speed boy

04.06.2006., nedjelja

nešto za profesoricu iz zemljopisa

Gorska Hrvatska - Gacko polje,
ovo sam psve prepisao za profu iz zemljopisa i našao slike,tak da moja ocjena bude malo "ljepša" pa profesorice uživajte:
U krškim prostorima posebno su atraktivna polja – u prvom redu zbog mogućnosti razvoja poljoprivrede. Krškim poljima često teku tekućice. U Gorskoj Hrvatskoj posebno je vrednovano Gacko polje. Prostor toga polja središte je naseljenosti i gospodarske djelatnosti u Lici. Tako je bilo i u pretpovijesti, čemu svjedoče ostaci japodskih gradina na humovima koji se izdižu u ravnici polja, posebice u okolici sela Prozor, koje se oblikovalo duž lokalnih prometnica i tako čini primjer niznog naselja. Gacko polje čini golemi potencijal Hrvatske – proizvodnja zdrave hrane, turizam na temelju očuvanog okoliša i kulturno-povijesne baštine – svemu tome velike izglede daje velika prometna dostupnost.

Život u kršu - vrlo oskudan
Što je krš? Krš je skup reljefnih oblika koji su produkt kemijskog trošenja (korozije) većinom vapnenačkih stijena. No, vratimo se na našu temu.

Zbog oskudice kvalitetnim tlom i vodom, život u kršu tradicionalno je siromašan. Ako itko zna cijeniti obradivo tlo i pitku vodu, onda je to stanovništvo krških prostora. Kuće se grade uglavnom na rubu polja i uzvišenja da se ne bi potrošilo obradivo tlo. Najveća naseljenost je u poljima u kršu zbog obilja tla i vrela pitke vode te oko uvala i dolaca.
Stanovništvo krša stoljećima je živjelo ,,s kamenom'', okruženo karbonatnim stijenama tako da su one postale neodvojiv dio njegovoga života. One se koriste, ali mnogo više u prošlosti nego danas, za gradnju kuća, staja, suhozida i drugih pa se tako čini da je krški čovjek srastao s kamenom, s karbonatnim stijenama. Od njih su građeni objekti od onih poput spremišta za alat pa sve do velebnih palača.

Život u kršu - vrlo oskudan
Što je krš? Krš je skup reljefnih oblika koji su produkt kemijskog trošenja (korozije) većinom vapnenačkih stijena. No, vratimo se na našu temu.

Zbog oskudice kvalitetnim tlom i vodom, život u kršu tradicionalno je siromašan. Ako itko zna cijeniti obradivo tlo i pitku vodu, onda je to stanovništvo krških prostora. Kuće se grade uglavnom na rubu polja i uzvišenja da se ne bi potrošilo obradivo tlo. Najveća naseljenost je u poljima u kršu zbog obilja tla i vrela pitke vode te oko uvala i dolaca.
Stanovništvo krša stoljećima je živjelo ,,s kamenom'', okruženo karbonatnim stijenama tako da su one postale neodvojiv dio njegovoga života. One se koriste, ali mnogo više u prošlosti nego danas, za gradnju kuća, staja, suhozida i drugih pa se tako čini da je krški čovjek srastao s kamenom, s karbonatnim stijenama. Od njih su građeni objekti od onih poput spremišta za alat pa sve do velebnih palača.

Život u kršu - vrlo oskudan
Što je krš? Krš je skup reljefnih oblika koji su produkt kemijskog trošenja (korozije) većinom vapnenačkih stijena. No, vratimo se na našu temu.

Zbog oskudice kvalitetnim tlom i vodom, život u kršu tradicionalno je siromašan. Ako itko zna cijeniti obradivo tlo i pitku vodu, onda je to stanovništvo krških prostora. Kuće se grade uglavnom na rubu polja i uzvišenja da se ne bi potrošilo obradivo tlo. Najveća naseljenost je u poljima u kršu zbog obilja tla i vrela pitke vode te oko uvala i dolaca.
Stanovništvo krša stoljećima je živjelo ,,s kamenom'', okruženo karbonatnim stijenama tako da su one postale neodvojiv dio njegovoga života. One se koriste, ali mnogo više u prošlosti nego danas, za gradnju kuća, staja, suhozida i drugih pa se tako čini da je krški čovjek srastao s kamenom, s karbonatnim stijenama. Od njih su građeni objekti od onih poput spremišta za alat pa sve do velebnih palača.

Krški prostor ima jedno bitno obilježje – ekološki je vrlo osjetljiv., treba jako paziti na ispuštanje otpadnih tvari jer one zbog propusnosti stijena mogu dospjeti do pitke vode. Svaka tekućina izlivena na površini procjeđuje se kroz propusne stijene sve do vode koja će se koristiti u prehrani i o kojoj ovisi ekološka ravnoteža prostora.

Zbog slabe naseljenosti i male gospodarske aktivnosti (nerazvijenosti) krški prostor ima znatno očuvan okoliš što je ogroman potencijal u današnje vrijeme, a može se iskoristiti kroz proizvodnju zdrave hrane i turizam. Proizvodnja zdrave hrabe i turistička usluga (proizvod) ne mogu biti velikoga opsega (tada bi dokinuli sami sebe), ali zato mogu biti vrhunske kvalitete, baš onakve kakva se izuzetno traži na domaćem i inozemnom tržištu.

