Zelena špilja se nalazi na jugozapadnoj obali otočića Ravnik. Od viškog mjesta Rukavac udaljena je 1.3 kilometra.
Ova špilja je vrlo zanimljiva geološka formacija i isto tako atraktivna ronilačka lokacija. Vrhunsko je djelo prirode koje je proglašeno zaštićenim krajolikom RH.

Uron je najbolje započeti na punti koja se nalazi lijevo od ulaza u špilju. Napredniji ronioci mogu na ovom mjestu zaroniti dublje i na dubini od oko 30 metara posjetiti drugu manju špilju, u koju se može ući oko 20 metara. Nakon toga uron se nastavlja uz zid postepeno izranjajući prema ulazu u Zelenu špilju.
Ovaj zid je prekriven s algama i spužvama, a u rupama zida možemo naići na pokoju škrpinu ili hobotnicu. Od sitnih organizama ovdje se nalaze atraktivni primjerci puževa gološkržnjaka. Na zidu nema mnogo riba, a kao na posljedicu ljudskih aktivnosti možemo naići na odbačene konope i ostatke ribarskih mreža.
Prije ulaza u špilju nalazi se široki plato, na kojem ima sitnog pijeska. Na samom ulazu dno je nešto uzdignuto.
Zelena špilja je djelomično potopljena i ima dva velika ulaza koje dijeli masivni kameni stup. Desni ulaz je dvostruko širi od lijevog. Špilja je prostrana i u nju bez problema mogu ući i manje motorne brodice.
Zbog toga je špilja i omiljena destinacija nautičara, koji se u nju mogu skloniti od sunčeve žege.



Naziv „zelena“ špilja je dobila po zelenkastom odsjaju mora koji je posljedica mnoštva zelenih algi, koje se nalaze na dnu stijena ulaza.
Ovdje se zadržavaju manja jata fratara, a tu nalazimo i knezove, vladike arbanaške, podujke i drugu sitnu ribu.
U tamnim usjecima mogu se vidjeti i crveni matuličići ili škrpine. Dubina mora u špilji je od 3 do 7 metara.

Dno unutrašnjosti špilje je slabo obraslo spužvama i crvenim algama. Posebna atrakcija Zelene špilje je otvor koji se nalazi na njenom vrhu.
Kroz ovaj otvor upada sunčeva svjetlost koja u moru stvara prekrasan efekt. Igra mora i zelenkastog snopa svjetla svakog posjetioca ostavlja bez daha.

Modra špilja je špilja na istočnoj strani otoka Biševa.
Špilju je opisao Ransonet, a nalazi se u uvali Balun na istočnoj strani otoka Biševa.
Dostupna je javnosti od 1884., kada je probijen vanjski ulaz, kroz koji se u špilju ulazi malim čamcem na vesla.
Špilja ima dva otvora, jedan manji, umjetno produbljen, kroz koji može proći čamac na vesla i taj otvor nema utjecaja na rasvjetu u špilji. Drugi je otvor poput svoda i mnogo je širi, na južnoj strani špilje ispod razine mora te kroz njega prodire sunčeva svjetlost. Zbog Modre špilje, otok ima turističku vrijednost. Oko podneva za mirnog mora sunčeve zrake prodiru kroz podvodni otvor u Modru špilju, reflektiraju se od bijelog dna i osvjetljavaju špilju modrom, a predmete u vodi srebrnastom bojom. Radi male dubine špilje i podvodne pukotine, pogodna je za ronjenje ronilaca svih kategorija. Duboka je 3 - 20 m. Špilja je geomorfološki jako zanimljiva te predstavlja tipičan krški oblik.

Vis je hrvatski otok u Jadranskom moru.
Od kopna je udaljen 45 km. Površina otoka iznosi 90,3 km2. Ukupna duljina obale Visa je 77 km.
Oko otoka Visa se nalaze brojni manji otoci, otočići i škoji (Biševo, Budikovac, Brusnik, Jabuka, Ravnik, Svetac i drugi).

Klima na otoku je sredozemna. Glede činjenice da je otok dosta udaljen od ostalih otoka i kontinentalnog kopna, odnosno dosta je usamljen na pučini, Vis je izložen jačem vjetru nego susjedni jadranski otoci.
Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2001. Vis je imao ukupno 3.637 stanovnika. Otok je bio naseljen još u pretpovijesno doba.
Prirodne ljepote vrijedne viđenja su Modra špilja na obližnjem otoku Biševu, Zelena špilja na Ravniku i Kraljičina špilja na Visu, a od povijesnih znamenitosti valja spomenuti tu je Titova špilja, obnovljeni spomenik poginulim mornarima u bitci kod Visa itd.
Na Visu se nalaze i jedinstvene uvale kao što je npr. Stiniva.