Papa Wojtyła - svijeća koja je izgorjela za Boga i svijet

»Lasciatemi andare.« Pustite me da odem. Tim je riječima, kažu najbliži suradnici, papa Ivan Pavao II. posljednjih dana života izražavao želju za odlaskom u Očev dom. A Otac, vječni Bog kojemu je cijeloga života vjerno služio, pred svoje ga je lice pozvao u subotu 2. travnja, navečer u 21 sat i 37 minuta. Sedamdeset tisuća vjernika na Trgu sv. Petra - u ime cijeloga svijeta - molilo je na koljenima krunicu. Sa svijećama u rukama, dok se plam svijeće života Ivana Pavla II. gasio pred očima svijeta. Nikada i nigdje nije u povijesti zabilježeno da su oči cijeloga svijeta bile usmjerene prema jednoj umirućoj osobi koja je teško patila. Bolni izrazi na licu pape Wojtyłe koji je na Uskrs ostao potpuno bez glasa, postali su svjetskom povijesnom baštinom i onime što su vatikanski kroničari odmah nazvali njegovom najrječitijom, najjačom enciklikom - »enciklikom patnje«.
»Vjetrovi promjena« i poljski Papa
Životna svijeća maloga Karola Wojtyłe, sina plemenitoga poljskog naroda, upaljena je 18. svibnja 1920. u Wadowicama. Vezan uz oca i brata, nakon rane majčine smrti, Karol je u djetinjstvu i mladosti pokazivao razne interese - za šport, planinarenje, književnost, kazalište. Zanimala ga je knjiga, a osobit dojam na njega je ostavilo čitanje djela sv. Ivana od Križa i sv. Terezije Avilske. Kako bi izbjegao deportaciju i prisilni rad u njemačkome Trećem Reichu, 1940. započinje raditi u kamenolomu, potom u tvornici Solvay, a već 1942. potajno počinje studirati teologiju na Teološkom fakultetu Jagelonskog sveučilišta. Po završetku rata, 20. listopada 1946. zaređen je za đakona, a 1. studenoga za svećenika. I tada počinje njegova povezanost i njegova pustolovina s Vječnim gradom: odlazi na studij u Rim, magistrira i već 1948. doktorira teologiju. Vraća se u domovinu, pastoralno djeluje u više župa i podučava katoličku socijalnu etiku na Jagelonskom sveučilištu. Godinu dana kasnije tamošnji teološki fakultet komunisti prisilno zatvaraju. Za pomoćnoga krakovskog biskupa imenovan je 4. srpnja 1958, a 30. prosinca 1963. postaje krakovski nadbiskup metropolit. Kao »saborski otac« vrlo aktivno sudjeluje u zasjedanjima Drugoga vatikanskoga koncila, a papa Pavao VI. imenuje ga kardinalom 28. lipnja 1967.
Kada će jedanaest godina kasnije, 16. listopada 1978, po prvi put stati na lođu bazilike sv. Petra svijet će ostati bez riječi. »Vjetrovi promjena« počeli su puhati: za papu je imenovan kardinal iz »daleke zemlje«, iz zemlje zarobljene okovima bezbožnoga komunizma. Za papu je izabran kardinal koji nije Talijan, prvi od 1522. godine. Za papu je izabran kardinal koji ima samo 58 godina, i bio je najmlađi papa 20. stoljeća. Uzeo je ime Ivan Pavao II. i postao 264. papa u povijesti Katoličke Crkve, 263. nasljednik svetoga Petra na stolici rimskih biskupa. Raširio je ruke u toplu gestu, zagrlio svijet i Rim, i vjernicima svoje nove biskupije, ali i cijeloga svijeta i odmah »ušao pod kožu« ljudima: »Ako pogriješim, vi me slobodno ispravite...« U svojoj prvoj propovijedi sve je pozvao da »pomognu Papi« i da otvore širom vrata Kristu. »Ne bojte se!... Njegovoj spasenjskoj vlasti otvorite granice država, ekonomskih kao i političkih sustava, širokih područja kulture, civilizacije, razvoja. Ne bojte se! Krist zna 'što je u čovjeku'. Samo on to zna!«

