropskom civilizacijskom krugu te je plod uskih društvenih i kulturnih veza sa susjednim zemljama. U Dalmaciji i Istri, zahvaljujući ranom razvoju gradskih i širih teritorijalnih uprava, jačanju notarijata i već ustaljenoj brizi za arhive vjerskih ustanova, sustavnu i organiziranu zaštitu arhivskoga gradiva možemo pratiti u kontinuitetu već od 12. O tomu svjedoče najstarije cjeline sačuvanoga gradiva te odredbe o čuvanju dokumenata i arhivâ u statutima brojnih priobalnih komuna. U sjevernoj Hrvatskoj u to je vrijeme bila nešto izraženija uloga vjerskih ustanova, naročito kaptolâ kao vjerodostojnih mjesta loca credibilia , a potom i slobodnih kraljevskih gradova. Kao i drugdje, osnovna značajka sustava zaštite arhivskoga gradiva bila je u tome, da su se stvaratelji sami brinuli za trajno čuvanje svoga gradiva, prvenstveno zato što im je ono bilo važno kao jamstvo raznovrsnih prava i interesa. Počeci današnjeg Hrvatskog državnog arhiva sežu u 17. Hrvatski sabor je donio odluku o zaštiti i čuvanju isprava značajnih za Kraljevinu Hrvatsku, Dalmaciju i Slavoniju. XVII Škrinju povlastica Hrvatskog Kraljevstva dao je izraditi godine 1643. Još ranije, u Dubrovniku nastaje središnji arhiv Dubrovačke Republike, a u Zadru, kao stoljetnom sjedištu mletačke vlasti u Dalmaciji, središnji arhiv za to područje. Prvi poticaj razvoju nacionalne arhivske djelatnosti vezan je za djelovanje Ivana Kukuljevića Sakcinskog koji je od 1848. Nakon Hrvatsko-ugarske nagodbe 1867. Osnivanjem arhivâ u Zagrebu, Rijeci i Varaždinu početkom 20. U odnosu na ranije i sustavnije procese u zapadnoeuropskim državama, začetke razvoja moderne arhivske službe kod nas možemo pratiti od pedesetih godina 20. Tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina, razvojem arhivskoga zakonodavstva služba je dobivala sve veće društveno značenje te je postala obveznom djelatnošću na čitavom području nekadašnje SR Hrvatske. Novo razdoblje, započeto uspostavom suverene Republike Hrvatske 1991. Tim je slijedom u arhivskoj službi došlo do nužnih institucionalnih, zakonskih i organizacijskih prilagodbi, a uloga državnih arhiva, napose matična funkcija HDA, dobila je na važnosti. Osim toga, u protekla dva desetljeća na oblikovanje arhivske službe značajno su utjecali ubrzani tehnološki razvoj i uspostava informacijskog društva. Ti su globalni trendovi umnogome proširili djelatnost arhiva i pred čitavu službu postavili nove zahtjeve. Svi spomenuti procesi odredili su suvremeno stanje arhivske službe u Hrvatskoj. Arhivska služba utvrđena je kao obvezna javna služba, a arhivsko gradivo stavljeno je pod osobitu zaštitu države. Na zaštitu arhivskoga gradiva primjenjuju se i propisi o zaštiti kulturnih dobara. Sve su javne službe obvezne skrbiti za gradivo koje nastaje njihovim radom ili se nalazi u njihovu posjedu te ga po isteku određenih rokova predati mjerodavnom državnom odnosno javnom arhivu. Polazeći od načela cjelovitosti arhivskoga gradiva kao sastavnog dijela hrvatske kulturne baštine, Zakon uređuje i pitanje zaštite, dostupnosti i prometa privatnim arhivskim gradivom. Za rad arhivske službe mjerodavno je Ministarstvo kulture, u kojem u okviru Uprave za zaštitu kulturne baštine djeluje Odjel za arhivsku djelatnost. Kao savjetodavno tijelo ministra kulture za stručne arhivske poslove, pri Ministarstvu djeluje Hrvatsko arhivsko vijeće koje se uz opća pitanja XVIII bavi unapređenjem i razvitkom službe: razmatra godišnje programe i izvješća o radu državnih arhiva, daje mišljenje o osnivanju novih arhiva, usmjerava međunarodnu arhivsku suradnju, potiče donošenje i promjene zakona i provedbenih propisa, predlaže dodjeljivanje viših zvanja u arhivskoj struci i drugo. Svi stručni i administrativni poslovi Vijeća kao i njegove odluke provode se preko Hrvatskoga državnoga arhiva HDA , koji je ujedno zadužen za sve matične i razvojne poslove arhivske službe u Republici Hrvatskoj. Kao središnja ustanova arhivske službe, HDA skrbi o evidencijama arhivskoga gradiva na nacionalnoj razini te planira i usklađuje stručni rad arhivâ. Ti poslovi podrazumijevaju prikupljanje podataka i rad na nacionalnom Registru fondova i zbirki, evidencijama o arhivskim izvorima važnim za hrvatsku povijest što se čuvaju izvan Hrvatske, upisnicima arhivâ i vlasnika arhivskoga gradiva u privatnom vlasništvu, evidencijama o arhivskim djelatnicima, kao i brigu o njihovoj stručnoj izobrazbi te organiziranje informativnodokumentacijske službe o cjelokupnome arhivskome gradivu. Mrežu javnih arhivskih ustanova danas čine HDA i područni državni arhivi. Njezin današnji ustroj oblikovao se na temelju tradicije, tj. Moderna je mreža državnih arhiva utvrđena tek 1963. Područna nadležnost pojedinih arhiva neznatno se mijenjala sukladno upravno-teritorijalnim promjenama te je bez većih izmjena funkcionirala do devedesetih godina. Hrvatski filmski arhiv Kinoteka , kao specijalni arhiv koji brine za nacionalno filmsko gradivo, razvio se i djeluje u okviru HDA. Iako je Zakonom predviđeno osnivanje specijaliziranih arhiva, formalno je zaživio samo Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata koji je osnovan 2004. Hrvatski državni arhiv s Hrvatskim filmskim arhivom i Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata svoje zadaće ostvaruju na cijelom području Republike Hrvatske. Zbog već spomenutog neujednačenog razvoja i administrativnih promjena koje su uslijedile nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, područja djelovanja regionalnih arhiva ne podudaraju se u potpunosti s postojećom teritorijalnom podjelom na županije. Daljnje usklađivanje arhivske mreže sa sadašnjim županijskim ustrojem ima šire implikacije, a buduća rješenja ovise o suradnji središnje vlasti i lokalne samouprave te provedbi razvojne strategije arhivske službe i njezinim materijalnim i financijskim mogućnostima. Arhiv Područje djelovanja državnih arhiva DABJ Bjelovarsko-bilogorska županija te dijelovi Koprivničko-križevačke, Virovitičkopodravske i Zagrebačke županije DADU Dubrovačko-neretvanska županija DAGS Ličko-senjska županija osim gradova Senja i Novalje i dio Zadarske županije općina Gračac i naselje Srb DAKA Karlovačka županija, dio Sisačko-moslavačke županije općine Gvozd i Topusko te Primorsko-goranske županije grad Vrbovsko DAOS Osječko-baranjska, Vukovarsko-srijemska i Virovitičko-podravska županija DAPA Istarska županija DARI Primorsko-goranska županija osim grada Vrbovsko i dio Ličko-senjske županije grad Senj DASK Sisačko-moslavačka županija i dijelovi Zagrebačke županije grad Ivanić-Grad i općina Križ DASB Brodsko—posavska i Požeško-slavonska županija DAST Splitsko-dalmatinska županija DAVŽ Varaždinska i Međimurska županija, veći dio Krapinsko-zagorske županije osim gradova Donja Stubica i Oroslavje i općina Gornja Stubica, Marija Bistrica i Stubičke Toplice , sjeverozapadni dio Koprivničko-križevačke županije područje bivše općine Koprivnica DAZD Zadarska županija osim Gračaca , Šibensko-kninska i djelomično Ličko-senjska županija grad Novalja DAZG Grad Zagreb i gradovi Zagrebačke županije te dio Krapinsko—zagorske županije gradovi Donja Stubica i Oroslavje i općine Gornja Stubica, Marija Bistrica i Stubičke Toplice XX Hrvatska arhivska baština U četrnaest državnih arhiva u Hrvatskoj čuva se više od 90. Najvećim dijelom to su spisi državnih upravnih tijela, gradova, općina i drugih jedinica lokalne samouprave te raznih javnih službi i ustanova. Pored toga, arhivi čuvaju i vrijedno arhivsko gradivo udruga, političkih stranaka, privatnih organizacija, gospodarskih subjekata te istaknutih obitelji i pojedinaca. Općenito uzevši, diskontinuitet društvenih, političkih, demografskih i gospodarskih procesa na hrvatskom području bitno je utjecao na količinu i specifičnu tektoniku arhivskoga gradiva te na kasniji razvitak moderne arhivske službe. Plod takvih povijesnih okolnosti je raznolikost i neujednačena sačuvanost arhivskoga gradiva u središtima u kojima je ono nastajalo. Kontinuitet u pogledu sačuvanosti arhivskih cjelina možemo pratiti na područjima Dubrovačke komune Republike, dalmatinskih komuna, tj. Politička, upravna i teritorijalna policentričnost potrajala je i nakon okupljanja većine hrvatskih zemalja pod okriljem Habsburške Monarhije, sve do austro-ugarskog sloma 1918. Prostor današnje Republike Hrvatske u političkom i upravnom smislu ostao je razjedinjen i za vrijeme Kraljevine SHS, odnosno Kraljevine Jugoslavije, a teritorijalno jedinstvo ostvareno za Banovine Hrvatske i Nezavisne Države Hrvatske bilo je kratkotrajno i obilježeno ratnim okolnostima. Tek su nakon Drugog svjetskog rata, s osnivanjem novih arhiva, postupno stvoreni preduvjeti za sustavni razvoj arhivske službe u Hrvatskoj. Ipak, državni centralizam i politički poredak u socijalističkoj Jugoslaviji u bitnome su ograničavali hrvatski suverenitet, što se odrazilo i na arhivsku djelatnost. Ustroj tadašnjega režima uvjetovao je da je veliki dio dokumentacije državnoga aparata vladajućih partijskih struktura i represivnih tijela ostao izvan djelokruga državnih arhiva, a veće cjeline dokumentacije i filmskoga gradiva višekratno su odnošene iz Hrvatske. Stoga, unatoč uspostavi moderne arhivske mreže i razvoju arhivskog zakonodavstva u SR Hrvatskoj, o nacionalnoj arhivskoj službi s vlastitim subjektivitetom i ovlastima možemo govoriti tek nakon promjene društvenog sustava i državnoga osamostaljenja Republike Hrvatske 1991. Tijekom svih spomenutih razdoblja dio je arhivskoga gradiva hrvatske provenijencije na različite načine dospio u arhive zemalja s kojima je Hrvatska bila upravno-politički povezana. Na temelju međunarodnih ugovora dijelovi toga gradiva u više su navrata vraćani iz Austrije, Mađarske i Italije. Preostaje restitucija manjih cjelina iz Austrije, a slijede i pregovori o povratu gradiva u okviru sporazuma o sukcesiji s državama sljednicama bivše Jugoslavije. Najstarije sačuvane zbirke pojedinačnih dokumenata iz hrvatske povijesti nastale su između 9. Riječ je o dokumentima koji su nastali i prvotno se čuvali u samostanima i crkvama Sv. Kuzme i Damjana u Zadru te Sv. Sustavnija briga oko stvaranja i čuvanja dokumenata započela je u 16. Gradivo iz kasnijeg srednjovjekovlja i ranoga novoga vijeka do 1797. Riječ je ponajviše o općinskim i bilježničkim spisima dalmatinskih komuna, crkvenim spisima, dokumentaciji središnje vlasti mletačke Dalmacije i bogatom gradivu državnih tijela Dubrovačke Republike, koje je nezaobilazan izvor za povijest Sredozemlja i jugoistočne Europe. Slijedi znatno opsežnije gradivo nastalo djelovanjem modernih administracija u razdobljima tzv. Fondovi središnjih tijela za sva ta razdoblja u Dalmaciji, čuvaju se u zadarskome arhivu, a arhivsko gradivo lokalnih tijela čuva se i u dubrovačkom, splitskom, pazinskom i riječkom arhivu. Za područje Banske Hrvatske do 16. XXI U HDA se nalaze i veće cjeline gradiva zakonodavnih i središnjih tijela državne vlasti iz razdoblja od 16. To gradivo nastajalo je u Zagrebu, Beču i Budimpešti. Riječ je o fondovima Sabora, bana, Kraljevinskih konferencija, Komorske uprave, Hrvatskog kraljevskoga vijeća, Ilirske dvorske deputacije te Hrvatsko-slavonskih spisa različitih ugarskih tijela. Za isto je razdoblje cjelovito sačuvano gradivo nastalo djelovanjem županija, gradskih uprava Karlovca, Osijeka, Varaždina i Zagreba, a fragmentarno i za ostale slobodne kraljevske gradove. Gotovo svo arhivsko gradivo Vojne Krajine od 16. Osim gradiva teritorijalnih cjelina i upravnih tijela, od šire je povijesne važnosti i katastarsko gradivo Arhiva mapa za Istru i Dalmaciju u splitskom arhivu i Arhiva mapa za Hrvatsku i Slavoniju u HDA, a u svim se državnim arhivima čuvaju kartografske zbirke i zbirke planova i nacrta. Za razdoblje od 1848. Od gradiva nastalog u Hrvatskoj važni su fondovi već spomenutih središnjih tijela i županija kao i novih institucija, napose Hrvatsko-slavonsko-dalmatinske Zemaljske vlade od 1868. To se gradivo čuva u HDA, a u područnim arhivima čuva se gradivo kotarskih, gradskih i općinskih tijela. Od gradiva iz međuratnog razdoblja od 1918. Gradivo nižih upravnih i sudbenih tijela kotarskih, gradskih i općinskih čuva se u područnim državnim arhivima. Iz istoga vremena u svim se arhivima čuva i opsežno gradivo raznovrsnih društava i udruga strukovnih, kulturnih, dobrotvornih, političkih, sportskih i sl. Iz razdoblja Drugog svjetskog rata od 1941. Velika količina dokumenata iz ovoga razdoblja, uključujući filmsko gradivo, nakon 1945. To gradivo do danas nije vraćeno u Hrvatsku, a u tijeku su pregovori o njegovu povratu na temelju Međunarodnoga ugovora o pitanjima sukcesije iz 1991. U HDA iz toga je razdoblja vrijedno spomenuti gradivo ZAVNOH-a i oblasnih narodnooslobodilačkih odbora, gradivo Sabora, ministarstava i središnjih tijela te velikih župa u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj. Količinom je najopsežnije gradivo nastalo radom lokalnih narodnooslobodilačkih odbora, što se podjednako čuva u svim državnim arhivima. U državnim arhivima čuva se i glavnina javnoga arhivskoga gradiva iz razdoblja od 1945. Tako se u HDA čuva gradivo hrvatskih središnjih političko-upravnih i pravosudnih tijela iz socijalističkog razdoblja: Sabora, Vlade, tj. Izvršnog vijeća Sabora, ministarstava, savjeta, generalnih i glavnih direkcija, komisija, sekretarijata, samoupravnih interesnih zajednica te Vrhovnog i Ustavnog suda. Istovrsno gradivo nastalo na regionalnim i lokalnim razinama čuva se u područnim državnim arhivima u kojima se