I novi naraštaji, koji se s jednim od najpoznatijih djela svjetske književnosti, "Alisom u Zemlji čudesa" engleskoga književnika Lewisa Carrolla, susreću kao s lektirnim naslovom mogu uživati u vrsnom prijevodu. Pošto su u nas to djelo preveli poznati književnici Antun Šoljan i Luko Paljetak, u Biblioteci Večernjakov limač sutra ga objavljujemo u također vrsnu prijevodu Predraga Raosa.

Priču koja je pod poznatim naslovom objavljena 1865. godine ilustrirao je John Tenniel, jedan od najboljih ilustratora i karikaturista svoga doba, a zanimljivo je da su u knjizi iz Večernjakove biblioteke baš te ilustracije.
I danas među deset najčitanijih knjiga u Velikoj Britaniji npr., "Alisa u Zemlji čudesa", fantastična priča o odrastanju s osjećajem za pravdu, kao i sva djela koja zbog svoje vrsnosti izmiču uobičajenoj podjeli na ona za djecu i odrasle, uvijek je pobuđivala rasprave.

Tako je znamenita književnica Virginia Woolf uočila nedjetinjsku Alisinu crtu i u jednom prikazu ustvrdila da to nije štivo za djecu nego za odrasle koji čitajući Alisu podjetinje. Mnogi su se također sporili i oko sadržaja priče: tj. kako priču razumjeti, kako je tumačiti. No kako ilustracije i tekst o Alisi nisu napravljeni za učenje lekcija, nego za užitak, ostaje samo zaključak da je posrijedi djelo neprolazne vrijednosti.

Zbog sjajnoga engleskoga izvornika ono je nadahnuće prevoditeljima, a kako se vrlo često započet razgovor među likovima odvija poput igre, priča obiluje i nonsensnim elementima. Ne manje nadahnuće od djela i sam je pisac Lewis Carrol. Matematičar i znanstvenik, pravim imenom Charles Lutwidge Dodgson, bio je i jedan od pionira fotografije. Često je fotografirao djecu, a među njima i Alice Liddell, djevojčicu koja ga je nadahnula za knjigu koja ga je proslavila u cijelom svijetu.