U ime Božje - sve za čovjeka
Iz toga je uvjerenja i s tim riječima na usnama kroz 26 godina, 5 mjeseci i 11 dana s križem u ruci otvarao granice i međuljudskih odnosa i država. Napisao je i izgovorio oko 15.000 raznih govora i dokumenata, više od 18 milijuna riječi - 22 puta cijelu Bibliju! No, svijet je prepoznavao njegovo svjedočenje - bez papira, kao što je rekao iz Gemellija, gdje se oporavljao od atentata u kojemu ga je teško ranio Turčin Ali Agca 13. svibnja 1981: »Tu sam, pred vama, bez papira. Moram naći taj papir u sebi, jer sve ono što vam želim i moram reći napisano je u mojemu srcu.« Tu »autobiografiju srca« prepoznao je cijeli svijet koji ga je srdačno prihvaćao na 104 inozemna putovanja u razne države. To njegovo svjedočanstvo slušali su i siromašni i okrunjene glave, svjetski moćnici i oni koji zbog njih trpe. Hrabro držeći križ i stavljajući Krista raspetoga svakome za uzor, Ivan Pavao II. zamolio je 2000. godine za oproštenje povijesnih grijeha kršćana. Sve je činio u ime Božje - za čovjeka. Zato je uvijek oštro kritizirao kako komunizam, jednako tako i neoliberalizam i kapitalizam, ističući uvijek da je čovjek iznad kapitala, profita, zarade. Napisao je 14 enciklika, 15 apostolskih pobudnica, 11 apostolskih konstitucija i 41 apostolsko pismo, 19 motuproprija i više knjiga. Za uzor vjernicima blaženima je proglasio 1338 osoba sveta života, a svetima 482-oje.
Nebrojeni su milijuni koji su ga dočekivali na inozemnim pastoralnim pohodima, a u Rim ga je došlo posjetiti više od 17 i pol milijuna hodočasnika koje je ugostio na 1165 općih audijencija. Na devet je konzistorija kreirao 231 kardinala, te zaredio 321 biskupa.
Neumorno se zalagao za ekumenski i međureligijski dijalog, a nejedinstvo među kršćanima otvoreno je i bez ustezanja nazivao »skandalom pred svijetom«. Nije se bojao prijetvornih kritika, pa je bio prvi Papa koji je u povijesti pohodio židovsku sinagogu u Rimu 13. travnja 1986. i muslimansku džamiju u Damasku 6. lipnja 2000. Židove je nazvao kršćanskom »starijom braćom«, muslimanima istaknuo da njihovu bogomolju doživljava kao »oazu u kojoj susreću Boga milosrdnoga«. Predstavnike velikih svjetskih religija pozvao je u Asiz, na molitvu, 17. listopada 1986. Političarima je za uzor dao sv. Thomasa Morusa kojega je 31. listopada 2000. proglasio njihovim zaštitnikom. S obiteljima, bolesnima, starijima, nadasve pak s mladima imao je poseban odnos. Oni su bili njegova »straža jutarnja«, još od prvoga susreta 1985. do posebno dojmljivoga od 15. do 20. kolovoza 2000. u Rimu. Nikada se na jednome mjestu nije okupilo više od dva milijuna mladih sa svih kontinenata. Bio je to najveći skup u povijesti Crkve i svijeta. Skup bez incidenata čija je tajna bio križ - križ što ga je Papa mladima povjerio i koji s njima hodočasti putovima ovoga svijeta. Vjera i znanost, obrana ljudskoga života, dostojanstvo žene, zaštita okoliša, odnos prema suvremenim sredstvima komuniciranja pokazivali su uvijek jedinstveno, novo lice Ivana Pavla II. Kao što je jedinstven bio i njegov odnos prema Majci Božjoj koju je smatrao svojom osobitom zaštitnicom i kojoj se redovito obraćao molitvom: »Krunica je moja najdraža molitva. Divna molitva u svojoj jednostavnosti i u svojoj dubini... Naše srce može u desetkama krunice sažeti sve što čini život.«
Solidarnost, pravednost i mir. To su bila tri stalna i jaka uporišta misli Ivana Pavla II. Rat je nazivao pustolovinom, za mir je molio neprestano. Još od sukoba između Argentine i Engleske 1982., preko Zaljevskoga rata 1991., pa do rata u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini. Hrvatsku je pohodio tri puta, Bosnu i Hercegovinu dva puta. Proglasio je i dvojicu hrvatskih svetaca: sv. Leopolda Bogdana Mandića 1983. i sv. Marka Križevčanina 1995. Kao što je bio prijatelj svima, tako je bio i »ljubljenome hrvatskome narodu« i »plemenitoj zemlji Hrvatskoj« koja ga je primila 1994, 1998. i 2003. i kojoj je za uzor dao bl. Alojzija Stepinca, bl. Mariju Propetog Petković i bl. Ivana Merza. »Hvala tebi, ljubljeni puče hrvatski, koji si me dočekivao...« rekao je na kraju posljednjega pohoda 2003. Sa zahvalnom na usnama cijeli je svijet, i Hrvatska, uzvratila u danima prije sprovoda »kilometrima i rijekama vjere«. Rim je od 2. do 8. travnja doista još jednom bio središte svijeta gdje je uz Papin odar prošlo više od 3 milijuna vjernika. No, Vječni grad je bio i još nešto: srce svijeta. U plaču i tuzi zbog smrti Pape iz daleke zemlje, čovjeka s križem, čovjeka pod križem čija je ovozemaljska svijeća dogorjela, a lagani povjetarac listao evanđelje položeno na lijes budućega blaženika i sveca.