čuva i dokumentacija iz područja školstva, zdravstva, gospodarstva i drugih službi na razini lokalnih zajednica. Zbog specifičnih ratnih i političkih okolnosti arhivi su preuzeli i manje količine arhivskoga gradiva nastaloga nakon 1990. Riječ je uglavnom o gradivu državnih tijela iz razdoblja Domovinskoga rata koje se odnosi na ratne štete i kontakte s međunarodnom zajednicom Državna komisija za popis i procjenu ratne štete, Ministarstvo informiranja, Hrvatski ured pri Promatračkoj misiji Europske zajednice i drugo te o gradivu paraupravnih i paravojnih organizacija na tada okupiranim područjima Republike Hrvatske. Osim toga, arhivi su preuzimali i velike količine XXII gradiva onih upravnih tijela, organizacija i ustanova, koje su u novom političkom i društvenom sustavu prestale postojati ili su bitno izmijenile karakter svoga djelovanja, kao i gradivo privatiziranih gospodarskih subjekata i poduzeća u stečaju. U državnim arhivima čuva se veliki broj obiteljskih i osobnih fondova. Oni se sastoje od rukopisa, privatne dokumentacije, korespondencije i zapisa različite provenijencije što su ih te osobe stvarale i prikupljale. Riječ je uglavnom o ostavštinama istaknutih pojedinaca koji su obilježili javni, politički, znanstveni i kulturni život Hrvatske. U starijim razdobljima bili su to najčešće pripadnici plemićkih obitelji uz čiji život se veže i gradivo vlastelinstava koje se čuva u zasebnim fondovima. Od gradiva iz novijeg razdoblja prevladavaju osobni fondovi javnih djelatnika, ponajviše političara, publicista, povjesničara i umjetnika. Osobni i obiteljski fondovi čine veći dio arhivskog gradiva što se čuva u nearhivskim ustanovama. To gradivo prikupljeno je uglavnom na temelju djelatnosti samih ustanova ili zavičajne pripadnosti pojedinaca. U razdoblju koje je proteklo od objavljivanja Pregleda iz 1984. Tome su ponajviše pridonijele nove političke, društvene i gospodarske okolnosti koje su nastupile nakon osamostaljenja Republike Hrvatske. U tim uvjetima arhivi su se naglo suočili s velikim količinama gradiva upravnih, političkih i gospodarskih struktura koje su prestale postojati. Uz to gradivo, povećanjem spremišnih prostora stekli su se uvjeti i za sustavnije preuzimanje gradiva koje je, sukladno zakonskim propisima, već trebalo biti predano arhivima. Osim toga, u državne je arhive u drugoj polovici devedesetih godina preuzeto gradivo bivših Arhiva Instituta za historiju radničkog pokreta u Zagrebu, Splitu i Slavonskom Brodu. Arhivsko gradivo u državnim arhivima Arhiv Fondovi i zbirke Količina arhivskoga gradiva HDA DABJ DADU DAGS DAKA DAOS DAPA DARI DASK DASB DAST DAVŽ DAZD DAZG 1. Riječ je najčešće o dokumentacijskim cjelinama koje su nastale djelatnošću tih ustanova ili o gradivu koje je tamo dospjelo prije uspostave javne arhivske službe. Uz raznorodne tematske zbirke i zbirke zapisa nastalih na različitim nosačima, pretežno se radi o rukopisima koji su iskazani kao osobni i obiteljski fondovi. Zahvaljujući dugoj tradiciji, posebnu važnost imaju arhivi vjerskih zajednica, poglavito arhivi nastali u okrilju Katoličke crkve. U brojnim nadbiskupijskim, biskupijskim, redovničkim i župskim arhivima čuva se osobito staro i vrijedno gradivo. Međutim, u svim spomenutim ustanovama izvan mreže državnih arhiva, arhivsko gradivo često nije obrađeno prema načelima moderne arhivske struke, pa je za potrebe ovoga Pregleda tek uvjetno iskazano u vidu fondova i zbirki. Arhivsko gradivo u nearhivskim ustanovama Ustanova HAZU Knjižnice Muzeji Instituti, zavodi, centri Vjerske zajednice Ukupno Broj imatelja Fondovi i zbirke 12 11 54 12 98 648 995 625 172 952 187 3. Prateći izazove i zahtjeve informacijskog društva, državne uprave i različitih skupina korisnika, arhivi nastoje djelovati kao središta kulturnih, znanstvenih i društvenih zbivanja. Potrebe pojedinih sredina upućuju ih na prilagodbu starih i na oblikovanje novih usluga, koje sadržajem, oblikom i tehnologijom odgovaraju informacijskom društvu. Također, društvo očekuje da suvremena arhivska služba, kao dio javne uprave, svojim radom pridonosi transparentnosti državne administracije, a time i procesu demokratizacije. Rad arhivâ obuhvaća stručnu, kulturnu, znanstvenu, upravnu i uslužnu djelatnost. U Zakonom propisane zadaće državnih arhiva spadaju: evidentiranje, zaštita, obrada i omogućavanje korištenja arhivskoga gradiva. Državni arhivi preuzimaju javno i prikupljaju privatno arhivsko gradivo te stručno nadziru stvaratelje i imatelje arhivskoga gradiva i brinu o zaštiti gradiva u njihovu posjedu. Stručni poslovi arhiva vezani uz zaštitu i obradu gradiva nadopunjuju se različitim oblicima suradnje sa stvarateljima. Raspon arhivskih usluga proteže se od savjetovanja i stručnog nadzora, sređivanja i obrade dokumentacije, konzerviranja i restauriranja, mikrofilmiranja i digitaliziranja, do organiziranja edukacije i usavršavanja na svim područjima arhivske struke. Temeljni poslovi na obradi arhivskih zapisa sređivanju i opisu podrazumijevaju izradu i objavljivanje obavijesnih pomagala. Sustavnim objavljivanjem različitih pregleda, vodiča, inventara te samoga gradiva, pomaže se i olakšava znanstveni rad i sve ostale vrste istraživanja u arhivima. Od početka svoga djelovanja hrvatski arhivi razvijali su obuhvatnu i vrijednu nakladničku djelatnost. Riječ je o stručnim i znanstvenim časopisima, serijama arhivskoga gradiva te drugim periodičkim XXIV publikacijama i monografijama s područja arhivistike, informatologije i historiografije u širem smislu. O tradiciji i značenju toga dijela arhivske djelatnosti svjedoči opsežna bibliografija izdanja svih arhiva objavljena kao zasebni dio ovoga Pregleda. Organizacijom i različitim vidovima aktivnosti na fizičkoj zaštiti gradiva bave se arhivski odjeli za mikrografiju i reprografiju te konzervaciju i restauraciju. Poslovi fotografiranja, mikrofilmiranja i digitalizacije gradiva obavljaju se u zaštitne, dopunske i sigurnosne svrhe, a restauracija i konzervacija konvencionalnog gradiva nužna je za spašavanje oštećenih zapisa i trajno produljenje njihova vijeka. Središnji laboratoriji koji djeluju pri HDA obavljaju te poslove za čitavo područje Hrvatske, a u manjem opsegu organiziraju ih i obavljaju i područni državni arhivi. Arhivi se tradicionalno bave i znanstvenim aktivnostima, najčešće sudjelovanjem u znanstvenoistraživačkim projektima u suradnji s drugim ustanovama. Prvenstveno se radi o istraživanjima koja uključuju evidentiranje, snimanje i objavljivanje gradiva važnoga za hrvatsku povijest. Suvremeni trendovi uključuju razgranatu međunarodnu suradnju, napose kroz članstvo u različitim stručnim asocijacijama na europskoj i svjetskoj razini te sudjelovanje na stručnim skupovima. Na temelju ugovorâ o suradnji s arhivskim službama i ustanovama drugih zemalja, hrvatski arhivi provode zajedničke programe i organiziraju razmjenu stručnjaka. Razvojem arhivistike kao znanosti, pojedini aspekti struke uklopljeni su u programe različitih sveučilišnih studija. Arhivski djelatnici posebno su uključeni u nastavu na studijima informacijskih znanosti, povijesti i filmske umjetnosti. Na području kulturno-prosvjetne djelatnosti arhivi surađuju s obrazovnim ustanovama, srodnim domaćim i stranim institucijama u kulturi, sredstvima javnog priopćavanja i dr. U suradnji sa školama i visokoškolskim ustanovama organiziraju se posjeti učenika i studenata arhivima, održavaju prigodna predavanja i radionice radi njihova boljeg upoznavanja s arhivskim gradivom. Svrha izložbi, predavanja, okruglih stolova i drugih kulturno-prosvjetnih i promidžbenih aktivnosti jest bolje upoznavanje javnosti s hrvatskom arhivskom baštinom i njezinim značenjem te promicanje i popularizacija arhivske djelatnosti. Trendovi globalnog informacijskog društva koji diktiraju sve slobodniji pristup informacijama i sve transparentniji rad javnih službi, potaknuli su i brže otvaranje arhiva javnosti. Dokumentiranjem aktivnosti pojedinaca i institucija te pružanjem uvida u zapise nastale njihovim djelovanjem, arhivi štite i promiču interese i prava građana. Svaki arhivski zapis jedinstveni je svjedok identiteta i vrijednosti sredine i vremena u kojemu je nastao. Brigom o autentičnosti arhivskoga gradiva državni arhivi budućim naraštajima osiguravaju vezu s vlastitom poviješću, a omogućavanjem njegove dostupnosti pridonose razvoju demokratskog društva. Svim spomenutim aktivnostima suvremeni arhivi nastoje objediniti tradicionalnu zadaću čuvara memorije s informacijskom ulogom i aktivnim servisiranjem javne uprave. Pri tome se suočavaju s potrebom usklađivanja različitih, često i suprotstavljenih očekivanja države, društva i korisnika. Interakcija tih čimbenika obilježena je neusklađenom dinamikom njihovih promjena i međusobnih interesa. Tradicija arhivske djelatnosti u Hrvatskoj bila je uvjetovana povijesnim naslijeđem obilježenim višestrukim diskontinuitetom u političkom i institucionalnom smislu, o čemu je bilo riječi. Državnopravni status uz ostale je čimbenike bitno utjecao na relativno nisku razinu društvenog vrednovanja arhivske struke. U odnosu na druge baštinske discipline ona je znatno manje afirmirana, što se može povezati i sa stupnjem demokratizacije, tj. Ukratko, društveno pozicioniranje arhivske službe, kao što je to već odavno utvrdio Bernard Stulli, nije adekvatno njezinom značenju. Današnje stanje i problemi arhivske službe u Hrvatskoj najbolje se mogu raščlaniti iz pozicije državnih arhiva. Sustav državnih arhiva, kao okosnica arhivske djelatnosti, trebao bi inicirati rješavanje problema i planirati budući razvoj službe. Od samih početaka modernu arhivsku službu uvjetuju i određuju prostorni, kadrovski i financijski problemi. Do sada se nije planski i sveobuhvatno pristupalo njihovu rješavanju zbog širih povijesnih i društvenih okolnosti na koje struka nije imala bitnog utjecaja. Osim toga, u proteklih dvadesetak godina pojavili su se i novi čimbenici koji su dodatno opteretili naslijeđeno stanje. XXV Arhivska djelatnost pod utjecajem je globalnih trendova poput integracije upravljanja historijskim i tekućim zapisima, jedinstvenoga pristupa kulturnom sektoru povezivanje baštinskih ustanova te isticanja informacijske uloge arhiva. Problemi vezani uz pojavu i širenje novih medija, sve veću produkciju zapisa i opće teškoće u zaštiti i korištenju informacija, bitno obilježavaju i rad hrvatskih arhiva. Tempo uvođenja i primjene suvremenih standarda i dostignuća različit je u svakodnevnoj praksi i u pojedinim sredinama ovisi o organizaciji javne uprave, gospodarskoj snazi i tehnološkom razvoju. Uz te opće trendove, hrvatsku su društvenu zbilju tijekom devedesetih godina obilježile i specifične promjene — agresija i obrambeni rat, fenomen tranzicije, pitanje vlasništva nad arhivskim gradivom, višekratne promjene u ustroju javne administracije na svim razinama itd. Unatoč brojnim problemima, arhivska je služba od osamostaljenja Republike Hrvatske doživjela niz pozitivnih pomaka. Većim ulaganjima države u arhive napredak se očitavao u stručnom i organizacijskom pogledu. Napose je ojačala važnost mreže državnih arhiva: osnovano je više novih sabirnih arhivskih centara i jedan novi državni arhiv. U suradnji Ministarstva kulture i jedinica lokalne samouprave dio je regionalnih arhiva donekle uspio riješiti probleme smještaja u adaptiranim objektima, a HDA je dobio dodatna spremišta i zemljište na kojemu će se izgraditi novi arhivski prostori. Djelokrug arhivske struke proširio se novim i raznorodnim profilima djelatnika, a broj zaposlenih u arhivskoj službi u stalnom je porastu. Uza sve naslijeđene i novonastale okolnosti, za rad i razvoj državnih arhiva i cijele arhivske službe u kompleksnom suvremenom okruženju i dalje je presudan odnos države. Naime, upravo država treba osigurati optimalan zakonski okvir te potrebna materijalna i financijska sredstva bez kojih je nemoguće sustavno razvijati arhivsku djelatnost. Nužno je i poticanje jedinica lokalne samouprave i privatnih stvaratelja arhivskog gradiva na aktivniju skrb za svoje gradivo, čime bi se osnažila prisutnost arhiva u kulturnom i javnom životu lokalnih zajednica. Dakako, za učinkovit rad arhivske službe odgovornost leži i na upravama i djelatnicima arhiva odnosno samoj struci. Od moderne arhivske službe, kakvu podrazumijeva EU, očekuje se prilagođavanje i odgovaranje na društvene promjene u pravnom, tehnološkom i organizacijskom smislu. Suvremeni trendovi u sferi uprave i financiranja te razvoj novih tehnologija nalažu dinamičniji i obuhvatniji pristup njezinoj organizaciji. Tekući razvojni projekti u HDA usmjereni su na stvaranje nacionalnoga arhivskoga evidencijsko-informacijskoga sustava, koji bi bio jedinstven za cijelu službu te bi tako predstavljao osnovu njezina budućeg razvoja. U svakom slučaju, planiranje razvojne strategije arhivske službe u Hrvatskoj treba se temeljiti na suvremenim procesima i ciljevima arhivske djelatnosti u EU, na način da ih se optimalno prilagodi našim okolnostima. Stjepan Ćosić XXVI RIJEČ UREDNIŠTVA Kada je 1984. Po prvi put je na jednome mjestu objavljen popis arhivskih fondova i zbirki što se čuvaju u hrvatskim arhivima, a velikim dijelom i u drugim ustanovama koje čuvaju rukopisnu baštinu. Hrvatski državni arhiv je 2000. Izradom Pregleda htjelo se udovoljiti zakonskoj obvezi vođenja Registra arhivskih fondova i zbirki, prikupiti osnovne podatke za tada planirani Arhivski informacijski sustav ArhIs i, konačno, tiskati novo dopunjeno i prošireno izdanje