August Šenoa: Prijan Lovro
1.Protumači uvodnu priču: o čemu pisac raspravlja s mladom udovicom? Kakav stav ima ona,a kakav on?
U uvodnom dijelu Šenoa kritizira tadašnje pisce koji pišu o svemu osim o zbivanjima u samoj Hrvatskoj. U ono doba vlada uvjerenje da je život u Hrvatskoj malen i stisnut te da nema događaja koji bi pobudili razvoj hrvatske umjetnosti. Udovica govori da ne čita hrv. knjige jer uvijek govore o istome:
"Vazda jedno te isto.Dvoje mladih se zavoli,al im se ne će kojekakve vrlo obične prepone kojih vrlo običnim načinom uklone, pa budu, hvala budi Bogu, svoji...Vječna idila, vječna monotonija!"
Nadalje udovica govori kako u Hrvatskoj nema velikih katastrofa koje znaju uzdrmati dušu te pisci ne znaju o čemu bi pisali:
"Ne bijedim ja naših književnika:opisuju vam ono što u svom zavičaju nalaze,odnošaje malene, neznatne kako smo i mi maleni... Jesu li pisci kadri naslikati u malenu okviru velike divovske slike, može li u naših okolnosti postati kakav zanimljiv junak romanu?"
Šenoa se suprotstavlja i iznosi svoju misao kako pisci imaju o čemu pisati jer mi, iako mali, imamo burnu i dugu povijest te bi ju samo trebali prepisati i napisali bi najljepši roman. Ali naši pisci pišu bez ljubavi jer o njoj ne znaju:
"...mnogi naši pisci pišu o naravi ne motreći naravi, pišu i ljudskom srcu ne poznavajući ga."
Prigovara piscima što pišu po tuđim šablonama i što radnju ne smještaju u domovini. Kritizira situaciju u kojoj se hrv. jezik zapostavlja u korist njemačkog, francuskog i talijanskog. Tvrdi da su čitatelji zatrpani gomilom jeftinih romana jednakog zapleta i zbog toga se sve više okreću stranoj književnosti.
2. Sociološka i psihološka karakterizacija Lovre
Treba naglasiti da je lik Lovre stvaran i da proizlazi iz Šenoina života.
Lovro je mladić čija nesreća potiče od društveno-socijalnih prilika. Nema sredstava za školovanje, mora prihvaćati razne službe jer si ne može priuštiti biranje. Plemenitaška djevojka ne prihvaća njegovu ljubav jer je siromašan te se on zbog financijskih nevolja mora oženiti za bogatu djevojku.
Šenoa gradi fabulu na psihosocijalnim kontrastima. Glavni kontrast je želja-mogućnost, a sporedni su: grad-selo, duhovno-svjetovno, bogatstvo-siromaštvo.
Običaji su nalagali da jedno muško dijete ide u svećenike pa je to dopalo Lovru. Lovrina je majka to najviše htjela:
"Kad mi sin poraste, mišaljaše starica majka, bit će mi župnikom, susjedi ljubit će mu ruku, sudac klanjat će mu se, jest će svagdan mesa na bijelom pladnju...molit će za moju dušu, a njegova je molitva bolja od druge molitve."
Lovro je jako volio majku i bio joj jako privržen te se s njom opominjao svaki put kad bi se htio raspopiti:
"Pogleda crnu haljinu, zadrhtalo mu srce! Pogledao majku i smirio se."
Lovro je mudat, ali mlad i neiskusan. Život svećenika mu je nametnut i on se osjeća kao u zatvoru,a željan je svijeta. Pita se zašto to radi,tko ga na to tjera no onda se sjeti majčinog ponosnog osmjeha i zbog ljubavi prema majci svako junaštvo pada u vodu.
Čita puno knjiga,kao što su Patrarcini i Prešerenovi soneti, Rousseaove 'Ispovijedi', Goetheova Werthera itd.
Dok je u samostanu zaljubljuje se u Malvinu te se zbog nje raspopio. No, Malvina se udaje bez ljubavi i iz koristoljublja. Razočaran je, izigran i odbačen od oca koji ga ne želi primiti pod svoj krov.
Dobiva posao kao mentor predsjednikova sina. Tu se ponovno okreće knjigama te upoznaje gospodski svijet kojem se trudi priključiti, ali koji ga uporno odbija zbog statusa:
"Često klanjaju se ljudi plitkoj glavi jer je uvrštena u red javnog zvanja, često rugaju se umniku jer je ništa, jer ne spada u koju od društvenih klasa." Šenoa kroz Lovru kritizira tadašnje društvo.
Lovro se nikako ne osjeća slobodnim. Tek kad mu otac počne slati novac onda osjeća osobnu slobodu, no, novac brzo presušuje i otac ostaje u dugovima.
Lovro je zatvoren u sebe, tvrdoglav,nagao i osjetljiv.
Zaruke iz koristoljublja s Minkom mu propadaju te se zaručuje s Anđelikom koju stvarno voli no, njen stric poništava zaruke te si Lovro oduzima život.
Autodestruktivan je, izdvojen i neprilagođen društvu, ne zna pronaći sklad između ideala i stvarnosti u težnji za slobodom.
3. Problemi prikazani u djelu
-zapostavljenost hrvatskog jezika u korist njemačkog, francuskog i talijanskog.
-odnos pojedinca i društva
-ženidbe iz koristoljublja