ZNAK KRIŽA
U ime Oca i Sina i Duha Svetoga.
Amen!
(Znak križa se se čini tako da kod izgovaranja
"U ime Oca" prstima desne ruke dodirnete čelo,
kod "i Sina" dodirnete prsa,
kod "i Duha" dodirnete lijevo rame,
kod "Svetoga" dodirnete desno rame,
te kod "Amen." sklopite ruke.)
OČE NAŠ
Oče naš, koji jesi na nebesima,
sveti se ime tvoje.
dođi kraljevstvo tvoje;
budi volja tvoja
kako na nebu tako i na zemlji.
Kruh naš svagdanji daj nam danas,
i otpusti nam duge naše,
kako i mi otpuštamo dužnicima našim,
i ne uvedi nas u napast,
nego izbavi nas od Zla.
Amen.

ZDRAVO MARIJO
Zdravo, Marijo, milosti puna,
Gospodin s tobom.
Blagoslovljena ti među ženama
i blagoslovljen plod utrobe tvoje, Isus.
Sveta Marijo, Majko Božja,
moli za nas grešnike,
sada i na času smrti naše.
Amen.
SLAVA OCU
Slava Ocu i Sinu i Duhu Svetomu.
Kako bijaše na početku,
tako i sada i vazda
i u vijeke vjekova.
Amen.
APOSTOLSKO VJEROVANJE
Vjerujem u Boga, Oca svemogućega,
Stvoritelja neba i zemlje.
I u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga,
Gospodina našega,
koji je začet po Duhu Svetom,
rođen od Marije Djevice,
mučen pod Poncijem Pilatom,
raspet umro i pokopan;
sašao nad pakao,
treći dan uskrsnuo od mrtvih;
uzašao na nebesa,
sjedi o desnu Boga Oca svemogućega;
odonud će doći suditi
žive i mrtve.
Vjerujem u Duha Svetoga,
svetu Crkvu katoličku,
općinstvo svetih,
oproštenje grijeha,
uskrsnuće tijela
i život vječni.
Amen.
ZDRAVO, KRALJICE
Zdravo, Kraljice, majko milosrđa,
živote, slasti i ufanje naše zdravo.
K tebi vapijemo prognani sinovi Evini.
K tebi uzdišemo tugujući i plačući
u ovoj suznoj dolini.
Svrni, dakle, odvjetnice naša,
one svoje milostive oči na nas
te nam poslije ovoga progona
pokaži Isusa, blagoslovljeni plod utrobe svoje.
O blaga, o mila, o slatka Djevice Marijo.
ANĐEO GOSPODNJI
Anđeo Gospodnji navijestio Mariji,
I ona je začela po Duhu Svetomu.
Zdravo, Marijo ...
Evo službenice Gospodnje,
Neka mi bude po riječi tvojoj.
Zdravo, Marijo ...
I Riječ je tijelom postala,
I prebivala među nama.
Zdravo, Marijo ...
Moli za nas, sveta Bogorodice,
Da dostojni postanemo obećanja Kristovih.
Pomolimo se: Milost svoju, molimo te, Gospodine, ulij u duše naše, da mi, koji smo po anđelovu navještenju spoznali utjelovljenje Krista, Sina tvoga, po muci njegovoj i križu k slavi uskrsnuća privedeni budemo. Po istom Kristu Gospodinu našem.
Amen.
Slava Ocu ... (tri puta)
ANĐELE ČUVARU
Anđele čuvaru mili, svojom snagom me zakrili.
Prema Božjem obećanju čuvaj mene noću, danju.
Osobito pak me brani da mi dušu grijeh ne rani.
A kad s ovog svijeta pođem, sretno da u nebo dođem.
Da se ondje s tobom mogu vijekom klanjat dragom Bogu.
KRALJICE NEBA
Kraljice neba, raduj se. Aleluja.
Jer koga si bila dostojna nositi. Aleluja.
Uskrsnu, kako je rekao. Aleluja.
Moli za nas Boga. Aleluja.
Veseli se i raduj se, Djevice Marijo. Aleluja.
Jer je uskrsnuo Gospodin uistinu. Aleluja.
Pomolimo se: Bože, koji si se udostojao razveseliti svijet uskrsnućem svoga Sina, Gospodina našega Isusa Krista, daj, molimo te, da po njegovoj Majci, Djevici Mariji, postignemo radosti vječnoga života. Po istom Kristu Gospodinu našem.
Amen.
DESET BOŽJIH ZAPOVIJEDI
Ja sam Gospodin Bog tvoj:
1. Nemaj drugih bogova uz mene.
2. Ne izusti imena Gospodina Boga svoga uzalud.
3. Spomeni se da svetkuješ dan Gospodnji.
4. Poštuj oca i majku da dugo živiš, i dobro ti bude na zemlji.
5. Ne ubij.
6. Ne sagriješi bludno.
7. Ne ukradi.
8. Ne reci lažna svjedočanstva.
9. Ne poželi tuđeg ženidbenog druga.
10. Ne poželi nikakve tuđe stvari.
PET CRKVENIH ZAPOVIJEDI
1. Svetkuj zapovijedne blagdane i slušaj pobožno svetu misu u nedjelje i zapovijedane blagdane.
2. Posti zapovijedane poste i u određene dane ne mrsi.
3. Svake se godine najmanje jedanput ispovijedi i o Uskrsu pričesti.
4. Dri se ženidbenog zakona svete Crkve.
5. Doprinosi zaq crkvene potrebe.
SEDAM SVETIH SAKRAMENATA
1. Krštenje
2. Potvrda
3. Sveta pričest
4. Ispovijed
5. Bolesničko pomazanje
6. Svećenički rad
7. Ženidba