Pregleda arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske. U tu je svrhu tijekom 2001. Proširenje baze podataka imalo je za cilj stvoriti preduvjete za izradu vodiča svih državnih arhiva u Republici Hrvatskoj. Stručnu razradu elemenata aplikacije načinili su Josip Kolanović, Melina Lučić i Vida Pavliček, a računalnu aplikaciju izradili su Tomislav Ćepulić i Suzana Grubešić. Elementi opisa utvrđeni su Pravilnikom o evidencijama u arhivima iz 2002. Pregled sadrži osnovne podatke o arhivskim fondovima i zbirkama, a Registar je središnja službena evidencija arhivskoga gradiva na području Republike Hrvatske, koju vodi Hrvatski državni arhiv. Osnovni elementi opisa u Pregledu i Registru predviđeni su u čl. Ti se elementi u bitnome ne razlikuju od elemenata koji su već 1984. Čitav koncept bio je prihvaćen na kolegiju ravnatelja državnih arhiva Republike Hrvatske, a odobrilo ga je i Hrvatsko arhivsko vijeće. Tako je od 2001. XXVII Rad se odvijao u neprestanoj komunikaciji između uredništva i državnih arhiva. Podaci su u više navrata redigirani i dopunjavani. Prikupljeni su podaci za središnji Hrvatski državni arhiv i 13 područnih državnih arhiva te 11 sabirnih centara odnosno odjela. Uz pomoć službe za nadzor nad pismohranama Hrvatskoga državnoga arhiva i zalaganjem članova uredništva prikupljeni su ili nadopunjeni podaci za ukupno 174 imatelja arhivskoga gradiva izvan arhiva te 12 ustrojbenih jedinica HAZU. U novom Pregledu arhivskih fondova i zbirki zabilježeno je ukupno, u svim arhivima i prikazanim nearhivskim ustanovama, 15. U državnim arhivima prema prikupljenim podacima pohranjeno je 93. Prikazano arhivsko gradivo odnosi se na razdoblje od 10. U radu je uredništvo nailazilo na probleme prvenstveno u vezi s oblikovanjem i razredbom arhivskih fondova i zbirki. Preporuka o uvjetima i načinu oblikovanja arhivskoga fonda i arhivske zbirke nastala je 1985. Teškoće na koje je nailazilo uredništvo ponajprije su posljedica nedovoljne istraženosti povijesti institucija. Inzistiranjem na poštivanju tih preporuka željeli smo osobito naglasiti načelo provenijencije, kao polazište ne samo za sređivanje arhivskoga gradiva, nego i kao ishodište informacija o samome gradivu. Time se i danas afirmira davno izrečena maksima talijanskoga arhivista Francesca Bonaina 1806-1874 da istraživači ulazeći u velika arhivska spremišta moraju tražiti ne dokumente, nego ustanove od kojih oni potječu. Polazeći od toga stajališta, hrvatska arhivska praksa je već u Pregledu iz 1984. Ta je periodizacija primijenjena prvenstveno na upravu i pravosuđe, a unutar tih velikih razdoblja arhivski fondovi su oblikovani prema većim administrativnim promjenama koje odražavaju promjene stvarne ili teritorijalne nadležnosti. Ta je razredba imala više razina. Svi arhivski fondovi i zbirke bili su svrstani u tri osnovne skupine A Arhivski fondovi državnih organa, ustanova, organizacija i drugih institucija , B Obiteljski i osobni arhivski fondovi i C Zbirke. Najrazrađenija je bila skupina A koja se zatim dijelila na 9 podskupina za različita područja djelatnosti: 1. Uprava i javne službe, 2. Vojne jedinice, ustanove i organizacije, 4. Prosvjetne, kulturne i znanstvene ustanove i organizacije, 5. Socijalne i zdravstvene ustanove, 6. Privreda i bankarstvo, 7. Društveno-političke organizacije, društva i udruženja, 8. Vjerske zajednice i 9. U ovome Pregledu u osnovnome je zadržana ista razredba, s time da se namjesto skupina i podskupina primijenio jedinstveni sustav označen velikim slovima od A do O. Do razlike je došlo jedino u dvije podskupine: podskupina 4. Prosvjetne, kulturne i znanstvene ustanove i organizacije podijeljena je u dvije skupine D. Odgoj i obrazovanje te E. Kultura, znanost i informatika , a podskupina 7. Društveno-političke organizacije, društva i udruženja se podijelila na dvije skupine H. Političke stranke, društveno-političke organizacije i I. Društva, udruge i udruženja. U novoj razredbi došlo je i do veće razrađenosti prema teritorijalnoj razini ili prema vrstama djelatnosti unutar skupina, čime se olakšava pretraživanje u bazi podataka prema upravnim razinama i vrstama djelatnosti. U prikazu arhivskih fondova, za pojedine značajnije fondove uz osnovni opis na razini arhivskoga fonda ili zbirke, u novome Pregledu iskazali smo i serije. Za osobne arhivske fondove, uz ime i prezime osobe te podatke o gradivu, u novome Pregledu donosimo podrobniju identifikaciju mjesto i nadnevak rođenja i smrti te zanimanje. U izdanju iz 1984. Pojedini arhivi su te brojeve uzeli kao matične brojeve za XXVIII arhivske fondove i zbirke. Novi Pregled uz tekuće brojeve ispred naziva svakog arhivskog fonda i zbirke, koji su pomoćno sredstvo za indeksiranje, u uglatim zagradama ima i matični broj svakog arhivskoga fonda i zbirke koji služi za njegovu identifikaciju i navođenje u literaturi. Arhivski fondovi iskazani za pojedine nearhivske ustanove, u većini slučajeva osim za vjerske ustanove samo su dijelovi pojedinih arhivskih fondova koji su dospjeli u te ustanove. U Pregledu iz 1984. Premda je već 1960. Ovaj Pregled stoga omogućava virtualno oblikovanje arhivskih fondova, a i pojedinih zbirki kartografske, grafičke i dr. Time se otvaraju nove mogućnosti jedinstvenoga i normiranog pristupa arhivskome gradivu, što i jest jedan od ciljeva ovakvih pregleda arhivskih fondova i zbirki. Pregled donosi i iscrpan popis preslika arhivskoga gradiva iz stranih arhiva ili drugih domaćih arhiva. U tu cjelinu spada ponajprije zbirka Glagolitica, Zbirka matičnih knjiga Republike Hrvatske te gradivo koje je Hrvatska dobila temeljem međunarodnih arhivskih sporazuma iz Austrije i Italije. Najveći dio tih preslika nalazi se u Hrvatskome državnom arhivu. U predstavljanju arhivske službe Republike Hrvatske osobita se pozornost u Pregledu posvećuje povijesti arhivske službe za pojedino područje. U izdanju iz 1984. Novi Pregled, koliko su to dopuštali sačuvani izvori, donosi povijest zaštite arhivskoga gradiva i za druge državne arhive. Prošireni su i uvodni tekstovi za vanarhivske ustanove također podacima koji su nam bili dostupni i korištenjem web stranica tih ustanova. Uz podatke o razvoju arhivske službe na područjima današnjih državnih arhiva, prikazano je i značenje gradiva za pojedina proučavanja, kao i naznake o drugim arhivima u kojima se čuva dopunsko gradivo za to područje. Uz osnovne podatke o svakom arhivu Povijesni osvrt, Ustroj, Teritorijalna nadležnost donosi se i Bibliografija o arhivu i arhivskim fondovima. Kod nearhivskih ustanova tiskani inventari ili druga arhivska pomagala donose se uz podatke o arhivskome fondu odnosno zbirci. Sastavni dio Pregleda su Predmetno kazalo, Kazalo zemljopisnih naziva i Kazalo osobnih imena. Ta se kazala po svojoj strukturi ne razlikuju od kazala Pregleda iz 1984. Predmetno kazalo na temelju razredbenoga sustava objedinjuje podatke svih arhivskih fondova i zbirki tako da se virtualno povezuju arhivski fondovi koji se čuvaju u različitim arhivima ili drugim ustanovama te omogućava uvid u cjelinu sačuvanoga gradiva prema određenim razdobljima ili vrstama djelatnosti. Unutar svake skupine prikazano je abecednim redom naziva fondova i zbirki odnosno mjesta nastanka toga gradiva. Mjesno kazalo objedinjuje arhivske fondove i zbirke prema mjestu gdje je gradivo nastalo, a sukladno razredbenom sustavu. Ovaj Pregled arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske ne bi bilo moguće izraditi bez sustavnoga rada više generacija arhivskih djelatnika, jer on pretpostavlja osnovnu sređenost arhivskih fondova i zbirki. Usporedbom s Pregledom iz 1984. Iz njega se mogu uočiti nove prinove, ali i daljnja obrada arhivskih fondova i zbirki. Dužnost nam je osobito zahvaliti ravnateljima državnih arhiva koji su trajno iskazivali spremnost na suradnju i uložili napor da ovaj Pregled bude što bolji. Suradnja između uredništva i državnih arhiva ostvarivala se preko pojedinih arhivista koji su naznačeni na početku ove knjige. Vida Pavliček, kao izvršna urednica cijele edicije posredovala je između uredništva i državnih arhiva i zajedno s Melinom Lučić pružila pomoć u redakciji Pregleda. Tomislav Ćepulić je obavio prvi unos podataka, Branka Kesegić je stručno ujednačila sve bibliografske podatke u XXIX ediciji, a Vlatka Lemić je izradila kazala. Zahvalnost dugujemo i djelatnicima drugih ustanova u oblasti kulture i znanosti koji su nam pružali potrebne informacije za izradu pregleda rukopisne baštine koja se čuva izvan arhivskih ustanova. Na kraju, zahvaljujemo i Ministarstvu kulture Republike Hrvatske koje je ovaj projekt preko Hrvatskoga arhivskoga vijeća uključilo u redovnu djelatnost arhivske službe te osiguralo i sredstva za njegovo objavljivanje. Josip Kolanović XXX PREGLED ARHIVSKIH FONDOVA I ZBIRKI — STRUKTURA PODATAKA Publikacija Pregled Arhivskih fondova i zbirki Republike Hrvatske sadrži osnovne podatke o državnim arhivima i arhivskim fondovima i zbirkama koje čuvaju. Uz gradivo koje se čuva u arhivima, ovaj Pregled donosi i podatke o arhivskom i dokumentacijskom gradivu koje se čuva u specijalnim arhivima kao što je Arhiv HAZU ili arhivi crkvenih ustanova te u drugim ustanovama koje čuvaju arhivsko gradivo u zbirkama rukopisa Nacionalna i sveučilišna knjižnica te druge knjižnice ili kao dijelove muzejskih zbirki muzeji , odnosno kao dijelove dokumentacijskih cjelina centri, instituti, zavodi i uprave. Nakon Hrvatskoga državnog arhiva prikazani su abecednim redom područni državni arhivi i njihove podružnice sabirni centri. Potom slijedi pregled arhivskoga gradiva Arhiva HAZU, Nacionalne i sveučilišne knjižnice i drugih knjižnica, centara, instituta, zavoda i uprave, muzeja i vjerskih zajednica. Za svaki državni arhiv donose se osnovni podaci naziv, adresa, telefon, telefaks, elektronička pošta i mrežna stranica, radno vrijeme čitaonice, mogućnosti pružanja tehničkih usluga. Nakon uvodnih obavijesti o ustanovi, slijedi kratka povijest zaštite arhivskoga gradiva na području nadležnosti pojedinih arhiva, podaci o povijesti samoga arhiva i o njegovoj područnoj i stvarnoj nadležnosti te osnovne značajke gradiva, bibliografija o arhivu i arhivskim fondovima i zbirkama. Kod ustanova koje čuvaju arhivsko gradivo samo u izuzetnim slučajevima HAZU, knjižnice, muzeji i dr. U ovome Pregledu, takve su cjeline, gdje god je to bilo moguće, prikazane kao arhivski fondovi kada je gradivo objedinjeno po načelu provenijencije ili kao zbirke arhivskoga gradiva prema načelu sadržaja, vrste gradiva, podloge zapisa i sl. Radi jedinstvenoga pristupa informacijama, ovaj Pregled ukazuje na neophodnost poštivanja normi i propisa za arhivsko gradivo, kako bi se izbjeglo da pojedina ustanova primjenjuju norme svoje struke knjižničarske ili muzejske na arhivsko gradivo. Podaci za svaki arhivski fond ili zbirku imaju sljedeće sastavne elemente: 1. Redni broj pomagalo za izradu kazala 2. Matični broj arhivskoga fonda ili zbirke u arhivskim ustanovama 3. Naziv arhivskoga fonda ili zbirke 4. Mjesto-sjedište stvaratelja arhivskoga fonda 5. Raspon godina postojanja stvaratelja arhivskoga fonda 6. Raspon godina gradiva arhivskoga fonda ili zbirke 7. Količina arhivskoga gradiva XXXI 8. Kod obiteljskih i osobnih arhivskih fondova i kod arhivskih zbirki, neki od tih elemenata npr. Podaci za sve arhivske fondove i zbirke sadržajno su i grafički uobličeni prema jedinstvenim pravilima po kojima je ova publikacija priređena. Unutar svakoga arhiva ili druge ustanove koja čuva arhivsko gradivo, ono je prikazano sukladno razredbenom sustavu koji odražava tektoniku arhiva, odnosno tektoniku arhivskoga gradiva u nearhivskim ustanovama. Kazalo sukladno razredbenom sustavu povezuje sve arhivske fondove prema razredbi stvaratelja i vremenskim razdobljima i zbirke prema vrsti ili temi sabranoga gradiva u jedinstveni sustav. Kazalo prema mjestu stvaratelja združuje sve arhivske fondove po mjestu njihova nastanka, bez obzira u kojemu se arhivu ili nearhivskoj ustanovi čuvaju. To se odnosi i na Arhiv HAZU i rukopisne zbirke NSK. Kod nearhivskih ustanova koje čuvaju arhivsko gradivo ili neknjižno gradivo, a prikazane su ukupno za pojedine vrste ustanova kao što su knjižnice, zavodi i centri, muzeji, vjerske zajednice , arhivski fondovi i zbirke označeni su neprekinutim nizom arapskih brojeva za svaku vrstu ustanove. Zajedno s arapskim brojem koji označuje arhiv ili skupinu ustanova brojevi od 1 do 20 , redni broj arhivskoga fonda ili zbirke navodi se u kazalima kao signatura za pronalaženje traženog arhivskoga fonda ili zbirke u Pregledu na primjer: 3. Matični broj služi za citiranje arhivskih fondova i zbirki, s time da se ispred broja doda slovo razredbenoga sustava. Naziv arhivskoga fonda ili zbirke Za naziv arhivskoga fonda uzet je posljednji naziv stvaratelja arhivskoga fonda. Samo ukoliko je arhivski fond poznatiji pod nekim ranijim nazivom, naveden je pod tim nazivom. Ako je gradivo nastalo na nekome stranom jeziku latinskom, talijanskom, njemačkom , tada se na tome jeziku u zagradi navodi i naziv arhivskoga fonda. U zagradama se, isto tako, navode i raniji nazivi pojedinih arhivskih fondova škole, poduzeća, zborovi zanatlija, društveno-političke organizacije i dr. U pojedinim arhivima npr. Oni su na taj način citirani u literaturi te kao takvi i poznati. Nazivi arhivskih fondova, neovisno o tome je li im izvorni naziv bio na nekome drugom jeziku, dani su na hrvatskom jeziku, velikim slovima: LIČKA GRANIČARSKA PUKOVNIJA XXXII Ukoliko je izvorni naziv