Tijekom svog dugogodišnjeg rada u šumarstvu, kod obilaska šumskih sastojina i šumskih radilišta, fotoaparatom snimam meni zanimljive prizore i detalje.
Ovaj blog vodim od 2004.godine. Sadržaj bloga služi promociji šumarske struke i posvećen je kolegicama i kolegama šumarima, koji su radeći generacijama u šumi, sačuvali i unaprijedili šumske sastojine za buduće generacije.
ŠUMSKE ZANIMLJIVOSTI
-Nekada su šume zauzimale preko 80 posto, a danas pokrivaju tek 33 posto europskog kontinenta.
-Sjeme vrba i topola gubi klijavost za nekoliko dana dok sjeme bagrema može klijati i poslije 15 godina.
-Vjetar može raznijeti sjeme bora, smreke, ariša, johe i gorskog javora od 20 do 30 km daleko.
-Deblo hrasta lužnjaka u ljetnim mjesecima prosječno dnevno "ispumpa" do 300 litara vode iz tla.
-U vremenu od 1885-1895. godine hrvatski književnik i šumarski stručnjak Josip Kozarac bio je upravitelj šumarije Lipovljani.
-Periodičnost punog uroda žira ovisi o klimatskim uvjetima, od 5 godina u toplijim krajevima do 8-10 godina u hladnijim područjima.
-Jedna desetina šuma u Hrvatskoj otpada na hrast lužnjak (Quercus robur L.).
-Hrvatska spada u šumovitije zemlje Europe s više od 0,50 ha po stanovniku, a šume su jedno od najvećih nacionalnih bogatstva Hrvatske.
-Hrvatska ima velik broj biljnih endema, čak 312 vrsta endemskih sjemenjača. Među njima je 85 drvenastih šumskih endema(grmova i drveća). Strogih endema ili stenoendema, koji rastu isključivo u Hrvatskoj, ima 189.
-Šumarska struka je jedna od najstarijih u Hrvatskoj, izobrazba šumarskih kadrova započela je 1860.godine osnutkom Gospodarskog- šumarskog učilišta u Križevcima. To je prva takva škola u ovom dijelu Europe. Visoko obrazovanje šumarskih kadrova započelo je 1898. godine otvaranjem Šumarske akademije u Zagrebu.
OPASNOSTI U ŠUMI
-OTROVNE GLJIVE
Kako je počela sezona branja gljiva, poželjno je da obnovite svoje znanje prepoznavanja
otrovnih vrsta gljiva koje se najčešće pojavljuju u našim šumama.
-KRPELJI
Kako prolazeći šumom dolazimo u kontakt s
krpeljima, nije na odmet da nešto više saznate o rizicima od uboda tih malih životinja.
-MIŠJA GROZNICA
Bolest s vrućicom, oštećenjem rada bubrega te drugim smetnjama.Uzročnik je virus koji kruži među malim šumskim glodavcima.(
više ovdje...)
-KOMARCI
Komarci su široko rasprostranjena skupina insekata. Značajni su u odnosu na čovjeka i njegovo zdravlje kao prenositelji bolesti i kao molestanti (napasnici). Na sreću, na našem području ne prenose bolesti, ali narušavaju mir i zdravlje u širem smislu: ometaju čovjeka pri svakodnevnim aktivnostima, pri boravku u prirodi i rekreaciji.
OTROVNE BILJKE U ŠUMI
-VELEBILJE(Atropa Belladonna)
Velebilje je vrlo rasprostranjena biljka u našim brdskim i planinskim predjelima.
Biljka se raspoznaje po obliku i rasporedu listova - u svakom pršljenu grane nalaze se po dva jajolika lista, jedan mali, a drugi veliki. Cvjetovi su pojedinačni i nalaze se u pazuhu listova, a cvate tijekom cijelog ljeta, a plodovi su vrlo lijepe, kao višnja krupne bobice. Bobica je višesjemena, sočna kiselkasto-slatka, ukusna (ali vrlo otrovna), veličine višnje; ima tamnoljubičast sok. S donje je strane bobica obložena zelenom petozubom čašicom. Sjemenke su okruglaste, tamne i sitne.
-BUNIKA( Hyoscyamus niger)
Bunika je biljka neugodna mirisa koja raste uglavnom pored naselja. Biljka je dlakava, plod je žućkastosmeđa i na vrhu je nazubljena čahura s poklopcem, puna sjemenja. Svi dijelovi bunike su otrovni.
-ĐURĐICA (Convallaria majalis)
Đurđica raste u svjetlijim listopadnim i miješanim šumama, u šikarama i na krčevinama a često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Crveni plodovi đurđica sazrijevaju u rujnu i susreću se razmjerno rijetko. Kuglasti su, promjera oko 8 mm, a sadrže narančasto meso i 2-6 kuglastih sjemenki. Bobice su vrlo otrovne, kao i ostali dijelovi biljke jer sadrže heterozide koji djeluju na rad srca.
-PETROV KRIŽ (Paris quadrifolia L.)
Trajna zeljasta biljka koja u gornjem dijelu nosi obično po 4 velika, eliptična, unakrst položena lista. Plod je jedna okruglasta ili jajasta sivkastoplava, sjajna i sočna boba promjera 10-15 mm, koja dozrijeva u srpnju ili kolovozu, na vrhu izmedu 4 uska, šiljasta listića. Veoma je otrovan, neugodnog, bljutavo slatkastog okusa, a već dvije ili tri pojedene bobe mogu izazvati ozbiljna trovanja.
Danas i sutra na jednom šumskom radilištu, održava se terenska nastava grupe studenata IV. godine iz organizacije proizvodnje u šumarstvu. Cilj terenske vježbe je tehničko normiranje sječe i privlačenja drvnih sortimenata. Studenti su dobili zadatak da za konkretne uvjete radilišta, izračunaju radnu normu vremena i radnu normu učinka sječe i izvoza drva uz primjenu tehnike detaljnog snimanja rada mjerenjem vremena radnih operacija i radnih učinaka. 
Danas, 2. veljače obilježava se Svjetski dan močvarnih staništa, čime se podsjeća na datum potpisivanja Ramsarske konvencije i obvezu očuvanja i korištenja tog vrijednog staništa. Močvarna staništa predstavljaju jednu od najvećih vrijednosti biološke raznolikosti. Od 1971. godine biološki vrijedna močvarna staništa nalaze se pod zaštitom Ramsarske konvencije. Hrvatska ima izuzetno bogatstvo močvarnih staništa u poplavnoj zoni rijeka Dunava, Drave i Save, i to tri koja se zbog svoje međunarodne važnosti nalaze na Ramsarskom popisu: Kopački rit, Crna Mlaka, Lonjsko i Mokro polje. 