SVETA PRICEST je sakramenat u kojem primamo, pravo tijelo,
i pravu krv Isusa Krista pod prilikama kruha i vina.

SVETA ISPOVIJED je sakramenat u kojem nam se opraštaju grijesi.
Sveta ispovijed
Kad udeš u ispovijedaonicu najprije se klekne i kaže:
U IME + OCA + I SINA+ I DUHA SVETOGA. AMEN
(odmah se kaže: na primjer) Ovo je moga prva ispovijed, ili ispovijedio/la sam se prije mjesec dana, prije godinu dana, ili za Božic, za Uskrs………. Ili.
(prije nego se pocnu govoriti grijesi kaže se ovo:
ISPOVIJEDAM SE BOGU SVEMOGUCEMU I TEBI OCE: DA SAM SAGRIJEŠIO/LA OVO:
(sad se pocinju govoriti grijesi koje si pocinio/la).
Ono što osjecaš da si pogriješio/la kaži slobodno svojim rijecima i redosljedom onako kako ti sam/a želiš i osjećaš.
Možeš uzeti kao pomoc i ovaj REDOSLJED:
Molitva i vjeronauk?
Psovke?
Sveta Misa?
Roditelji i stariji?
Svađe?
Besramnost?
Krađa?
Laž?
Drugi grijesi?
Kad si kazao/la grijehe svecenik ce ti narediti šta ceš izmoliti za pokoru i onda reci-pokaj se-a ti moliš KAJANJE.
Kad si izmolio/la kajanje svecenik ce reci:
HVALITE GOSPODINA JER JE DOBAR.
Ti odgovoriš: JER JE VJECNA LJUBAV NJEGOVA.
Svecenik: IDI U MIRU BOG TI JE OPROSTIO GRIJEHE.
Ti odgovoriš: BOGU HVALA. /odeš u crkvu i izmoliš pokoru.
Dobri Bože i Oče, ti si za nas veliki, na očinski način Gospodar vinograda, a cijeli svijet je tvoj vinograd. Pokaži nam svima da tvoje računanje i obračunavanje je pravedno i mnogo više nego pravedno.Ti si gospodar svega što je ovdje na zemlji za dijeliti, i hoćeš da se svima dijeli po zakonu tvoje ljubavi. Tvoje plaćanje je jedino ispravno plaćanje tvoje širokogrudne dobrote.
Daj da prestane preveliko bogaćenje i nek se oni obrate, a siromasi da mogu disati.
Pokaži nam da je Krist za nas život, smrt starog čovjeka u nama je za nas samo dobitak.
Ustao sam jutros zbog ogromne sile,
zazivom Trojedinoga,
i priznam Stvoritelja svemira.
Ustao sam Božjom pomoću, koja sa mnom upravlja.
Božja sila me uspravlja,
Božje oči neka gledaju za me,
Božja riječi neka govore za me,
Božjim stazama želim koračati,
neka me njegov štit brani.
Kriste budi mi s desne,
Kriste budi mi s lijeve.
On, mir
On, snaga.
Kriste, budi tamo gdje liježem,
Kriste, budi gdje sjedim.
Kriste, budi gdje stojim.
Krist u dubini,
Krist u visini,
Krist u širini.
Krist neka bude u srcu svakog koji misli na me.
Krist neka bude u ustima svakoga koji o meni govori.
Krist neka bude u oku svakoga koji me gleda,
Krist neka bude u svakom uhu, koje me sluša.
On je moj Gospodin,
on moj Spasitelj.
Ustao sam ogromnom silom,
silom poziva trojedinog Boga.