arhivskoga fonda na nekome drugom jeziku, on je naveden u okrugloj zagradi na odgovarajućem jeziku, malim slovima: SABOR KRALJEVINE HRVATSKE, DALMACIJE I SLAVONIJE Congregatio Generalis Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae 4. Mjesto-sjedište stvaratelja arhivskoga fonda Mjesto-sjedište stvaratelja arhivskoga fonda, nezavisno od ranijih naziva, navedeno je u sadašnjem obliku na hrvatskom. Raspon godina djelovanja stvaratelja arhivskoga fonda Raspon godina djelovanja stvaratelja arhivskoga fonda naveden je u okrugloj zagradi nakon naziva mjesta-sjedišta stvaratelja arhivskoga fonda. Kako još nije u potpunosti istražena povijest ustanova, godine raspona djelovanja stvaratelja fonda donose se prema sadašnjem stanju istraženosti: NARODNI ODBOR KOTARA — Brinje 1945-1955 ; Iza raspona godina postojanja stvaratelja arhivskoga fonda stavljen je interpunkcijski znak točkazarez ;. Ako stvaratelj arhivskoga fonda još uvijek postoji, riječ je o tzv. CENTAR ZA SOCIJALNI RAD — Đurđevac 1990- ; U slučaju da nije poznata bilo godina početka ili završetka djelovanja nekoga stvaratelja, tada se umjesto godine na početku ili na kraju stavlja upitnik? Raspon godina gradiva arhivskoga fonda ili zbirke Podatak o rasponu godina arhivskoga gradiva arhivskoga fonda ili zbirke naveden je odmah iza podatka o rasponu godina postojanja stvaratelja arhivskoga fonda: MJESNO STARJEŠINSTVO — Klis 1797-1806 ; 1797-1806: Nakon podatka o rasponu godina gradiva arhivskoga fonda ili zbirke stavljen je interpunkcijski znak dvotočka :. U slučaju da predspisi i postspisi arhivskoga fonda prelaze raspon godina postojanja stvaratelja arhivskoga fonda ili ako je riječ o fondovima koji nisu oblikovani prema načelima ove publikacije iznesenim u razredbenom sustavu , rasponu godina gradiva dodaje se raspon godina gradiva predspisa ili postspisa u uglatoj zagradi kao i mogućih priloga iz starijega razdoblja. U pojedinim se slučajevima navodi u zagradama samo godina najstarijega zapisa, a ne i raspon godina sačuvanoga gradiva predspisa i postspisa ili priloga iz starijega razdoblja. Količina arhivskoga gradiva Podaci o količini gradiva navedeni su odmah nakon podatka o rasponu godina gradiva arhivskoga fonda ili zbirke. Količina je izražena u tehničkim jedinicama brojem knjiga, kutija, svežnjeva i sl. Za tehničke jedinice koje su najčešće korištene kao jedinice mjere, koriste se kratice: knj. Ako gradivo nije sređeno te nije poznat broj tehničkih arhivskih jedinica kutija, svežnjeva , tada se navode samo dužni metri. Iza ovoga podatka stavljen je interpunkcijski znak točka. Podaci o količini gradiva kod arhivskih zbirki dani su u onim jedinicama mjere koje odgovaraju specifičnoj vrsti gradiva zbirki: KARTOGRAFSKA ZBIRKA; XVII-XX: kom. ZBIRKA MEMOARSKOGA GRADIVA; 1906-1945: davalaca izjava 184, strana 2. Podaci o količini snimaka u zbirkama mikrofilmova odnose se na dopunsko gradivo, tj. Podaci su dani u raščlanjenom vidu, tako da oni pokazuju porijeklo snimaka zemlja, arhiv ili neka druga ustanova i arhivski fondovi ili zbirke i broj svitaka ili snimaka dokumenata odnosnoga arhivskoga fonda ili zbirke. Sređenost arhivskoga fonda ili zbirke obavijesna pomagala Ukoliko za arhivski fond nije izrađeno obavijesno pomagalo, a fond se može koristiti, tada se navode samo podaci o fondu ili zbirki bez daljih naznaka. Za sređene i obrađene arhivske fondove i zbirke, za koje su u arhivu izrađena obavijesna pomagala ili osnovne evidencije koje mogu poslužiti kao izvor informacija o gradivu , daju se podaci o tim pomagalima. U načelu se naznačuje samo vrsta pomagala. Kod arhivskih fondova za koje postoje registraturna urudžbeni zapisnici, kazala ili arhivska pomagala inventari, regesti za pojedine serije, tada se uz naznaku registraturnoga ili obavijesnoga pomagala navodi naziv te serije i raspon XXXV godina za gradivo koje je tim pomagalom obuhvaćeno. U ovome Pregledu nisu navedeni rukopisni vodiči pojedinih arhiva u kojima su sadržani osnovni podaci o svakome arhivskom fondu ili zbirci. Kod najbrojnije zastupljenih evidencijskih i obavijesnih pomagala, umjesto njihovih potpunih naziva, upotrebljene su kratice: R — regesta SI — sumarni inventar AI — analitički inventar P — popis AP — arhivski popis PrP — privremeni ili primopredajni popis Punim nazivom pišu se sljedeća obavijesna pomagala: Vodič, Kazalo, Regesta. Kada obavijesna pomagala obuhvaćaju arhivski fond ili zbirku u cjelini, ne navodi se podatak o rasponu godina arhivskoga gradiva i skupinama, odnosno serijama fonda. Ukoliko je za jedan arhivski fond izrađeno više obavijesnih pomagala, između njih je stavljen interpunkcijski znak točka-zarez ; : POGLAVARSTVO GRADA KARLOVCA — Karlovac 1918-1941 ; 1918-1941: knj. Zapisnici Hrvatskog sabora 1557-1848; Kazala. Spisi, dnevnici i zaključci Ugarsko-hrvatskog sabora 1708-1848. Podaci o sređenosti i obavijesnim pomagalima navedeni su iza podataka o količini arhivskoga gradiva. To su zaključni podaci koji se navode za arhivske fondove ili zbirke. U prikazu arhivskoga gradiva koje se čuva u nearhivskim ustanovama, kao što su knjižnice, muzeji, crkvene zajednice i sl. Rukopisi na hrvatskom jeziku — bosančicom 1736-1769: kom. Kapitanović, Vicko, Rukopisna i knjižna baština Franjevačke visoke bogoslovije u Makarskoj, Makarska 1993, str. Brojevi ispred arhivskih fondova i zbirki u nearhivskim ustanovama samo su evidencijski brojevi koji se koriste u kazalima, a ne i službene signature odnosnoga gradiva. STRUKTURA PREGLEDA Pregled se sastoji od sljedećih dijelova: Hrvatski državni arhiv i područni državni arhivi. Druge ustanove u kojima se čuva arhivsko gradivo HAZU, NSK, Knjižnice, Centri, instituti, zavodi i uprave, Muzeji, Vjerske zajednice. Kazalo svih arhivskih fondova i zbirki sukladno Razredbenom sustavu. Kazalo arhivskih fondova prema mjestu stvaratelja. XXXVI Kazalo osobnih imena. Bibliografija izdanja arhivskih ustanova. U Pregledu je na prvome mjestu Hrvatski državni arhiv, a nakon njega slijede abecednim redom područni državni arhivi. U drugome dijelu nalazi se pregled arhivskoga gradiva koje se čuva u nearhivskim ustanovama. Unutar svakoga arhiva ili nearhivske ustanove gradivo je raspoređeno prema Razredbenom sustavu. Razredbeni sustav jest strukturno-hijerarhijskog tipa s primjenom slova i brojeva. Sastoji se iz: a naziva odjeljka, oblasti, skupina, podskupina i razdoblja, b slovnih i brojčanih oznaka simbola kojima su ti nazivi označeni. Slovni simboli odjeljka i brojčani simboli oblasti, skupina i podskupina i razdoblja iz Razredbenoga sustava primijenjeni su, u razvijenijem ili manje razvijenom obliku, u kazalima predmetnom i mjesnom. Korisnicima publikacije preporučuje se da prije nego što pristupe traženju podataka o arhivskim fondovima i zbirkama prouče Razredbeni sustav, odnosno načela i kriterije na temelju kojih je provedeno razvrstavanje arhivskih fondova i zbirki i utvrđen njihov poredak u Pregledu. Pregled pokazuje stanje u većini arhivskih ustanova krajem 2005. Arhivsko je gradivo, prema pozitivnim zakonskim propisima, dostupno za javno korištenje nakon 30 godina od nastanka. Pregled, međutim, sadrži podatke i o onim arhivskim fondovima koji su mlađega datuma. Josip Kolanović XXXVII RAZREDBA ARHIVSKIH FONDOVA I ZBIRKI A. UPRAVA I JAVNE SLUŽBE A. Uprava i javne službe do 1848. Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija do 1848. Mletačka uprava u Dalmaciji i Istri do 1797. Prva austrijska uprava u Dalmaciji i Istri 1797-1805 A. Austrijska uprava na području dijela Istre i Rijeke do 1797. Dubrovačka Republika do 1808. Francuska uprava u hrvatskim zemljama 1806-1813 A. Druga austrijska uprava u Dalmaciji i Istri 1813-1918 A. Uprava i javne službe od 1848. Središnja državna tijela u Beču i Budimpešti 1848-1918 A. Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Hrvatsko primorje 1848-1918 A. Mađarska uprava u Rijeci i Međimurju 1861-1918 A. Uprava i javne službe od 1918. Hrvatske zemlje u okviru Kraljevine Jugoslavije 1918-1941 A. Talijanska uprava na području Istre i dijela Dalmacije 1918-1943 A. Uprava i javne službe od 1941. Narodnooslobodilački pokret 1941-1945 A. Nezavisna Država Hrvatska 1941-1945 A. Okupacijske vlasti 1941-1943 A. Uprava i javne službe od 1945. Uprava i javne službe od 1990. Druga, odnosno treća znamenka koja se dodaje označuje: 0. Središnja državna tijela 2. Županijska, oblasna i okružna uprava 4. Mjesna uprava XXXIX B. Zemljišni knjižni uredi Druga odnosno treća znamenka koja se dodaje označuje: 1. Ustavni i vrhovni sudovi na razini Kraljevine ili države 2. Županijski i okružni sudovi 3. Kotarski i općinski sudovi prvostupanjski 4. Suci za prekršaje 6. Javni bilježnici za Dalmaciju poslije 1797 9. Kazneni i odgojni zavodi; koncentracioni logori C. VOJNE POSTROJBE, USTANOVE I ORGANIZACIJE C. Vojna krajina do 1881. Graničarski pukovnijski sudovi C. Vojne postrojbe i ustanove do 1918. Vojne postrojbe iz razdoblja od 1918. Vojne postrojbe i ustanove Narodnooslobodilačkoga pokreta od 1941. Grupe odreda i odredi XL C. Zapovjedništva vojnih oblasti, vojnih područja i mjesta C. Vojne postrojbe i ustanove NDH od 1941. Četničke vojne postrojbe od 1941. Vojne postrojbe i ustanove na području Hrvatske od 1945. Hrvatska vojska od 1991. Pobunjeničke i okupacijske postrojbe na području Republike Hrvatske od 1991. ODGOJ I OBRAZOVANJE D. Visoke i više škole D. Srednje škole usmjerenoga obrazovanja D. Srednje stručne škole D. Đački i studentski domovi E. KULTURA, ZNANOST I INFORMIRANJE E. Knjižnice i čitaonice E. Muzeji i galerije E. Radio i televizija E. Informacijske djelatnosti i službe E. Uredništva novina i časopisa E. ZDRAVSTVO I SOCIJALNE USTANOVE F. Zdravstvene ustanove i službe F. Klinike i bolnice F. Domovi zdravlja i druge zdravstvene ustanove F. Centri za socijalnu skrb F. Domovi za odrasle domovi umirovljenika F. Domovi za resocijalizaciju odgojni domovi F. Ustanove za rehabilitaciju F. Dječji domovi i sirotišta F. Zavodi i zaklade dobrotvornog karaktera F. GOSPODARSTVO I BANKARSTVO G. Gospodarska i poslovna udruženja G. Banke i novčarski zavodi G. Ratarstvo, stočarstvo, šumarstvo, lov i ribolov G. Lov i ribolov XLII G. Industrija i rudarstvo G. Ugostiteljstvo i turizam G. Promet i veze G. Stambena i komunalna djelatnost G. Razdoblje socijalizma 1945-1990 G. POLITIČKE STRANKE, DRUŠTVENO-POLITIČKE ORGANIZACIJE I SINDIKATI H. Političke stranke nakon 1989. Savez ratnih vojnih invalida Hrvatske SRVIH H. Savez rezervnih vojnih starješina Za skupine H. Međuopćinske konferencije XLIII 8. Savezno tajništvo, Republičko sindikalno vijeće 2. Okružna sindikalna tajništva 3. Rajonski ili revirski odbori 6. Općinska sindikalna vijeća 7. Podružnice, pododbori, sindikalne grupe Za skupine H. DRUŠTVA, UDRUGE, UDRUŽENJA I. Strukovna i staleška I. Ostala strukovna i staleška društva I. Iseljenička društva, udruge, udruženja i političke stranke u iseljeništvu I. Ostalo U skupini I. Stolni i zborni kaptoli J. Srpska pravoslavna crkva J. Islamska vjerska zajednica J. Židovska vjerska zajednica J. Ostale vjerske zajednice K. VLASTELINSKI, OBITELJSKI I OSOBNI ARHIVSKI FONDOVI K. Vlastelinstva i veleposjedi K. Obiteljski arhivski fondovi K. Osobni arhivski fondovi L. ZBIRKE IZVORNOGA ARHIVSKOGA GRADIVA L. Zbirke pojedinih vrsta arhivskoga gradiva L. Grbovnice i rodoslovlja L. Planovi i nacrti L. Zbirke pojedinih sakupljača XLV M. ZBIRKE DOPUNSKIH PRESLIKA ARHIVSKOGA GRADIVA M. Glagoljski zapisi rukopisi i matice M. Preslike arhivskoga gradiva iz inozemnih ustanova M. Preslike arhivskoga gradiva iz ustanova RH N. Nacionalni filmski fond N. Popratno filmsko gradivo N. Popratno filmsko gradivo N. Video i digitalni zapisi N. ZVUČNI ZAPISI XLVI OPĆE KRATICE A. ACE AFŽ AGEFOTO AGITPROP AH AHAZU AI AK alm. AVNOJ BBC BDM BiH BM BORG. Akcionarsko društvo Association des cinémathčques européennes Antifašistička fronta žena Agencija za fotodokumentaciju Agitacijsko-propagandna komisija Arhiv Hrvatske Arhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti analitički inventar Anketna komisija almanah ambalažna kutija arhivski popis Arhiv Papinskog hrvatskog zavoda Svetog Jeronima u Rimu austrijska -i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije British Broadcasting Corporation Blažena Djevica Marija Bosna i Hercegovina Beatae Mariae Borgiani latini Circa carsko kraljevsko -a, -i carsko kraljevsko povlašteno Cesareo regio Centralna gradska komisija Carsko-kraljevsko -i crno-bijelo -i Centar za fotografiju, film i televiziju Savjet za interno informiranje i dokumentaciju Centralni komitet Centralni komitet Komunističke partije Hrvatske Centralni komitet Komunističke partije Jugoslavije Centralni komitet Saveza komunista Hrvatske Centralni komitet Saveza komunističke omladine Jugoslavije Centralni komitet socijalističke omladine Hrvatske Codices Latini isto i Lat. Codici Marciani Italiani Codices Series nova XLVII Cod. Comitatus Varasdin CS Crkveni sud cs. Sabirni arhivski centar Metković, Opuzen-Ploče DAGS Državni arhiv u Gospiću DAKA Državni arhiv u Karlovcu DAOS Državni arhiv u Osijeku DAOS-ASC-VK Državni arhiv u Osijeku. Arhivski sabirni centar u Vinkovcima DAOS-ASC-VT Državni arhiv u Osijeku, Arhivski sabirni centar u Virovitici DAPA Državni arhiv u Pazinu DARI Državni arhiv u Rijeci DASB Državni arhiv u Slavonskom Brodu DASB-SCNG Državni arhiv u Slavonskom Brodu. Odjel u Novoj Gradiški DASB—SCPŽ Državni arhiv u Slavonskom Brodu. Odjel u Požegi DASK Državni arhiv u Sisku DAST Državni arhiv u