Erozija - veliki neprijatelj tla
U prenapučenim i obrađenim područjima, ili tamo gdje je uklonjena prirodna vegetacija, korijenje i biljke više ne štite tlo od kiše, a i od vjetra. Vjetrovi odnose lagane čestice u obliku obliku prašine, a kiša sve ispire kao blato (još joj je lakše kada joj pomaže gravitacija)i usput stvara brazde te jaruge. Zemlja postaje neplodna i ne može više podržavati razne oblike života. Danas je erozija, samo u Sjedinjenim Američkim Državama, zahvatila više od 513 000 km˛. I u Hrvatskoj je također erozija veliki problem - pogotovo erozija vodom. Možda vas zbunjuje vjetar što u pustinji odnosi pjesak s jednog mjesta na drugo pa nastaju dine? Ne, to što vjetar odnosi pjesak u pustinjama nije erozija.

Oceani - svjetska odlagališta otpada
Oko 71 % površine naše planete prekriva more, i premda živimo na kopnu uvijek treba naglašavati da zapravo živimo na većim ili manjim otocima na vodenoj planeti; Svjetsko je more pokretač mnogih bioloških i fizičkih zbivanja na Zemlji te je njena (i naša) budućnost usko povezana upravo sa oceanima i zbivanjima u i oko njih.

Nedavno je obilježen Svjetski dan oceana (8 lipnja), proglašen na "Earth Summitu" Ujedinjenih naroda u Rio de Janeiru 1992 godine. Svake godine slavi se diljem svijeta kao dan kada treba ukazati na važnost oceana i mora u cjelini te podići svijest o važnosti njihova očuvanja za buduće generacije.

Značenje mora
Značenje mora je mnogostruko i može se promatrati s različitih stajališta. Ponajprije kao izvor života (kisik, životinjski i biljni svijet), jer je more najveći opskrbljivač kisikom (fitoplankton u moru oslobađa dvostruko više kisika od biljaka na kopnu!). Ono je kao «tekući rudnik» suvremenog svijeta (u otopini mora ustanovljeni su gotovo svi kemijski elementi i spojevi) te kao posrednik u povezivanju i organizaciji života na Zemlji. Oko 60 % ljudske populacije živi na obali (u pojasu do 60 km od mora) što ukazuje na upućenost ljudi na more i njegovu povećanu važnost od razdoblja Velikih geografskih otkrića (druga polovica XV. st.), a najviše razvojem suvremenog pomorskog prometa i istraživanja pomorja.

Glavni oblici i izvori zagađenja te njihov učinak na živi svijet u oceanima
Najvidljivija i najpoznatija vrsta zagađenja mora je ona uzrokovana izlijevanjem nafte iz tankera ili kao posljedica nesreća na naftnim bušotinama. Učinci takvih nesreća su često katastrofalni, višestruki i nažalost dugotrajni. Primjerice, biološke posljedice izlijevanja nafte (oko 42 mil. litara) iz tankera Exxon Valdez koji se nasukao kod obale Aljaske 1989. godine, osjećaju se i danas. Drugi primjer je potonuće teretnog broda The Prestige ispred španjolske obale 2002. godine. Nafta istekla iz broda prouzročila je zagađenje stotinjak plaža na obalama Francuske i Španjolske te dovela do pomora ribe u razmjerima ekološke katastrofe u Biskajskom zaljevu. Što znači nafta u moru zorno ilustriraju slijedeći podaci. Samo 8 grama nafte dovoljno je da se onečisti kubični metar mora. Kubični metar ispuštene nafte iscrpljuje kisik iz 400 000 m3 mora. Unatoč tome, zagađenje te vrste čini samo mali dio ukupnog zagađenja mora koje se svakodnevno odvija. Oko 80 % svog zagađenja u morima i oceanima dolazi od aktivnosti na kopnu. Zapravo, more se koristi kao spremnik svega što nam ne treba.

Tu se ubrajaju otpadne vode kućanstava i industrije, posredni unos kemikalija koje se upotrebljavaju u poljoprivredi (tekućicama ili zrakom), prekomjerni unos sedimenata kao posljedica tehničkih zahvata na obali ili plitkom moru, odlaganje nuklearnog otpada u podmorju, testiranje nuklearnog i biološkog oružja, toplinsko zagađenje i zagađenje bukom od brodskih motora ili podmorskih istraživanja. Nekih posljedica nismo uopće svjesni ili se na njih oglušujemo.

Posljedice navedenih izvora onečišćenja su različite, od onih vidljivih i sa trenutnim učinkom do onih koje će se tek očitovati u godinama koje dolaze. Navest ćemo samo neke. Prekomjeran unos hranjivih tvari u more, prvenstveno kroz otpadne vode povećava razmnožavanje algi koje potom mogu značajno smanjiti razinu kisika te uzrokovati pomor drugih organizama. Primjerice, svako ljeto zbog takvog antropogenog unosa rijekom Mississippi u Meksičkom zaljevu dolazi do pojave «mrtve zone» veličine oko 20 000 km2, gdje ispod površine mora nema života. Slična pojava u Baltičkom moru prekriva površinu od preko 70 000 km2. S druge strane otpadne vode sadrže teške metale, različite umjetne, sintetske komponente koje redovnim procesima autopurifikacije (samočišćenja) organizmi u moru ne mogu preraditi. One svojim taloženjem u organizmima dovode do pojave mnogih bolesti i degenerativnih promjena kod morske flore i faune. Najugroženije su obale, posebice zaljevi ili zatvorena mora u kojima su procesi miješanja morske vode usporeni. No zapravo nema dijela oceana koji nije pod izravnim ili neizravnim negativnim utjecajem čovjeka. Primjerice, buka supertankera pod morem čuje se nekoliko tisuća kilometara daleko te utječe ponajviše na morske sisavce, posebice kitove i dupine (2/3 morskih sisavaca su ugrožene vrste).

- 09:34 - Komentari (5) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>