Gospodine Isuse,
Koji si sve stvorio s ljubavlju,
Rodio se s ljubavlju,
Služio s ljubavlju,
Djelovao s ljubavlju,
Trpio s ljubavlju,
Umro s ljubavlju,
Uskrsnuo s ljubavlju,
Zahvaljujem ti za tvoju ljubav
Prema meni i cijelom svijetu.
Svaki dan te molim:
Nauči i mene ljubiti.
Amen.
Idi smireno kroz buku i užurbanost i sjeti se mira koji se može naći u tišini. Koliko je moguće, budi u dobrim odnosima sa svim ljudima. Govori svoju istinu smireno i jasno i slušaj druge, čak i glupe i neuke; i oni imaju svoju priču. Izbjegavaj bučne i nasilne osobe, one su teret duhu. Ako uspoređuješ sebe s drugima, možeš postati ogorčen ili ponosan; jer uvijek će biti većih ili manjih od tebe. Raduj se svojim dostignućima i svojim planovima. Održi zanos za svoj osobni poziv, ma koliko on skroman bio; to je pravo blago u promjenjivim vremenima. Budi obazriv u svojim poslovima, jer svijet je pun prijevara. Ali neka te to ne ometa da vidiš vrline koliko ih ima. Mnogi ljudi teže za visokim idealima i svuda je život pun heroizma. Budi ono što jesi (budi svoj). Pogotovo nemoj glumiti ljubav. A nemoj biti podrugljiv prema ljubavi, jer usprkos ogorčenosti i razočaranjima, ona je vječna kao trava. Spokojno primaj iskustvo godina, skladno napuštajući stvari iz mladosti. Gaji duhovnu snagu da te štiti od iznenadne nesreće. Ali nemoj sam sebe žalostiti izmišljanjima. Mnoga strahovanja nastaju od umora i usamljenosti. Osim održavanja zdrave snage, budi blag prema sebi.Ti si dijete svemira, ništa manje nego što je drveće i zvijezde. Imaš pravo biti ovdje. I bilo ti to jasno ili ne, nema sumnje da se svemir razvija kako treba. Dakle, budi u miru s Bogom, ma kako ga zamišljaš, i bez obzira kakav ti je posao i čemu težiš u bučnom komešanju života, zadrži mir u svojoj duši. Pored sve prljavštine i jadikovanja i porušenih snova, ovo je ipak divan svijet. Budi pažljiv. Teži da budeš sretan.

Želiš li živjeti osmišljeno, a to znači sretno, trebao bi svaki dan oprati svoju dušu, kao što pereš i ureduješ svoje lice i tijelo. Trebao bi svojoj duši dati najljepše misli svjetla, obećanja i dobre vizije. Potrebno je dušu oprati od svih negativnih misli i vijesti. Potrebno je dušu osloboditi od negativnosti i osjećaja uzaludnosti i bezuspješnosti, a osobito od osjećaja depresije, samosažaljenja i optuživanja drugih.
Nađi si mirno mjesto na kojem ćeš moći nesmetano ostati pola sata. Sjedni, osloni se na vlastite noge i leđa. Možeš zatvoriti oči i dopusti da se sva tvoja pozornost usmjeri na dušu. Duša živi od Božje prisutnosti, od njegovog ohrabrenja i utjehe. Ona je Božja miljenica i nju je Bog udahnuo u tebe da se hrani upravo božanskim mislima, osjećajima i čežnjama.