Splitu DAST-DH Državni arhiv u Splitu. Podružnica u Hvaru DAT Digital Audio Tape DAVŽ Državni arhiv u Varaždinu DAVŽ-ASC KOPRIVNICA Državni arhiv u Varaždinu. Arhivski sabirni centar u Koprivnici DAVŽ-ASC KRAPINA Državni arhiv u Varaždinu. Arhivski sabirni centar u Krapini DAVŽ-ASC ŠT Državni arhiv u Varaždinu. Arhivski sabirni centar u Štrigovi DAZD Državni arhiv u Zadru DAZD-SCŠI Državni arhiv u Zadru. Sabirni centar u Šibeniku DAZG Državni arhiv u Zagrebu DFJ Demokratska Federativna Jugoslavija DI Družba Isusova DIP Drvno industrijsko poduzeće DIPU Državni izvještajni i promičbeni ured DL Diplomatikai Levéltár DOPH Državno opskrbno poduzeće Hrvatske DOPOS Državna opskrbna poslovna središnjica DPO Društveno političke organizacije Drž. FFK FIAF FML FNRJ fol. GRP GRUDS MUP GRUDS MZU GUS HABENA HAKA HARIP HAS HAZU HDA HDS HEP HGŠK H-HAO HMD HMD-HBD-HAZU HMD-HGZ HN P D HNK HPM HPT HR HSS HŠK HT I. IA IB ICOM IHRPH INA INDOK Inv. JA JAZU JNA JNOF JSRNJ k. KBF KGZ KK KPH kl. KLM KNOJ KNOO knj. KP KPH KPJ Kr. Kraljevina SHS KS kut. MDC MH MHB mikrof. MINDOM MINORS MK KP ML L Industrijsko poljoprivredni kombinat Institut za povijest umjetnosti International standard archival authority record for corporate bodies, persons and families General International Standard Archival Description International standard bibliographic description for cartographic materials Izvršno vijeće Sabora Izdanje Jugoslavenska armija Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti Jugoslavenska narodna armija Jedinstvena narodnooslobodilačka fronta Jedinstveni sindikati radnika i namještenika Jugoslavije keiserlich-königlich privilegiert Keiserlich-königlich Kulturno-umjetničko društvo Keiserlich und königlich Katolički bogoslovni fakultet Knjižnice grada Zagreba Kotarski komitet Komunističke partije Hrvatske Klasa Konzentrationslager Mauthausen Korpus narodne odbrane Jugoslavije Kotarski narodnooslobodilački odbor Knjiga Komad Komunistička partija Komunistička partija Hrvatske Komunistička partija Jugoslavije Kraljevski -a, -o Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca Kršćanska sadašnjost Kutija Konferencija za društvenu aktivnost žena Ladula Literatura Ljudski odbor Kočevje Private Limited Company by shares društvo s ograničenom odgovornošću magnetofonska vrpca Muzejski dokumentacijski centar Matica hrvatska Muzej hvarske baštine Mikrofilmski Ministarstvo hrvatskog domobranstva Ministarstvo oružanih snaga Mjesni komitet Komunističke partije Musterlisten ml. MO MODL MoReq MORH MPRO NRH MRNH MS. Latini MU MUO MUP MUP NDH n. Narodno vijeće SHS NAZG NDH NF NI ZKRZ NKOJ NN NO NO NOB NOH NOK NOO NOP NOPH NOPOS NOR NOV NOVH NOVJ NR Hrvatska Mlađi fotografski studio MO Magyar Országos Diplomatikai Levéltár Model requirements for the management of electronic records Ministarstvo obrane Republike Hrvatske Ministarstvo prosvjete Narodne republike Hrvatske Muzej revolucije naroda Hrvatske Manuscript Manuscript Canonici Latin Biblical Manuscript Canonici Latin Manuscript Canonici Liturgical Manuscript Number Manuscript Reginensi latini monsignor Monumenta spectantia historiam Slavorum meridionalium Manuscripti Latini Ministarstvo udružbe Muzej za umjetnost i obrt Ministarstvo unutarnjih poslova Ministarstvo unutarnjih poslova Nezavisne Države Hrvatske Numero neograničena solidarna odgovornost na moru nacionalna -i Nadbiskup Narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba Nadbiskupski arhiv Zagreb Nezavisna Država Hrvatska Narodna fronta Odjeljenje za neprijateljsku imovinu Zemaljske komisije za utvrđivanje zločina okupatora i njihovih pomagača Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije Narodne novine Narodna omladina Narodni odbor Narodnooslobodilačka borba Narodna omladina Hrvatske Narodni odbor kotara Narodnooslobodilački odbor Narodnooslobodilački pokret Narodnooslobodilački pokret Hrvatske Državna središnjica za novčano poslovanje gospodarskih Ustanova Narodnooslobodilački rat Narodnooslobodilačka vojska Narodnooslobodilačka vojska Hrvatske Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije Narodna Republika Hrvatska LI Nr. NRA NRH NSK OK KPH OKH OKW ONASA ONO ONOO OOUR ORA OZNA P P. PAKA PGEP PiF PIK PK KPH pl. PrP PRZV PTT PZC R R. RH RIK RO SUBNOR RSIZ RSK LII Number Neoregestrata acta Narodna Republika Hrvatska Nacionalna i sveučilišna knjižnica Okružni komitet Komunističke partije Hrvatske Oberkommando des Heeres Oberkommando der Wermacht Nezavisna novinska agencija ONASA Općenarodna obrana Općinski narodnooslobodilački odbor Osnovna organizacija udruženog rada Omladinske radne akcije Odjeljenje zaštite naroda Popis nepoznata politička grupacija Politisches Archiv Papierfarbenmalerei Pagina Povijesni arhiv Karlovac Pravoslavna gornjokarlovačka eparhija Pupteatra internacia festivalo Poljoprivredno industrijski kombinat Pokrajinski komitet Komunističke partije Hrvatske Plemeniti Povijesni muzej Hrvatske Partizanski odred Početak Partizanski odredi Hrvatske Pokojnog Polovica prva polovica Presveti -o, -og priredio -i privremeni popis Predsjedništvo Zemaljske vlade Pošta, telegraf, telefon Poduzeće za ceste Regio Regesta Registrovana zadruga s ograničenim jamstvom Radničko i narodno sveučilište Registrator Republika Hrvatska Republička izborna komisija Republički odbor Saveza udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Republička samoupravna interesna zajednica Republika Srpska Krajina RSUP SRH RTV RVI RVIH RZZSK s. SAC P SAD saec. SANU SAO Krajina SBNOR SDDS SFD SFRJ SI Sign. SIZ SK SKH SKOJ SKPU SKUC SL slob. SNOO SO SO SOFKA SR Hrvatska SRH SRVI SRVS SRVSJ SRZ SS. SSH SSO SSOH SSRN SSRNH SSSR Republički sekretarijat za unutarnje poslove Socijalističke Republike Hrvatske Radio-televizija Ratni vojni invalidi Ratni vojni invalidi Hrvatske Republički zavod za zaštitu spomenika kulture Seite sancta -i društvo s punom odgovornošću Sacri Ordinis s ograničenim jamstvom isto i so. Sacri Ordinis Praedicatorum Sabirni arhivski centar Petrinja Sjedinjene Američke Države Saeculum Srpska akademija nauka i umetnosti Srpska autonomna oblast Krajina Savez boraca narodnooslobodilačkog rata Središnja dojavna i defenzivna služba Savska financijska direkcija Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija sumarni inventar Signatura Samoupravna interesna zajednica Sportski klub Savez komunista Hrvatske Savez komunističke omladine Jugoslavije Sveučilišna knjižnica Pula Studentski kulturni centar Službeni list Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije slobodni kraljevski Sreski narodnooslobodilački odbor Skupština općine Socijalistička omladina Savez organizacija za fizičku kulturu Socijalistička Republika Hrvatska Socijalistička Republika Hrvatska Savez ratnih vojnih invalida Savez rezervnih vojnih starješina Savez rezervnih vojnih starješina Jugoslavije Seljačka radna zadruga sacrarum sacrorum Savez sindikata Hrvatske Savez socijalističke omladine Savez socijalističke omladine Hrvatske Socijalistički savez radnoga naroda Socijalistički savez radnoga naroda Hrvatske Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika LIII ST st. STT SUBNOR SUP sv. TANJUG TŽV UDBA UDK UN UNESCO UNRA UP ur. UROJ UROP UROPJ URSS USAOH USAOJ V VIS Vol. ZAVNOH ZKDU ZKM ZKRZ GUZ ZKRZ Zh ZKZD ZM ZOIO LIV Standestabellen Stariji Stavak Stoljeće Slobodni teritorij Trst Savez udruženja boraca Narodnooslobodilačkog rata Sekretarijat za unutrašnje poslove sveti -ih Svezak Svežanj Sveučilišna knjižnica u Rijeci Sveučilišna knjižnica u Splitu Számú számú folio Številka Talijanski Telegrafska agencija nove Jugoslavije Tvornica željezničkih vozila Uprava državne bezbednosti Univerzalna decimalna klasifikacija Ujedinjeni narodi United Nations Educational, Scientific and Cultural Organisation United Nations Relif and Rehabilitation Administration upravni postupak uredio urudžbeni broj Udruženje rezervnih oficira Jugoslavije Udruženje rezervnih oficira i podoficira Udruženje rezervnih oficira i podoficira Jugoslavije Ujedinjeni radnički sindikalni savez Ujedinjeni savez antifašističke omladine Hrvatske Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije Verwaltung Vokalno-instrumentalni sastav Volumen vojna pošta Zeugs Artillerie Commando Zadruga s ograničenim jamstvom isto i z. Cecilija Slobodna Dalmacija Starine JAZU Slovo: časopis Staroslavenskog zavoda Sveti Mihovil. Glasnik Šibenske biskupije Stari i novi Zagreb: historičke i kulturno-historičke crtice o Zagrebu Scrinia slavonica Starine Šibenski list Tkalčić: godišnjak društva za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije Vjesnik bibliotekara Hrvatske Vjesnik Državnog arhiva u Rijeci Vjesnik Državnog arkiva u Zagrebu Vijesti društva muzejsko-konzervatorskih radnika NR Hrvatske Vjesnik Hrvatskog arheološkog društva Vjesnik Historijskog arhiva u Rijeci Vjesnik Historijskih arhiva u Rijeci i Pazinu Vjesnik hrvatskog državnog arhiva Vjesnik Istarskog arhiva Vjesnik Kr. Hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog zemaljskog arkiva Zagreb: revija društva Zagrebčana Zlatna dolina: godišnjak Požeštine Zaprešićki godišnjak Zetski glasnik Zbornik Historijskog instituta JAZU Zbornik muzeja Đakovštine Zbornik pravnog fakulteta Sveučilišta u Rijeci Zadarska revija Zagreber Tagblatt Zbornik zavoda za povijesne znanosti JAZU NASLOV Zagreb Široke Rijeka Varaždin Virovitica Zagreb Zagreb Požega Zaprešić Cetinje Zagreb Đakovo Rijeka Zadar Zagreb Zagreb Mjesto KRATICE ČEŠĆE CITIRANIH KNJIGA 20 godina HAKA 30 godina HAKA 35 godina PAKA 40 godina DAKA Inventari Inventari 2 Papinski Hrvatski Zavod … Dvadeset godina Historijskog arhiva u Karlovcu. Karlovac, 1990 35 godina Povijesnog arhiva Karlovac. Inventari za fondove i zbirke. Karlovac: Državni arhiv u Karlovcu, 2003. Inventari za fondove i zbirke 2. Karlovac: Državni arhiv u Karlovcu, 2003. Međunarodni simpozij Autentičnosti i memorija mjesta: problemi, potencijali, Međunarodni izazovi, Kumrovec, 4. Kumrovec, 4-8 June 2003: collected papers. Beograd: Savez arhivskih radnika Jugoslavije, 1984. Arhivski fondovi i zbirke u arhivima i arhivskim odjelima u SFRJ. Sisak: Državni arhiv, 2002. Štefanić, Krk Štefanić, Vjekoslav. Glagoljski rukopisi otoka Krka. Josip Kolanović i Janez Šumrada. Zagreb: Hrvatski državni arhiv, 2005. LVIII PREGLED ARHIVSKIH FONDOVA I ZBIRKI REPUBLIKE HRVATSKE HRVATSKI DRŽAVNI ARHIV HDA Adresa: 10 000 ZAGREB, Marulićev trg 21, p. Čitaonica Kaptolskoga i nadbiskupskoga arhiva pri Hrvatskome državnom arhivu, Kaptol 27, otvorena je od ponedjeljka do petka od 8. Arhivsko se gradivo može naručiti osobno u čitaonici, pismeno, telefonom, telefaksom ili elektroničkom poštom. Gradivo se izdaje na korištenje u što kraćem roku, a najkasnije sljedećega radnog dana. Gradivo koje se ne nalazi na lokaciji čitaonice izdaje se najkasnije u roku od pet dana. U Arhivu se izrađuju fotokopije, mikrosnimke i digitalne preslike arhivskoga gradiva. Određene se vrste arhivskoga gradiva kao i uvezano gradivo mogu umnažati samo mikrofilmiranjem ili digitaliziranjem. Knjige iz knjižnice mogu se koristiti samo u čitaonici. Povijesni razvoj T rajna i sustavna briga Hrvatskoga sabora za čuvanje isprava i zapisa Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije postupno je tijekom stoljeća vodila stvaranju arhiva kao ustanove. U srednjem vijeku isprave i spise Kraljevine Hrvatske čuvali su banovi, banovci, protonotari i Zagrebački kaptol. Iduće je godine izrađen i popis tekućih spisa i isprava Regestratio litterarum Regni. Kako su banovi, banovci i protonotari službene spise držali kod sebe, Sabor u XVII. Hrvatski sabor imenuje Ladislava Kiralyja prvim zemaljskim arhivistom archivista Regni , a 1745. Služba toga prvoga kraljevinskog arhivista ipak nije bila trajna. Kako se Cista privilegiorum Regni čuvala u sakristiji zagrebačke katedrale, Sabor 1752. To je učinjeno 1764, a 1770. Sabor donosi posebne mjere zaštite tih prostorija u kojima su se, uz škrinju povlastica Arhiva Kraljevine, čuvali i spisi Zagrebačke županije i Sudbenoga stola. Tada se sređuju i popisuju arhivi najvažnijih grana uprave, kaptolski arhivi i Arhiv Kraljevine. Protonotar Petar Spišić 1770. Hrvatski sabor predlaže otvaranje mjesta stalnog arhivista Kraljevinskog arhiva archivarius Regni , što je kralj i odobrio, pa je na to mjesto 1800. Osamostaljivanje, međutim, teče usporeno zbog političkoga pritiska austrijskih i mađarskih vlastodržaca Habsburške Monarhije. Ban Josip Jelačić 1848. U to doba iz Pešte su u Zagreb prenesene i arhivalije Hrvatskoga kraljevskoga vijeća, hrvatski spisi Ugarskoga namjesničkoga vijeća i dr. Po nalogu ugarske vlade ban Károly Khuen Héderváry vraća 1885. Za vrijeme Kukuljevića započinje sustavno objavljivanje arhivskoga gradiva. Nakon Hrvatskougarske nagodbe 1868 , Kraljevski zemaljski arhiv pomoćni je ured Kraljevske hrvatsko-slavonske-dalmatinske zemaljske vlade, koja 1870. Povjesničar Tadija Smičiklas od Zemaljske vlade dobiva i dozvolu za rad studenata u Arhivu. Arhiv počinje izdavati glasilo Vjestnik Kr. U to doba u Arhiv dolazi vrijedno gradivo vojnih ustanova Zagrebačke i Slavonsko-srijemske generalkomande i pojedinih županija. Zemaljski se arkiv iz Banske palače preselio u novi prostor, namjenski izgrađen za arhiv u istočnom krilu zgrade Sveučilišne knjižnice. Spisi pak što ih je u Budimpeštu prenio ban Khuen Héderváry vraćeni su Arhivu tek 1958. U međuratnom razdoblju Arhiv se odvaja od uprave 1923 te pod nazivom Kraljevski državni arhiv i formalno prerasta u samostalnu