S
S Zagreb - alternativa POSTOJI
03.03.2008., ponedjeljak
PLAN ZAŠTITE I POBOLJŠANJA KAKVOĆE ZRAKA 2008.-2011.
|
Javni uvid i primjedbe do 21.03.2008. na jasenka.necak@mzopu.hr, solveg.kovac@mzopu.hr. Ministarstvo zaštite okoliša i prostornog uređenja donijelo je prijedlog Plana zaštite i poboljšanja kakvoće zraka 2008.-2011. IZRAĐIVAČ DOKUMENTA: EKONERG – Institut za energetiku i zaštitu okoliša, d.o.o. Ekonerg je ista firma koja je napravila studiju za Rockwool, također oni su bili i nadzor na gradilištu prilikom izgradnje te tvornice. Poznato je kako je završilo, na postrojenju je izgrađena dimovodna cijev koja je mimo filtera ispuštala otrovne i kancerogene plinove direktno u atmosferu. Izdvajam neke zanimljivije dijelove: - Termičkom obradom komunalnog otpada, uz proizvodnju električne i/ili toplinske energije, smanjuje se značajno emisija stakleničkih plinova u odnosu na odlaganje neobrađenog otpada. Predviđa se izgradnja postrojenja za termičku obradu komunalnog otpada u Zagrebu. Iako se javnost veoma protivi, okolna mjesta u krugu spalionice već imaju sakupljenih tisuće potpisa, i neprestano održavaju edukativne seminare kako bi alarmirali javnost na problem spalionice u njihovom najbližem susjedstvu. Ovdje se uspoređuje spaljivanje sa odlaganjem poput Jakuševca, no nigdje se ne uzima u obzir kako reciklažne aktivnosti smanjuju emisije stakleničkih plinova daleko više i od spalionice i od odlaganja otpada. Političke struje ignoriraju zahtjeve stanovništva i lažu kako javnost podržava takav projekt i kako je sve transparentno. Istina je daleko od toga. Sam gradonačelnik Bandić odlazi tako daleko da govori kako u krugu čak 2 kilometra od buduće spalionice nema kućanstva, dok je prava istina kako su prve kuće pa tako i naselja svega nekoliko stotina metara udaljeni. Unutar 2 km od spalionice nalaze se Resnik, Ivanja Reka, Mičevac. Nekoliko desetaka tisuća ljudi živi u krugu 2 kilometra od buduće spalionice. - Smanjenju emisije stakleničkih plinova doprinosi samo korištenje biorazgradive komponente u otpadu, a korištenje otpada fosilnog porijekla nema pozitivnog učinka (otpadna ulja, plastika, gume, itd.). Pokušava se progurati teza kako je plastike, gume isplativije spaliti i proizvesti novu, nego reciklirati. Bio otpad, prema novom planu zaštite okoliša neće se prikupljati do 2015 godine. Spalionica će ipak, zbrinjavati +80,000 tona otpadnog mulja godišnje iz prošistača voda, iako je taj mulj moguće zbrinuti na daleko ekološkiji i ekonomičniji način. Otpadni mulj se predstavlja kao komunalni otpad, i građani će plaćati njegovo skupo spaljivanje. Otpadni mulj iz pročistaća otpadnih voda nije i ne može biti komunalni otpad. - Preduvjet za provedbu ove mjere je osiguravanje otpada u stabilnoj količini, sastavu i strukturi. Instrumenti provedbe za ove dvije mjere još nisu razrađeni i postoji određeni rizik za njihovo ostvarenje. On je vezan uz prihvaćanje projekata na lokalnoj razini, usklađivanja interesa komunalnih službi, energetike i cementne industrije. U svemu vrlo bitna je i percepcija javnosti prema ovim projektima. Interesi komunalnih službi, energetike i cementne industrije su suprotni lokalnim interesima. Spalionica se smatra kao proizvođač energije, energana, cementna industrija također spaljuje otpad kao i spalionica, dok im komunalne službe u tome samo pomažu. Javnost se protivi spaljivanju otpada u spalionicama, kao i u cementarama koje uopće nemaju sve potrebne filtere za filtriranje otrovnih plinova koje ispuštaju direktno u atmosferu. -Provedba Kyotskog protokola: • upotreba komunalnog otpada za gorivo u toplanama i cementnoj industriji Kyoto ipak stavlja prioritet recikliranju, ovo je čista manipulacija podatkom. Zanimljivo je i reći više o naporima stanovništva Resnika, Kozari Boka, Ivanje Reke i drugih okolnih mjesta da javnost čuje o alternativnim opcijama o kojima lobisti spalionica nikako ne žele razgovarati. Svakodnevno se lijepe posteri, letci sa pozivima na edukativne sastanke i razgovor o problematici, no stanovnici su primjetili kako ti posteri misteriozno nestaju i uklanjaju se sa javnih mjesta. Postoji određena grupacija koja uklanja letke i postere protiv spalionice. To nam govori sa kakvim ljudima imamo posla. Priča me podsjeća na trenutak kada su aktivisti Prava na Grad prosvjedovali na Cvjetnom trgu u Zagrebu. Obučeni u crveno dijelili su promotivne letke protiv devastacije Cvjetnog trga i izgradnje šoping centra. U isto vrijeme Horvatinčićeva ili Bandićeva 'ekipa' šetala je kod iste mase ljudi u bijelim majcama i dijelila letke koji su govorili i prednostima šoping centra. |