Ovako govori Gospodin Bog, Svetac Izraelov: Mir i obraćenje-spas vam je, u smirenu uzdanju snaga je vaša. Stoga Gospodin čeka čas da vam se smiluje, i stog gleda da vam milost iskaže, jer Gospodin je Bog pravedan-blago svima koji njega čekaju. (Iz 30,15.18)
Korizma je liturgijsko vrijeme u kojemu Crkva, svake godine na obnovljeni način, poziva vjernike da se u vremenu od četrdeset dana, postom, pokorom, molitvom i djelima ljubavi, obnavljaju u vjeri i da se suživljavaju s Kristom koji je bio mučen, raspet i koji je slavno uskrsnuo kao pobjednik nad zlom i smrti. Korizma započinje Pepelnicom ili Čistom srijedom.

Zašto tražite živoga među mrtvima? On nije ovdje! Uskrsnuo je!
(Lk 24,6a)
Uskrsno vrijeme traje od Uskrsne nedjelje do nedjelje Pedesetnice (Duhova), ukupno pedeset dana. Uskrsna osmina traje od Uskrsa do naredne nedjelje koja je 2. vazmena nedjelja. Četrdeset dana poslije Uskrsa, u četvrtak 6. vazmenog tjedna slavi se svetkovina Uzašašća. Pedesti dan poslije Uskrsa slavi se svetkovina Duhova.
Želim uvijek biti uz istinu.
Ne želim se prignuti pred nepravdom.
Želim biti potpuno slobodan od straha.
Nikako neću primjenjivati nasilje.
U drugome ću najprije gledati dobro.
| ožujak, 2006 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
"Naše rodoljublje ne smije biti ni rasističko, ni imperijalističko, ni šovinističko. Naše je rodoljublje kršćansko". Ako je moj protivnik spalio moju kuću, ja neću zapaliti njegovu! Ako je razorio moju crkvu, ja neću ni dirnuti njegovu... Ako je napustio svoj dom, ja neću ni igle uzeti iz njegova! Ako je ubio moga oca, brata, sestru, ja neću vratiti istom mjerom... To je Evanđelje, možda teško razumljivo pogaženom i poniženom čovjeku, pogaženom i poniženom narodu, ali to je Evanđelje zalog pobjede. To moraju biti naša načela. To moraju biti naši postupci jer u protivnom i mi bismo bili žrtve Zmaja!"
Kardinal Franjo Kuharić (1919 - 2002)
O HAPPY DAY

Središte Ivanova kršćanskog iskustva bio je Isus Krist. Njega susreće i doživljava na razne načine i u raznim područjima. Najprije ga vidi kao kozmičkog vladara svemira, potom prisutnog u Euharistiji, zatim nazočnog u liturgiji Crkve i crkvenoj hijerarhiji, napose u rimskom biskupu - Papi, prepoznaje ga u bližnjemu.
Krist je Gospodar svemirske vječnosti i neizmjernosti.
Krist je iz vječnosti stupio u povijest i postavši središtem cijeloga makrokozmosa, dao nam je Sebe da nas tjelesno i duševno preporodi.
Krist je svrha i cilj našim vječnim željama.
Krist je došao na svijet da posveti svu prirodu.
Da Boga razumijemo postao je Emanuelom, nama sličnim.
Mi se Isusu možemo moliti i ta nam je molitva mnogo lakša jer nam je Isus bliži.
Rado bih studirao Kristov život.
Čitao bih misli velikih ljudi o Kristu i topio bih se u tom oduševljenju proučavajući Njega.
Što više upoznajem katolicizam, to više vidim da je neiscrpljiviji.
Okreni se od katolicizma, sve je oko tebe mračno i ružno.
Znam i osjećam da je katolicizam jedina prava vjera... O drugima nisam nikada ni mislio da bi bile bolje od katoličke.
Katolicizam je univerzalan nosilac istine, morala i milosti.
Život na sveučilištu u Beču, onda rat, studij i napokon Lurd potpuno su me uvjerili u istinitost katoličke vjere.
Cijeli se moj život kreće oko Krista Gospodina.
Katolička je vjera moje životno zvanje i mora to biti svakom čovjeku bez iznimke.
Valja sav svijet zaboraviti i sve sile koncentrirati u radu za Isusa.
Treba sebe posve zaboraviti radeći za našega Gospodina Isusa Krista koji je jedini vječan.