ustanovu. I po broju kadrova i po organizaciji službe Arhiv doživljuje prekretnicu nakon 1945. On postaje matični arhiv Socijalističke Republike Hrvatske, najprije pod nazivom Državni arhiv NR SR Hrvatske, a 1962. Uz redovite zadatke prikupljanja, obradbe i objavljivanja arhivskoga gradiva, u Arhivu se osnivaju Laboratorij za sigurnosno snimanje 1961 i Laboratorij za restauraciju i konzervaciju od 1954. Na temelju Zakona o kinematografiji 1976 , u sastavu Arhiva Hrvatske osniva se 1979. Kinoteka Hrvatske kao jedan od njegovih odjela. Izgradnja nove zgrade Arhiva, koja bi odgovarala novim potrebama ustanove i suvremenim zahtjevima arhivske službe, uvrštena je među četiri kapitalna objekta kulture u Hrvatskoj 2 Hrvatski državni arhiv 1971. Ustupanjem toga prostora uređen je novi Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju arhivskoga gradiva, a u prostorijama na Mažuranićevu trgu 4, koje je Grad Zagreb ustupio Arhivu, uređen je Fotolaboratorij s opremom za mikrofilmiranje i skeniranje. Cijela je zgrada na Marulićevu trgu 21 restaurirana, a posebno je obnovljena velika čitaonica i svi dijelovi umjetničkoga obrta. Velika je čitaonica namijenjena ne samo za korištenje arhivskoga gradiva, nego i za korištenje bogatoga fundusa knjižnice Hrvatskoga državnog arhiva. Arhiv Hrvatske mijenja naziv u Hrvatski državni arhiv. Hrvatski državni arhiv preuzeo je 1995. Popis toga gradiva objavljen je u knjizi Arhivski fondovi i zbirke u SFRJ. Isto tako, preuzeto je arhivsko gradivo Državne geodetske uprave popis u istoj knjizi, str. Arhiv čuva gradivo središnjih organa uprave i pravosuđa te ono koje se odnosi na veći dio Hrvatske, i to iz feudalnoga i građanskoga razdoblja, iz doba Drugoga svjetskoga rata i poratnoga socijalističkoga razdoblja, kao i gradivo nastalo nakon proglašenja samostalnosti Hrvatske 1991. Uz osnovne zadaće zaštite arhivskoga gradiva, Hrvatski državni arhiv obavlja stručni nadzor nad radom područnih državnih arhiva, pruža stručnu pomoć područnim državnim arhivima i arhivskim zbirkama, potiče i organizira osposobljavanje i usavršavanje stručnih kadrova, organizira obradbu i studijski obrađuje probleme arhivske djelatnosti za potrebe organa uprave, Hrvatskoga arhivskoga vijeća i dr. Hrvatski državni arhiv obavlja nadzor nad 394 stvaratelja javnoga arhivskoga gradiva I. Po funkcionalnoj strukturi, navedeni broj pismohrana pripada u sljedeća područja: Uprava — 105 stvaratelja I. Arhiv nadzire i 136 stvaratelja privatnoga arhivskoga gradiva I. Ustroj P rema Statutu, sadašnju organizacijsku strukturu Arhiva čine: 1. Odjel za zaštitu i obradu arhivskoga gradiva Odsjek za starije arhivsko gradivo, Odsjek za novije arhivsko gradivo, Odsjek za suvremeno arhivsko gradivo, Odsjek za vojno gradivo, Odsjek za arhivsko gradivo političkih stranaka i udruga, Odsjek za novije gradivo obitelji i pojedinaca, Odsjek za zaštitu arhivskoga gradiva ; 2. Odjel za informacije i komunikaciju Korisnička služba, Odsjek za evidencije i dokumentaciju, Matična i razvojna služba, Odsjek za arhivsko gradivo izvan arhiva, Knjižnica, Odsjek za informatičku podršku ; 4. Središnji laboratorij za konzervaciju i restauraciju Odsjek za konzervaciju i restauraciju, Knjigovežnica ; 5. Središnji fotolaboratorij Mikroteka i fototeka, Tehnički odsjek ; 6. Odjel općih i računovodstvenih poslova Odsjek za financijsko-knjigovodstvene poslove, Odsjek za uredske i kadrovske poslove, Odsjek za pravne i opće poslove, Odsjek za tehničke poslove ; 7. Depozit Zagrebačke nadbiskupije Kaptolski i nadbiskupski arhiv, Knjižnica Metropolitana ; 8. Zavod za arhivistiku, pomoćne povijesne znanosti i filmologiju. Hrvatski državni arhiv ima ukupno 142 djelatnika: 54 arhivista i 39 arhivskih tehničara, 14 djelatnika konzervatorsko-restauratorske struke, 4 djelatnika knjižničarske struke, 2 filmska montažera te 29 djelatnika u zajedničkim službama. Gradivo u Arhivu i njegovo značenje U Hrvatskome državnom arhivu čuva se 1. Vremenski je raspon gradiva u fondovima i zbirkama od 999. Hrvatska kinoteka ima 9. Gradivo Hrvatskoga državnog arhiva prvorazredni je izvor za proučavanje društvene, političke, gospodarske, pravne, vojne, a dijelom i crkvene povijesti feudalne Hrvatske i Vojne krajine u razdoblju od XII. Sačuvani fondovi i zbirke omogućuju rad na sintetičkim studijama povijesti hrvatskoga naroda i nacionalnih manjina na području Republike Hrvatske, kao i proučavanje državno-pravnih veza s Ugarskom, Habsburškom Monarhijom i dr. Zbog specifičnih povijesnih prilika, gradivo Arhiva nadopunjuje gradivo područnih državnih arhiva u Zadru za područje Dalmacije , Dubrovnika za Dubrovačku Republiku , Rijeke i Pazina za Hrvatsko primorje, Istru i kvarnerske otoke. Pojedinačni dokumenti, posebno u obiteljskim i osobnim arhivskim fondovima te zbirkama, pisani su i na ostalim europskim i orijentalnim jezicima. Veće cjeline arhivskoga gradiva objavljene su u više serija. Već je Ferdo Šišić u seriji Acta comitialia Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae I-V objavio arhivsko gradivo Hrvatskoga sabora za godine 1527-1630. Tu je seriju Arhiv nastavio objavljivati u nizu od dvanaest svezaka Zaključci Hrvatskog sabora 1631-1847. U posebnom nizu započeto je objavljivanje spisa i zaključaka Hrvatskoga državnoga sabora 1848. U pet svezaka objavljeni su i spisi Hrvatske Kraljevinske konferencije 1689-1848 te Radićev sabor 1927-1928, Zapisnici Oblasne skupštine Zagrebačke oblasti. Započeto je i objavljivanje serije Zapisnici Politbiroa Centralnoga komiteta Komunističke partije Hrvatske, 1945-1952. Kao posebne tematske cjeline, Hrvatski državni arhiv objavio je i Seljačke bune u XVII. Iscrpnije podatke o tim i drugim izdanjima vidjeti na kraju knjige u Bibliografiji izdanja arhiva Republike Hrvatske. Hrvatski državni arhiv izdaje stručni arhivistički časopis Arhivski vjesnik i časopis FONTES. Izvori za hrvatsku povijest u kojem se objavljuje izvorno arhivsko gradivo. Cjelokupna izdavačka djelatnost iz područja arhivistike, obavijesnih pomagala, gradiva, filmologije i kinematografije, iskazana je u posebnom odsječku knjige. Za knjižnično gradivo postoji abecedni i stručni katalog te bibliografija članaka iz područja arhivistike, arhivskoga zakonodavstva i pomoćnih povijesnih znanosti. Sve novije knjižnično gradivo pretraživo je u računalnom katalogu. Arhivski fondovi i zbirke …: str. Početak rada Foto-službe Hrvatskog državnog arhiva. Das königliches Staatsarchiv in Zagreb. Eine historische Ausstellung des Staatsarchivs. Listine hrvatske narodne dinastije u Zemaljskom arkivu u Zagrebu. Škrinja privilegija Kraljevine Hrvatske. Državni arhiv u Zagrebu. Državni arhiv u Zagrebu. Jugoslavensko-mađarski arhivski pregovori i njihovi rezultati. Hrvatski državni arkiv u Zagrebu. Jubilej Kraljevskog zemaljskog arkivara. Povijest Kraljevskog zemaljskog arkiva. Napoleon i njegova uprava … str. A guide to Yugoslav libraries and archives. Columbus, Ohio: The American Association for the Advancement of Slavic Studies, 1975. The 5 Hrvatski državni arhiv Joint Committee on Eastern Europe publications series; no. Djelatnost Ivana Kukuljevića kao zemaljskog arhivara 1848-1860. Djelatnost Hrvatskog državnog arhiva u 1994. Stari i novi Zagreb. Institucionalizacija arhivske službe u Hrvatskoj u drugoj polovici 19. Zbornik Stjepanu Antoljaku u čast. L'institutionnalisation des archives et la quęte de l'identité nationale en Croatie dans la seconde moitié du XIX-e sičcle. Paris: École des chartes, 2004: str. Izvješće o radu Hrvatskog državnog arhiva u 1993. Potpisivanje ugovora o pohrani Arhiva Zagrebačke nadbiskupije, Metropolitanske knjižnice i Valvasorove zbirke u Hrvatskom državnom arhivu. Problem osiguranja prostora za arhivsku građu republičkog značaja. Program rada Arhiva Hrvatske u 1992. Program rada Hrvatskog državnog arhiva u 1994. Uređenje zgrade Hrvatskog državnog arhiva. I opet o Zemaljskom arkivu. Još nješto o pismih Zemaljskog arkiva. Nova navala Madžara na autonomiju Hrvatsku. Primanje spisa u Budimpešti g. Prvi koraci Kinoteke Hrvatske pri Arhivu Hrvatske. Historia et praesens status Archivi Regnorum Croatiae, Slavoniae et Dalmatiae. U spomen stopedesetgodišnjice njegova obstanka. Kamo da se spremi naš Zemaljski arkiv? Kraljevski državni arkiv u Zagrebu. Četrdeset godina konzervacije i restauracije u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu. Arhiv državni banovinski u Zagrebu. Državni arhiv u Zagrebu. Laszowski kao ravnatelj Državnog arhiva 1925-1939. Zagrebački arhiv pod Hrvatskim saborom g. Državni arhiv u Zagrebu. Povlastice Kraljevine Hrvatske — popisi. Hrvatski državni arhiv znanstvena institucija. Osoblje arhiva Hrvatske pred 50 godina. Osnova programa za izgradnju nove zgrade Arhiva Hrvatske u Zagrebu. Osvrt na rad Arhiva Hrvatske i njegove važnije neposredne zadatke. Za novu zgradu Arhiva Hrvatske u Zagrebu. Zakon o uređenju Zemaljskog arhiva u Zagrebu iz god. Hrvatska povijest od najstarijih dana do potkraj 1918. Preuzimanje zgrade NSB-a na Marulićevom trgu 21. INDOK služba Arhiva Hrvatske. Milan Šufflay kao paleograf i diplomatičar. Ottenfelsova orijentalna zbirka u Zagrebačkom državnom arhivu. Arhivska građa za povijest Đakova, Đakovštine i Đakovačke biskupije u Hrvatskom državnom arhivu do god. Nova arhivska građa akvizicije u Arhivu Hrvatske 1982-1985. Ustroj kopnene vojske domobranstva Nezavisne države Hrvatske, 1941. Zagreb: Hrvatski institut za povijest, 2003. Arhivska građa za povijest socijalističke revolucije i NOB-e 1941-1945. Arhivsko gradivo o Hrvatskom državnom saboru 1942. Arhivsko gradivo Zemaljske uprave narodnih dobara. Prilog povijesti arhivskog gradiva NDH. Tragom gramofonskih snimki govora Ante Pavelića 1941. Rukopisna ostavština Vjekoslava Spinčića. Izvorne plemićke diplome Litterae armales u Kraljevskom zemaljskom arkivu. Nastanak i organizacijski oblik vojnih komuniteta od 1748. Ministarstvo za oslobođene krajeve NDH 3. Prilog poznavanju institucija — zakonski okvir rada velikih župa NDH. Opći inventar Državnog arhiva u Zagrebu. Građa za proučavanje upravnog sustava krajiških pukovnija 1746-1873 s posebnim obzirom na Ogulinsku krajišku pukovniju br. Arhiva vojne komande u Zemunu. Arhivski fondovi Slavonskosremske generalne komande. Kartografski materijal u arhivskom fondu Slavonsko-sremske general komande. Hrvatsko-ugarska nagodba i reforme institucija vlasti u Hrvatskom saboru 1868. Povijest Družbe Braća Hrvatskoga Zmaja 1905-1996. Saopćenje o arhivskoj građi za srednjodalmatinsko područje koja se čuva u Arhivu Instituta za suvremenu povijest Hrvatske u Zagrebu od 1918. Uloga republičkih ministarstava u upravi NRH 1945-1953. Nova arkivalija u Zagrebu. Zagreb: Sabor RH; Nakladni zavod Globus; Školska knjiga, 1994. Ratni muzej i arhiv NDH. O značenju unutrašnjeg odsjeka Banskog vijeća 1848-1850. Javna uprava zdravstvom u sjevernoj Hrvatskoj 1868-1928. Oružane snage NDH: sveukupni ustroj. Nacrti crkvenih zgrada u Hrvatskom državnom arhivu: Zbirka građevinskih nacrta i Zbirka planova. Nacrti, planovi i karte u fondu Zemaljske vlade, Odjela za unutarnje poslove 18691921 — metoda obrade, sadržajna fizionomija i valorizacija gradiva za istraživanje. Građa za povijest školstva Dvorske, Zrinske i Rujevačke kompanije iz Arhiva Hrvatske u Zagrebu. Djelovanje Anketne komisije 1945. Matične knjige sa područja Hrvatskog Zagorja XVII-XIX stoljeća. Matične knjige u Arhivu Hrvatske u Zagrebu. Hrvatski državni sabor NDH 1942. Glagoljski rukopisi i isprave u Arhivu Hrvatske. Građa za Illyricum Sacrum. Holocaust in Croatia — Documentation and research perspectives. Državne i zemaljske Banske banke u Hrvatskoj do 1945. Požeška županija i arhivsko gradivo. Carsko kraljevsko glavno zapovjedništvo u Zagrebu kao krajiška zemaljska upravna oblast 1871-1881. Digitalizacija Zbirke fotografija Službe državne sigurnosti RSUP-a SR Hrvatske. Građa o Komunističkoj partiji Hrvatske i Titu u Arhivu Hrvatske do 1945. Osnivanje župskih redarstvenih oblasti u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj i djelovanje Višeg redarstvenog povjerenstva u Srijemu 1942. Uspostava i djelovanje policijskog i sigurnosno-obavještajnog sustava Nezavisne Države Hrvatske od 1941. Arhivska građa društveno-političkih organizacija srednjodalmatinskog područja 1945-1950. A, 8 1958 , 1-2: str. Prinove bosančice u Hrvatskom državnom arhivu — Popis osam tekstova pisanih bosančicom i transkripcije, te dva starija rukopisa pisana latinicom. Ustroj željeznica u Hrvatskoj od Austro-Ugarske do danas. Hrvatska plemenska općina Cvetkovići. Iz arhiva trgovišta Jastrebarskog. Tito i filmska baština. Kartografska zbirka Arhiva Hrvatske u Zagrebu. Izvori o Hrvatskoj 1941. Izvori o Hrvatskoj 1942. Starija arhivska građa za povijest srednjodalmatinskog područja u fondovima i zbirkama Arhiva Hrvatske. Povlastice Kraljevine Hrvatske — Popisi 16. Pregled arhivske građe o Vojnoj Krajini s posebnim osvrtom na Arhiv Hrvatske u Zagrebu. Pregled arhivske građe za povijest Virovitice i Virovitičke županije od 13. Pregled građe Arhiva Hrvatske do 1948. Pregled fondova i zbirki HDA arhivskoga gradiva za povijest Sv. Zbornik radova sa znanstvenog skupa održanog 15. Zagreb : HAZU; grad Sv. Ivan Zelina, 2003: str. Arhivska građa za noviju povijest srednjodalmatinskog područja u Arhivu Hrvatske. Arhivska građa za povijest Istre 1918-1943. Arhivska građa za povijest radničkog pokreta i KPJ u sjeverozapadnoj Hrvatskoj 1919-1941. Zbornik Sjeverozapadne Hrvatske u NOB-i i socijalističkoj