Tijekom svog dugogodišnjeg rada u šumarstvu, kod obilaska šumskih sastojina i šumskih radilišta, fotoaparatom snimam meni zanimljive prizore i detalje. Ovaj blog vodim od 2004.godine. Sadržaj bloga služi promociji šumarske struke i posvećen je kolegicama i kolegama šumarima, koji su radeći generacijama u šumi, sačuvali i unaprijedili šumske sastojine za buduće generacije.
NE ZABORAVITE!
DOK ŠUME DIŠU
I MI ĆEMO DISATI.
Katalozi bjelovarskog salona fotografija "ŠUMA OKOM ŠUMARA"
ŠUMSKE ZANIMLJIVOSTI
-Nekada su šume zauzimale preko 80 posto, a danas pokrivaju tek 33 posto europskog kontinenta.

-Sjeme vrba i topola gubi klijavost za nekoliko dana dok sjeme bagrema može klijati i poslije 15 godina.

-Vjetar može raznijeti sjeme bora, smreke, ariša, johe i gorskog javora od 20 do 30 km daleko.

-Deblo hrasta lužnjaka u ljetnim mjesecima prosječno dnevno "ispumpa" do 300 litara vode iz tla.

-U vremenu od 1885-1895. godine hrvatski književnik i šumarski stručnjak Josip Kozarac bio je upravitelj šumarije Lipovljani.

-Periodičnost punog uroda žira ovisi o klimatskim uvjetima, od 5 godina u toplijim krajevima do 8-10 godina u hladnijim područjima.

-Jedna desetina šuma u Hrvatskoj otpada na hrast lužnjak (Quercus robur L.).

-Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s više od 0,50 ha po stanovniku, a šume su jedno od najvećih nacionalnih bogatstva Hrvatske.

-Hrvatska ima velik broj biljnih endema, čak 312 vrsta endemskih sjemenjača. Među njima je 85 drvenastih šumskih endema(grmova i drveća). Strogih endema ili stenoendema, koji rastu isključivo u Hrvatskoj, ima 189.

-Šumarska struka je jedna od najstarijih u Hrvatskoj, izobrazba šumarskih kadrova započela je 1860.godine osnutkom Gospodarskog- šumarskog učilišta u Križevcima. To je prva takva škola u ovom dijelu Europe. Visoko obrazovanje šumarskih kadrova započelo je 1898. godine otvaranjem Šumarske akademije u Zagrebu.



OPASNOSTI U ŠUMI


-OTROVNE GLJIVE
Kako je počela sezona branja gljiva, poželjno je da obnovite svoje znanje prepoznavanja otrovnih vrsta gljiva koje se najčešće pojavljuju u našim šumama.

-KRPELJI
Kako prolazeći šumom dolazimo u kontakt s krpeljima, nije na odmet da nešto više saznate o rizicima od uboda tih malih životinja.


-MIŠJA GROZNICA
Bolest s vrućicom, oštećenjem rada bubrega te drugim smetnjama.Uzročnik je virus koji kruži među malim šumskim glodavcima.(više ovdje...)

-KOMARCI
Komarci su široko rasprostranjena skupina insekata. Značajni su u odnosu na čovjeka i njegovo zdravlje kao prenositelji bolesti i kao molestanti (napasnici). Na sreću, na našem području ne prenose bolesti, ali narušavaju mir i zdravlje u širem smislu: ometaju čovjeka pri svakodnevnim aktivnostima, pri boravku u prirodi i rekreaciji.

OTROVNE BILJKE U ŠUMI

-VELEBILJE(Atropa Belladonna)
Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima.
Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, a cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne.

-BUNIKA( Hyoscyamus niger)
Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđa i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni.


-ĐURĐICA (Convallaria majalis)
Đurđica raste u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama, u šikarama i na krčevinama a često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi đurđica sazrijevaju u rujnu i susreću se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadrže narančasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne, kao i ostali dijelovi biljke jer sadrže heterozide koji djeluju na rad srca.


-PETROV KRIŽ (Paris quadrifolia L.)
Trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrst položena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sočna boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, šiljasta listića. Veoma je otrovan, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a već dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja.

19.02.2007., ponedjeljak

Rani jaglac (Primula vulgaris)

Danas sam, konačno nakon tjedan dana izašao iz kancelarije i otišao na teren. Prolazeći šumskim putem do radilišta, nailazio sam na rane vjesnike proljeća - žute jaglace. Rani jaglac ubrajamo među najranije proljetnice, jer cvate uoči proljeća, u veljači i ožujku, osobito na prisojnim položajima.
Primula vulgaris
Niska je zeljasta biljka koja se pojavljuje u skupinama ili pojedinačno. Listovi su naborani, s natrag zavinutim rubovima, tijekom cvatnje dugi su 3 – 6 cm, a kasnije dosežu veće dimenzije. Na donjoj strani listova, na rubovima lista, cvjetnim peteljkama i rubovima čaške nalaze se do 2 mm duge dlačice. Dvospolni i polusimetrični cvjetovi su na tankim drškama, izlaze iz sredine lisne rozete. Sulatični svijetložuti cvjetni vjenčić je s 5 latica. Čaška je valjkasta i bridasta, sa zelenim i u gornjem dijelu žućkastim bridovima. Duga je 12 – 15 mm, sastavljena od 5 međusobno sraslih lapova. Poznati su oblici ranoga jaglaca s laticama različitih boja, od sasvim bijele (forma albi.or or)), do purpurne, crvene i ljubičaste. Postoje brojni spontani križanci s jaglacima (Primula elatior i P. Veris Veris)), a poznati su mnogi hortikulturni oblici, s izrazitim dekorativnim svojstvima.
Rani jaglac uspijeva u svijetlim listopadnim šumama i šikarama, na rubovima šuma, šumskim čistinama te drugim sličnim staništima. Proteže se od nizina pa sve do subalpskog vegetacijskog pojasa. Voli svježa, rastresita, hranjiva te neutralna do umjereno kisela humozna, pjeskovita ili kamenita tla. Ova poznata proljetnica danas je zbog masovnog branja ugrožena i prijeti joj nestanak. Treba istaknuti da je poznata u pučkoj medicini, jer korijen sadrži ljekovite tvari. Djelotvoran je čaj za liječenje dišnih puteva, a list je bogat vitaminom C.

- 21:14 - Komentari (5) - Isprintaj - #

05.02.2007., ponedjeljak

Kostrnja u Lonjskom polju

Iz Osekova, traktorom smo se dovezli poljskim putem do sela Kostrnje. Danas je to selo napušteno a ruševne kuće razbacane su uz rub šume i kanala. Prema pričanju starosjedioca, ne pamti se da bi u ovo doba godine došli tim putem jer u pravilu u kasnu jesen, zimu i rano proljeće taj put je neprohodan zbog vode koja se nakuplja u polju.
Nizak vodostaj vidi se na slijedećoj slici...
Lonja
Kanal se sakrio između vrba...
Vrbe
Nezaobilazne svinje dobro su uhranjene jer u šumi i polju ima dosta hrane...
Svinje

- 23:09 - Komentari (0) - Isprintaj - #

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.

< veljača, 2007 >
P U S Č P S N
      1 2 3 4
5 6 7 8 9 10 11
12 13 14 15 16 17 18
19 20 21 22 23 24 25
26 27 28        

BROJ POSJETA
FOTO VREMEPLOV