revoluciji. Izvori o Hrvatskoj 1941. O arhivskoj građi ZAVNOH-a u Arhivu Hrvatske. Pregled novije arhivske građe za povijest Cresa i Lošinja u Arhivu Hrvatske. Pregled značajne arhivske građe za noviju povijest Istre, Gorskog Kotara, Hrvatskog Primorja i njegovih otoka, koja je pohranjena u Arhivu Hrvatske. Rukopisna ostavština Ive Politea. Spisi o Vukovarskom kongresu KPJ iz Arhiva Hrvatske u Zagrebu. Izvori o Titu u fondovima i zbirkama Arhiva Hrvatske. Izvori o ličkom ustanku u Hrvatskom državnom arhivu. Hrvatski državni sabor od 1848. Krajiško okružno upraviteljstvo distrikti i krajiške imovne općine u Hrvatsko-slavonskoj krajini. Sređivanje arhiva Varaždinske županije 1850-1923. Sređivanje i škartiranje arhiva Varaždinske županije u XVIII i XIX vijeku. Arhivska građa za povijest revolucionarnog radničkog pokreta do 1941. Ustroj austrougarske vojske na ozemlju Hrvatske 1868-1914. Arhivska građa i literatura o djelovanju pavlina među Hrvatima kraj. ZAVNOH: Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske: rasprave i dokumenti. Zagreb: Dom i svijet, 2002. Dvorci i kurije zaprešićkoga kraja na katastarskim izvorima 19. Kartografska zbirka Hrvatskoga državnog arhiva i njena vrijednost kao izvora za istraživanja. Katastarska dokumentacija Arhiva mapa u Hrvatskom državnom arhivu. Kartografski izvori Kaptolskog i Nadbiskupskog arhiva. Središnje institucije Hrvatske u Zagrebu 1860-1873. Zagreb: Filozofski fakultet: Zavod za hrvatsku povijest, 1987. Izvori o Josipu Brozu Titu u Arhivu Instituta za historiju radničkog pokreta Hrvatske. Arhivska građa o nadbiskupu Stepincu i sudskom procesu u fondovima Hrvatskog državnog arhiva. Osobni fond generala Stjepana Sarkotića — Analitički inventar. Informacije o građi za historiju SKJ i radničkog pokreta u Državnom arhivu u Zagrebu. Registratura Odjela za unutarnje poslove Zemaljske vlade u Zagrebu 1869-1918. Sređivanje fonda Uprave primorskih imanja Acta Buccarana 16701776. Riječki spisi iz arhiva Ugarske komore Acta Fluminensia 1776-1804. UPRAVA I JAVNE SLUŽBE A. UPRAVA I JAVNE SLUŽBE DO 1848. Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija do 1848. Zakonodavna tijela do 1848. Zapisnici Hrvatskog sabora Protocolla 1557-1848; Kazala. Spisi Acta Congregationum Regni 1562-1848; SI. Spisi, dnevnici i zaključci Ugarskohrvatskoga sabora Acta, Diaria et Articuli Diaetae 1708-1848. POVLASTICE KRALJEVINE HRVATSKE, DALMACIJE I SLAVONIJE Congregatio generalis Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. PRAVA KRALJEVINE HRVATSKE, DALMACIJE I SLAVONIJE. PRIJEPISI Congregatio generalis Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. POPISI PLEMIĆKIH POSJEDA PRIJE REGULACIJE ŽUPANIJA Congregatio generalis Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. ZEMALJSKE KOMISIJE Congregatio generalis Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Althanova komisija za istraživanje pobuna seljaka u Banovini; Patačićeva komisija za bune u Moslavini; Komisija za granicu sa Štajerskom i dr. POVJERENSTVO ZA UTVRĐIVANJE PLEMSTVA Congregatio generalis Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Inquisitio nobilitatis — Zagreb; 1752-1848: kut. SPISI O PUČKO-USTANIČKOJ VOJSCI Congregatio generalis Regnorum Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Acta insurrectionalia — Zagreb; 1797-1834: knj. POPISI DIMNICA Supremus exactor Regni. Conscriptiones dicarum — Zagreb XV-1848 ; 15431726: knj. Katalog; SI; Vodič; Repertorij. Središnja državna tijela do 1848. SREDIŠNJA DRŽAVNA TIJELA KRALJEVINE HRVATSKE, DALMACIJE I SLAVONIJE 10. Kraljevski nalozi i otpisi Decreta et rescripta regia ; Spisi povjerenstva za pobožne zaklade Acta Commissionis circa pias fundationes ordinatae ; Spisi povjerenstva za poslove zdravstva Acta Commissionis in rebus sanitatis ordinatae ; Izvještaji županija, velikih župana i podžupana te Plemenite općine Turopolje Comitatuum, supremorum et vice-comitum ac Campi Turopolya relationes ; Izvještaji slobodnih kraljevskih gradova Civitatum informationes ; Osobne molbe i žalbe Privatorum instantiae et causae ; Spisi Varaždinskog i Karlovačkog generalata te Zdravstvenog povjerenstva Generalatuum Varasdiensis et Carlostadiensis prout et huius comando ac sanitatis Commissionis acta ; Spisi Slavonskog zdravstvenog povjerenstva i Slavonske generalkomande Sclavonicae sanitatis Commisionis et Supremae eiusdem armorum Praefecturae acta ; Spisi upravitelja karantenske stanice u Kostajnici Kosztaniczensis contumaciae directoris acta ; Izvještaji biskupa i vikara Episcoporum et vicariorum relationes ; Izvještaji kaptola Capitulorum relationes ; Spisi Komore u Požunu Acta Camerae Posoniensis ; Spisi Mješovitog povjerenstva za slobodne kraljevske gradove Acta Commissionis in civitatensibus mixtae ; Spisi Trgovačko-privrednog vijeća Acta Commissionis oeconomico-commercialis ; Spisi Računskog povjerenstva Acta Commissionis rationariae. Cameral Administration — Zagreb XVIII-1848 ; 1723-1848: knj. Zagrebački komorski administratorat; Hrvatski komorski fiskal; Komorski inspektor hrvatskih tridesetnica; Komorski inspektorat u Vrbovskom; Komorski fiskalat za primorska dobra u Rijeci; Komorski fiskal za primorska dobra u Bakru; Komorski fiskal za vjerske zaklade u Varaždinu; Uprava komorskih dobara: Brod, Grobnik, Horvacka, Ivanec, Miljana, Ozalj, Potočec, Tkalec, Velika, Veliki Tabor; Kaštelanati: Bakar, Fužine, Hreljin, Vinodol. SREDIŠNJA DRŽAVNA TIJELA U BUDIMPEŠTI 15. HRVATSKO-SLAVONSKI SPISI Consilium Regium Locumtenentiale Hungaricum. Odjel za vojna pitanja Departamentum commissariaticum 1830-1848; Odjel za urbarijalna pitanja Departamentum urbariale 1747-1848; Odjel za redarstvo Departamentum politiae generalis 1830-1848; Odjel za upravu školstva Departamentum litterariopoliticum 1830-1849; Odjel za škole Departamentum scholasticum 1755-1849; Odjel za školske zaklade Departamentum fundationum litterarium bonorum 1822-1849; Odjel za poreze, namete i daće Departamentum contributionale 1833-1848; Odjel za pošte Departamentum postale 11 Hrvatski državni arhiv 1830-1848; Odjel za trgovinu Departamentum commerciale 1838-1848; Odjel za županije Departamentum politico-comitatuum 1790-1848; Odjel za zaklade bolnica i sirotišta Departamentum politico-fundationale 1799-1849; Odjel za upravu bolnica Departamentum fundi saecularis-oeconomici 1794-1849; Odjel za vjerozakonske zaklade Departamentum ecclesiastico-oeconomicorum bonorum et politico-fundationale 1830-1848; Odjel za imenovanje i plaće crkvenih prelata Departamentum ecclesiasticum 1793-1848; Odjel za crkveno državne poslove i zaklade Departamentum ecclesiastico-saeculare et ecclesiastico-fundationale 1826-1848; Odjel javne uprave Departamentum publico-politicum 1785-1848; Odjel za Karlovačkog pravoslavnog metropolitu Departamentum Graeci non uniti ritus Archiepiscopatus Karlovicensis 1784-1848. HRVATSKO-SLAVONSKI SPISI Palatinus Regni Hungariae. Acta Croatico-Slavonica — Budimpešta XII-1848 ; 1809-1848: knj. HRVATSKOSLAVONSKI SPISI Regia Suprema hydraulico-aedilis Directio in Hungaria. Acta Croatico-Slavonica — Beč, Budimpešta 1770-1848 ; 1823-1846: kut. HRVATSKI SPISI Camera Regia Hungarica. Acta Croatica — Budimpešta 1569-1848 ; 1731-1756: knj. HRVATSKI SPISI Camera Regia Hungarica. Acta Croatica — Budimpešta 1569-1848 ; 1571-1769: knj. URBARSKI SPISI I POPISI POSJEDA. HRVATSKI SPISI Camera Regia Hungarica. Acta urbarialia et conscriptiones bonorum. POPISI DESETINE I DEVETINE. HRVATSKI SPISI Camera Regia Hungarica. Conscriptiones decimarum et nonarum. Acta Croatica — Budimpešta 1569-1848 ; 1594-1775: knj. NOVOREGISTRIRANE PARNICE Camera Regia Hungarica. Neoregestrati processus — Budimpešta 1569-1848 ; 1589-1767: knj. HRVATSKE PLEMIĆKE OBITELJI I VLASTELINSTVA Camera Regia Hungarica. Neoregestrata acta ; 1251-1846: knj. RIJEČKI SPISI Camera Regia Hungarica. Acta Fluminensia — Budimpešta 1569-1848 ; 1776-1804: knj. Spisi Zrinsko-Frankopanskih dobara 1486-1671; Spisi Ugarske dvorske komore 1671-1692; Spisi Austrijske komore u Grazu 1692-1749; Spisi Bankovne Deputacije u Beču i Ljubljani 1749-1754. HRVATSKO—SLAVONSKI SPISI Decisiones Curiae Regiae. Acta Croatico-Slavonica — Budimpešta 1723-1848 ; 17331759: knj. HRVATSKE PARNICE I APELACIJE NA VLADARA U BEČ Cancellaria Hungarico-Aulica. Causae Croaticae et appellationes ad regem — Beč 1690-1848 ; 1822-1848: kut. SPISI ZA PRIMORJE Commercial-Directorium, Commercialia — Beč; 1753-1775: knj. Kaštelanat; Zaklade; Bolnica; Redarstvo; Lučke daće; Trgovina; Sudstvo u Karlobagu i Senju. Provinzen: Dalmatien — Beč 1756-1860 ; 1797-1860: kut. Županijska, oblasna i okružna uprava do 1848. Spisi županijskih skupština Acta congregationalia 1740-1850; Nalozi Ugarskog namjesničkog vijeća i Hrvatskog kraljevskog vijeća Intimata 1765-1836; Sudski spisi Acta processualia 1626-1849; Istrage Inquisitiones 16581830; Diobe Litterae divisionales 1644-1848; Izjave i ugovori Fassiones 1660-1850; Spisi Županijskog sudbenog stola Acta Sedis iudiciariae 1759-1849; Urbarski spisi Acta urbarialia 1778-1837; Popisi poreza Conscriptiones 1684-1829; Spisi o plemstvu Acta nobilitaria 1556-1846. Zapisnici i spisi županijskih skupština Protocolla et acta congregationalia 1745-1849; Popisi poreza i urbarski spisi Conscriptiones et acta urbarialia 1787-1849; Kraljevski nalozi; Nalozi Ugarskog namjesničkog vijeća i Hrvatskog kraljevskog vijeća Mandata et Intimata 1745-1792; Otpisi i izvještaji Rescripta et Relationes comitatus 1747-1784; Upravni spisi Acta publico-politica 17861790; Vojni spisi Acta commissariatica et militaria 1787-1849; Crkveni spisi Acta ecclesiastica 1787-1789; Računi Rationes 1746-1850; Zdravstveni spisi Acta sanitaria 17631847; Grbovnice Armales A-Z ; Spisi Županijskog sudbenog stola Acta Sedis iudiciariae 1756-1849. Spisi županijskih skupština Acta congregationalia 1776-1786; Urbarski spisi Acta urbarialia 1776-1786; Spisi Županijskog sudbenog stola Acta Sedis iudiciariae 1776-1786; Spisi Severinskog okruga Zagrebačke županije Acta Districtus Severiensis Comitatus Zagrabiensis 1822-1823. Zapisnici županijskih skupština Protocolla congregationum 1745-1848; Upravni spisi Acta publico-politica 1745-1849; Grbovnice Ar13 Hrvatski državni arhiv males A-Z ; Zdravstveni spisi Acta pestilentialia et Acta sanitaria 1778-1824; Popisi poreza Conscriptiones 1767-1822; Računi Rationes 1777-1849; Spisi Županijskog sudbenog stola Acta Sedis iudiciariae 1746-1850. Zapisnici i spisi županijskih skupština Protocolla et acta congregationalia 1725-1850; Urbarski spisi Acta urbarialia 1787-1831; Sudbeni spisi Acta iuridica 1632-1850; Spisi podžupana Acta vicecomitis 1757-1790; Spisi o plemstvu i grbovnice Acta nobilitaria et Armales A-Z ; Vojni spisi Acta militaria 1784-1849; Popisi poreza Conscriptiones contributionales 1770-1850. Zapisnici županijskih skupština Protocolla congregationum 1745-1850; Upravni spisi Acta publico-politica 1746-1850; Predsjednički spisi Acta praesidialia 1843-1847; Objave Publicationes et currentationes 18371848; Urbarski spisi Acta urbarialia 1787-1848; Računi Rationes 1821-1822; Grbovnice Armales A-Z ; Spisi Županijskog sudbenog stola Acta Sedis iudiciariae 1787-1849. OKRUŽNA POGLAVARSTVA, UREDI, RAVNATELJSTVA I GUBERNIJI 38. Gradska uprava do 1848. Hrvatski državni arhiv A. Općinska uprava do 1848. Mletačka uprava u Dalmaciji i Istri do 1797. Mletačka gradska uprava do 1797. U MLETAČKOJ DALMACIJI 60. Francuska uprava u hrvatskim zemljama 1806-1813 A. Francuska pokrajinska uprava 1806-1813 62. Francuska općinska uprava 1806-1813 OPĆINE I BILJEŽNICI 63. Brigade de Szamobor — Samobor 1811-1813 ; 1811-1813: knj. UPRAVA I JAVNE SLUŽBE OD 1848. Središnja državna tijela u Beču i Budimpešti 1848-1918 71. Ministerium des Kultus und Unterrichtes — Beč 1848-1918 ; Hrvatsko-slavonski spisi 1849-1860: kut. Finanzministerium — Beč 1848-1918 ; Hrvatsko-slavonski spisi 1861-1867: kut. Ministerium für öffentliche Arbeiten — Beč 1908-1918 ; Dalmatinski spisi 1908-1918: kut. Građevinarstvo; Ceste; Vodogradnja; Melioracija; Rudarska uprava; Kreditiranje obrta; Mala industrija; Škole i muzeji; Mjere i utezi; Zaštitni znakovi. Ackerbauministerium — Beč 1868-1918 ; Dalmatinski spisi 1869-1918: kut. Justizministerium — Beč 1848-1918 ; Hrvatsko-slavonski spisi 1851-1861: kut. Poslovnici; Službeni jezik; Notarska praksa i ispiti 1884-1918; Organizacija sudstva 1886-1918; Zatvori 1899-1906; Odvjetnici 1888-1918; Notari 1891-1918; Osobni spisi sudova 1888-1918; Inspekcije sudova 1859-1918; Osobni spisi sudova u Zadru; Inspekcije sudova u Zadru 1868-1918. Pruge Dugopolje-Madunić, Madunić-Donja Glavska-Boka kotorska, Gruž-Boka kotorska, Uskopje-Gruž, Knin-Pribudić, Knin-Siverić, Madunić-Aržano, Madunić-Dugopolje, AržanoBugojno, Oćestovo-Zadar, Perković-Šibenik, Pribudić-Split, Split-Aržano, Sućurac-Trogir, Siverić-Split, Siverić-Knin, Split-Janjići, Zadar-Drniš, Zadar-Benkovac; Električne centrale na Cetini i Krki; Pruga Leskovac-Bregana; Pruga Novo Mesto-Karlovac hrvatski dio. Ministerium für Handel, Gewerbe und öffentlichen Bauen — Beč 1848-1861 ; Hrvatsko-slavonski spisi 1855-1859: kut. Opći spisi 18981917; Odjel za promicanje obrta u Dalmaciji 1913-1917. Ministerium des Innern — Beč 1848-1918 ; Hrvatsko-slavonski spisi 1849-1860: kut. SI; Dalmatinski spisi 1848-1918: kut. Prezidijal 1848-1899; Društva, Nacionalni muzej, skupovi 1893-1897; Nemiri, prevratnički pothvati 1891-1899; Prezidijal 1900-1918; Nemiri i ekscesi 1903-1918; Opći spisi 18701899; Feudi, trgovina i obrt 1890-1918, Gradnje, putovi, vodogradnja, mostovi, sanitarni izvještaji 1888-1899; Opći spisi 1900-1918; Jezik, izbori i personalije, društva, automobili, mostovi, željeznice, radnička društva, parobrodarska društva, crkve, političko stanje 19001918. Denkmalamt — Beč 1850-1918 ; Dalmatinski spisi 1848-1918: kut. Hérvatsko-Slavonski dvorski dikasterij — Beč 1861-1869 ; 1861-1869: knj. Predsjedništvo 1905-1915; Opći spisi 18691817. Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija i Hrvatsko primorje 1848-1918 A. Zakonodavna tijela 1848-1918 84. Središnja državna tijela 1848-1918 SREDIŠNJA DRŽAVNA TIJELA 1848-1868 85. SI; Vodič; Kazala: Unutarnji odsjek, Financijski odsjek, Odsjek za pravosuđe, Odsjek za prosvjetu, Bojni odsjek, Urbarijalni odbor. SI: Predsjedništvo 1854-1861, Opći odjel 1854-1861, Ravnateljstvo pomoćnih ureda 1855-1866; Kazala. Predsjedništvo, Opći odjel 1854-1861. SI: Predsjednička kancelarija, Opći odjel; Kazala. POVJERENIŠTVA, UPRAVITELJSTVA, RAVNATELJSTVA I DR. Gerichtseinführungs — Commission für Croatien und Slavonien — Zagreb 1850-1852 ; 1850-1852: kut. Landescommission für die gemischten Bezirksämter, K. Kroatisch-Slavonische Personalien — Landescommission — Zagreb 1854-1861 ; 1854-1861: knj. AP: Isplatiteljni odbor za pretplatu urbarijalnu 18491853, Komisija za rasterećenje urbarsko 1853-1856, Zemljorasteretno ravnateljstvo 18541860, Namjesničko vijeće kao Zemljorasteretno ravnateljstvo 1861-1868, Odjel za unutarnje poslove Zemaljske vlade kao Zemljorasteretno ravnateljstvo za Hrvatsku i Slavoniju 18731900, Popis operata 1854-1900. AP: Opći spisi 1855-1918, Financijski spisi 19001915, Knjige iskopnih rovova 1864-1918, Rovne knjige 1855-1901, Podjelbene knjige 18571908, Udružbene knjige 1860-1903, Računovodstvene knjige 1862-1934, Razne pomoćne knjige 1856-1935. SREDIŠNJA DRŽAVNA TIJELA 1868-1918. PREDSJEDNIŠTVO — Zagreb 1869-1921 ; 1869-1921: knj. Kazala; AI; AP: Rezervatni spisi 1875-1921, Opći spisi 1869-1921, Interpelacije 1887-1918, Putovnice i iuxte izdanih putovnica 1870-1889, Uprava Narodnih novina 18751879, PRZV u poslu građevnom 1918-1919, Krajiška imovna, uzgojna i obrazovna zaklada 1881-1912, Krajiška investicijska zaklada 1873-1912; R: Regesti spisa za povijest radničkog pokreta i KPJ 1918-1921. Kazala; AI: Osnova pismare sačuvanih spisa; AP: Predstojništvo 1918-1919, Opći spisi 1869-1921, Odsjek za gospodarstvene poslove III 1882-1914, Odsjek za državljanstvo i zavičajnost IV , Odsjek za zadružne poslove i zemaljske zavode i zaklade do 1896. IV, a od 1896. AP: Predsjedništvo 18961921, Opći odsjek 1869-1921, Ravnateljstvo pomoćnih ureda 1909-1921, Zemaljsko povjerenstvo za popis dohodaka katoličkih crkvenih nadarbina 1914-1922, Povjerenstvo za ispitivanje kandidata srednjoškolskoga učiteljstva gimnastike u Zagrebu 1913-1921, Uprava zemaljske zaklade školskih knjiga i tiskanica 1915-1919. ODJEL ZA PRAVOSUĐE — Zagreb 1869-1921 ; 18691921: knj. Kazala; AP: Opći spisi 1869-1921, Predmetni spisi — urbarski posjedi 1874-1910, Kaznionica Mitrovica 1886, Varia 1880-1920, Ravnateljstvo pomoćnih ureda 1903-1921, Knjige normalija 1854-1913, Evidencije kažnjenika i kažnjenica 1879-1918, Statistički pregled odnosa u Kraljevskim zemaljskim kaznionama 1885-1894. AP: Odsjeci po oznakama I-XII 1914-1921, Zemaljska središnjica za opskrbu javnih namještenika 1918-1919, Predmetni spisi 1914-1918, Razne financijske knjige 1915-1921; Kazala: Predstojništvo 1918-1921; Odsjeci po oznakama I-XII 1918-1921, Ravnateljstvo pomoćnih ureda 1917-1920. AI; AP: Predsjednički spisi 1918, Opći spisi 1918-1919, Ravnateljstvo pomoćnih ureda 1918-1919. Croatisch-Slavonische Realkredit Comité — Zagreb 1859-1882 ; 1859-1882: knj. SI: Opći spisi 1881-1919, Zemljišno-otkupna zaklada 1883-1908, Naredbe drugih zaklada 1881-1896, Nepotrošive zaklade 1882, Knjige zaklada 1785-1923, Blagajničke knjige Općeg odjela 1862-1924; Kazala zaklada 1881-1889. Manje količine za Istru, otok Cres, Krk i Dalmaciju. Prva izmjera i reambulacija: Elaborati za katastarske općine: opis granica općine međašni opis , popis čestica, zapisnik računanja površina, zapisnik kontrolnog računanja površina, poljski prednacrti i popis površina po kulturama; Opisi trigonometrijskih točaka, stožerne matične knjige zemljarine, očevidnik tehničkih radnji reambulacije, našastar radnji izmjera, urudžbeni zapisnici, očevidne knjige županija i knjige Scontro za 1862. Serije: Hrvatska, Istra i Dalmacija. Županijska, oblasna i okružna uprava 1848-1918 ŽUPANIJE 114. SI: Zapisnici županijskih skupština 1886-1904, Upravni odbor 18901912, Predsjedništvo 1888-1894, Županijska oblast 1886-1919, Računovodstvene knjige 1902-1926; Kazala. Opći spisi Županijske oblasti 1887-1890, Građevinski ured 1883-1888, Normalije 1886-1923. Vodič, AP: Spisi velikog župana 1886-1923, Upravni odbor 1888-1922, Županijska oblast 1886-1914, Regalno-odštetni povjerenik 1890-1910, Katastralno-posjedovni listovi kotara Ogulin i Slunj 1916-1917; Kazalo za izdane putovnice 1898-1914. AP: Zapisnici skupštinskih i odborskih sjednica 1863-1868, Predsjedništvo 1861-1867, Županijska oblast 1850-1968. Kazala; SI: Zapisnici županijskih skupština 1861-1919, Upravni odbor 1887-1924, Spisi velikog župana 1850-1924, Županijski ured 1861, Županijska oblast 18541924, Županijski fizik u županijskoj oblasti 1855-1875, Tehnički izvjestitelj županijske oblasti 1886-1921, Odsjek za izdavanje putovnica u županijskoj oblasti 1920-1922, Kraljevski podžupan u županijskoj oblasti 1912-1924, Središnji odbor za izbor saborskih zastupnika 1865-1874, Odbor za urbarijalne predmete 1861-1871, Povjerenstvo za odštetu regalnih prava 1879-1893, Vladin županijski povjerenik 1915-1916, Županijska blagajna 1856-1924, Mirovinska zaklada općinskih činovnika 1897-1923, Liste novačenja regruta po kotarevima 1860-1875; Zaklade, ostavštine 1850-1867, Personalije, osobnici; R: Regeste spisa za povijest radničkog pokreta i KPJ 1918-1923. Prezidijalni spisi 1875-1885, Opći spisi 1875-1886, Nadšumarski ured 1874-1886; Kazala. ŽUPANIJSKA KOMASACIJSKA POVJERENSTVA 123. SI: Prezidijalni spisi 1876-1879, Opći spisi 1875-1886, Disciplinski senat 1875-1877, Nastavni odjel 1877-1886, Statistički iskazi 1875-1890. AP: Predsjednički spisi 1873-1875, Opći spisi 18721875, Nastavni odjel 1873. Kotarska i gradska uprava 1848-1918 134. AP; PrP: Rezervatni spisi 1851-1866, Opći spisi 18461890, Normalia 1853-1860. Općinska uprava 1848-1918 139. AP: Sjednički zapisnici 1853-1918, Opći spisi 1848-1918, Šumarska dokumentacija 1898-1940, Zajmovni zapisnici 1830-1904, Knjige sučija 1897-1915, Računovodstvo 1860-1921, Iskazi javnih državnih papira, dionica, obveznica 1906-1917; Kazala. UPRAVA I JAVNE SLUŽBE OD 1918. Hrvatske zemlje u okviru Kraljevine Jugoslavije 1918-1941 A. Središnja državna tijela 1918-1941 143. AI: Pripremni radovi oko stvaranja Narodnog vijeća SHS 1918, Središnji poslovni odbor 1918, Predsjedništvo 1918-1919, Središnja kancelarija 1918-1919, Sekcija za organizaciju i agitaciju 1918-1920, Odio za narodnu odbranu 1918-1919, Financijski odsjek 1918-1923. ISPOSTAVE SREDIŠNJIH MINISTARSTAVA NA PODRUČJU POKRAJINSKE I OBLASNE UPRAVE 144. SI; Kazala: Povjerljivi spisi 1919-1930, Razgraničenje sa susjednim zemljama 1919-1928, Nadzor rada financijskih uprava i ravnateljstava 1920-1929, Komisija za spaljivanje oštećenih novčanica 1922-1928, Personalije financijskih službenika 1919-1928, Državni ispiti 1909-1928, Disciplinski postupci 19191928, Mirovinsko-opskrbna primanja državnih službenika 1915-1929, Blagajna 1927-1929, Evidencije knjiga; Kazala. Prezidijalni spisi 1920-1925, Povjerljivi spisi 1927-1929, Opći spisi 1920-1929. Kazala; AP; PrP: Opći spisi 1918-1926, Predmentni spisi: uređenje voda i vodograđevni radovi 1887-1936. AP: Opći spisi 1920-1929, Personalni spisi 1924-1930, Dodjelbenici — referentske knjige 1919-1932, Računovodstvene knjige 1920-1930; Kazala. Opći spisi 19201929, Građevinska sekcija Zagreb 1922-1929. SI: Opći spisi I 1926-1927; Personalni spisi II 1919-1929; Financijski spisi III 1922-1926; Odvjetnici i javni bilježnici V 1923-1927; Parnični i izvanparnični postupci i međunarodna pravna pomoć VI 1922-1925; Gruntovni povjerenici VII 19221926; Sudbeni pregledi vlastitih gruntovnih ureda VIII 1926; Sekcija za sekvestar Ministarstva pravde u Zagrebu 1919-1925; Kazala. Pismara 1922-1930, Sekcija za sekvestar 1922. Okružnice i naredbe 1920-1924; Povjerljivi spisi 1919-1924; Opći spisi po rimskim oznakama I-VIII 1919-1924; Statistika i javno-zdravstvene evidencije 1908-1926; Personalije 1920-1924; Ravnateljstvo pomoćnih ureda 1919-1925; Pomoćne uredske knjige 1919-1924; Blagajnički dnevnik 1920-1925. Povjerljivi spisi 1924-1928; Opći spisi 1924-1928; Predmetni spisi 19231927; Kazala. Kazala; AI; AP: Prezidijalni spisi 1920-1928, Strogo povjerljivi spisi 1921-1941, Povjerljivi spisi 1920-1941, Opći spisi 1941, Upravni odbor vicinalnih željeznica 1923-1925, Predmetni spisi 1925-1939; R. Regeste spisa za povijest radničkog pokreta i KPJ. Pokrajinska uprava 1918-1941 157. Predsjedništvo: Povjerljivi spisi 1922-1924, Spisi po svescima 1922-1925; Odjeljenje za unutarnje poslove: Spisi po svescima 1922-1925, Ravnateljstvo pomoćnih ureda 1923-1925; Odjeljenje za prosvjetu i vjere: Prezidijalni spisi 1922-1925, Spisi po svescima 1922-1925; Ravnateljstvo pomoćnih ureda 1922; Odjeljenje za narodno gospodarstvo: Prezidijalni spisi 1923-1924, Spisi po svescima 1922-1925; Odjeljenje za socijalnu politiku: Prezidijalni spisi 1922, Spisi po svescima 1919-1925, Ravnateljstvo pomoćnih ureda 1922; Kazala. Regeste spisa za povijest radničkog pokreta i KPJ 1922-1925. Skupština Oblasti osječke 1927-1928, Oblasni odbor 1927-1929, Veliki župan 1909-1940, Komesar oblasne samouprave 1929, Financijsko odjeljenje 1924-1929, Oblasna financijska uprava 1927-1930, Mirovinske zaklade općinskih činovnika bivših županija Bjelovarsko-križevačka, Požeška i Virovitička 1895-1929; Kazala. Oblasni odbor 1928-1929, Veliki župan-povjerljivo 1928, Prosvjetno odjeljenje velikog župana 1925-1929, Poljoprivredno odjeljenje velikog župana 1928, Zdravstveni odjel 1926, Mirovinska zaklada Županije požeške 1927-1929. Oblasna skupština 1927, Oblasni odbor 1925-1929, Komesar oblasne samouprave 1929, Spisi velikog župana 19241929, Sud za stanove kod velikog župana 1925, Upravno odjeljenje 1924-1931, Putovnički odsjek 1924-1929, Poljoprivredno odjeljenje 1924-1930, Šumarsko odjeljenje 1925-1929, Veterinarsko odjeljenje 1925-1929, Građevinsko odjeljenje 1928-1929, Sanitetsko odjeljenje 1924-1929, Prosvjetno odjeljenje 1925-1929, Financijsko odjeljenje 1924-1929, Oblasno karnosno povjerenstvo 1924-1929, Mirovinske zaklade općinskih činovnika i drugi spisi bivših županija i Županijske oblasti u Gospiću i Ogulinu 1884-1929, Blagajnički dnevnici 19191930; R. Regesti spisa za povijest radničkog pokreta i KPJ 1924-1929. AP: Oblasna skupština 1927, Oblasni odbor 1927-1929, Komesar oblasne samouprave 1929, Odjeljenje za narodno zdravlje i socijalnu politiku 1927-1929, Poljoprivredno odjeljenje 1929, Prosvjetno odjeljenje 1926-1929. Skupština 1927-1928, Oblasni odbor 1927-1930, Veliki župan 19131930, Komesar oblasne samouprave 1928-1930, Mirovinska zaklada 1924-1929, Komisije 1925-1929; Kazala. Veliki župan 1925-1929, Prosvjetno odjeljenje velikog župana 19251929, Odjeljenje za narodno gospodarstvo velikog župana 1925. BAN I POMOĆNIK BANA KABINET BANA Kraljevska banska uprava Savske banovine — Zagreb 1929-1939 ; 1930-1939: knj. OPĆE ODJELJENJE — Zagreb 1929-1939 ; 1929-1939: knj. Sekretarijat 1930-1939; Opće odjeljenje: Povjerljivi spisi 19291938, Opći spisi 1929-1939, Karnosno povjerenstvo 1929-1931, Disciplinska komisija 19311934, Drugostepeni općinski disciplinski sud 1934-1938, Viši disciplinski sud 1935-1937, Disciplinski sud 1932-1939, Disciplinski tužilac 1934-1935, Ispitna komisija 1930-1938. UPRAVNO ODJELJENJE — Zagreb 1929-1939 ; 19291939: knj. Povjerljivi spisi 1929-1938; Opći spisi 1929-1939; Državljanstva i dozvole boravka 1929-1939; Evidencija proračuna upravnih općina Savske banovine 1933; Kazalo općih spisa 1933-1934; Imenik penzionera Penzionog fonda 1933-1939. ODJELJAK UPRAVNOG ODJELJENJA ZA DRŽAVNU ZAŠTITU — Zagreb 1929-1939 ; 1929-1939: knj. Odsjek za poljoprivredu i stočarstvo 1930-1939, Odsjek za veterinarstvo 1929-1930. Ured tehničkog načelnika - povjerljivi spisi 1934-1939; Spisi po rimsko-arapskim oznakama 1929-1939; Regulacijske osnove i uredbe Zagreba, Osijeka, Siska, Sušaka i Varaždina 1897-1936; Predmetni spisi 19291939; Personalni dosjei A-Ž ; Evidencija visokogradnje 1936-1937; Referentske knjige Dodjelbenici radova 1930-1937; Knjige Društva za putove 1934-1940; Kazala osobnih imena, imena mjesta, firmi 1930-1939.
Tim je slijedom u arhivskoj službi došlo do nužnih institucionalnih, zakonskih i organizacijskih prilagodbi, a uloga državnih arhiva, napose matična funkcija HDA, dobila je na važnosti. Preslike arhivskoga gradiva iz inozemnih ustanova M. Prostor je zaključan i pristup njemu imaju zaduženi radnik i ovlaštene osobe. Osobni dosjei djelatnika aktivni i pasivni Trajno 3. SI: Predsjednička kancelarija, Opći odjel; Kazala. Zahvalnost dugujemo i djelatnicima drugih ustanova u oblasti kulture i znanosti koji su nam pružali potrebne informacije za izradu pregleda rukopisne baštine koja se čuva izvan arhivskih ustanova.
[Upoznavanje i seks|Sex sa sisatim zenama|Poze u trudnoci]
komentiraj (0) * ispiši * #
