|
Hodočašće hrvatskih branitelja Solin, 29.rujna (Sveta misa u 11 sati) HOMILIJA VOJNOG BISKUPA JURJA JEZERINCA Uvod (na početku mise) Braćo i sestre, najprije želim izraziti veliku radost što Ministarstvo hrvatskih branitelja uspješno ostvaruje plan da se hodočašće hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji svake godine organizira u jednom od brojnih svetišta Majke Božje diljem Lijepe Naše. Tako smo se ove godine okupili u prasvetištu Gospe od Otoka u Solinu. Stoga pozdravljam gospođu Jadranku Kosor, potpredsjednicu hrvatske Vlade i ministricu obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti, zajedno s njezinim suradnicima. Pozdravljam predstavnike županijskih i gradskih vlasti, braću svećenike (časne sestre) i sve prisutne vjernike. Ali na poseban način pozdravljam vas, dragi branitelji, i članove vaših obitelji, kao i obitelji naših poginulih branitelja i članove udruga koje su proizašle iz Domovinskog rata. Braćo i sestre! Nalazimo se na izvoru našega kršćanstva, na mjestu na kojem su Hrvati došli u dodir sa zapadnom kulturom i primili prve početke vjere. Neka ovaj susret bude prilika za obnove naše vjere, poglavito naših obitelji. Sjetimo se u ovoj svetoj misi i naših poginulih branitelja i svih nestalih… Homilija …Braćo i sestre! U novije vrijeme oči svijeta sve su više uprte u Europu. Na nju se gleda kao zajednicu naroda, ujedinjenih u jednu veliku obitelj sloge i mira. Neki misle da će samim ulaskom u tu tzv. «europsku obitelj» biti riješeni mnogi problemi. Međutim, što se više približavamo toj «europskoj obitelji», sve se više nameće pitanje: Kamo idemo? Kome to idemo? Ovo je pitanje tim aktualnije što se sve jače čuju glasovi da je moguće graditi i izgrađivati svijet bez Boga, bez Isusa Krista i njegova Evanđelja. Znakovi takvoga pristupa očituju se sve više prema osnovnoj stranici ljudskoga društva, a to je obitelj. Naime, sve više primjećujemo da je obitelj na udaru, kao da odjekuje onaj stari Zavodnikov glas iz raja zemaljskoga: «Biti ćete kao bogovi.» Ali također je očito da Europa, ako želi biti jedna velika obitelj ujedinjena u slozi, ne smije nasjesti lukavom Zavodniku koji je pokušao uništiti prvu ljudsku obitelj. Jer kad su naši praroditelji napustili svoj temeljni oslonac, Boga, slijedile su međusobne optužbe. Stoga, valja nam već sada prije ulaska u veliku «europsku obitelj» ozbiljno se zauzimati za otkrivanje i življenje vrijednosti koje su nas održale kroz sve krize burnih stoljeća, a to se poglavito odnosi na vrijednosti obitelji i braka. Možemo biti sigurni, budu li obitelji stajale na čvrstim temeljima, moći će stajati i velika zgrada «europske obitelji.» Već je papa Ivan Pavao Drugi upozorio da je samo poimanje obitelji kao zajednice, utemeljene na braku između muškarca i žene, uzeto na nišan u ime relativističke etike, koja se probija na široke prostore javnog mnijenja i samoga građanskoga zakonodastva. Ali ta proizvedena kriza obitelji ima kao posljedicu također društvenu krizu. Mnoge patološke pojave-od osamljenosti do nasilja, droge i sl.-mogu se protumačiti time što je obitelj izgubila svoju temeljnu zadaću. Ondje gdje zataji obitelj, društvo gubi svoje vezivno tkivo, a to rezultira zlokobnim posljedicama koje pogađaju osobe, poglavito najslabije, kao što su djeca, mladi, hendikepirani, bolesni i stari. Braćo i sestre, često se kaže da je obitelj «kućna Crkva». Ona je zapravo kolijevka Crkve i društva. Ona je mjesto gdje se živi evanđelje, a vjera dalje prenosi. Kršćanski život supružnika, njihova svetost i nerazrješivost njihove bračne ljubavi, njihovo zajedništvo, ljubav prema djeci, spremnost prihvaćanja novoga života, jest njihov poziv i put posvećenja. Stoga su stabilnost braka i obitelji životno važno pitanje Hrvatske i hrvatskoga naroda. Nesigurnost brakova, brojne rastave, tzv. neželjena začeća, pobačaji, zabrinjavajuća niska stopa nataliteta, neudane djevojke i neoženjeni mladići, neodgovorno roditeljstvo i druge neželjene pojave, stalno upozoravaju na krizu braka i obiteljskoga života. Stoga je prevladavanje obiteljske krize temeljena pretpostavka naše ukupne društvene zajednice. Hvala Bogu da se splitsko-dalmatinska županija još uvijek drži u plusu. Znademo da je padu nataliteta pomogla i ratna agresija koja se očitovala upravo u razaranju hrvatskih i drugih obitelji, a čega ste vi posebno i svjedoci i žrtve, jer ste bili branitelji naših temeljnih vrednota. Stoga valja očekivati da će se svi koji se nalaze u predizbornoj kampanji zauzimati za život, za obitelj-kako bismo pokrenuli Hrvatsku još više naprijed. Sigurno je da kao vjernici ne možemo na izborima podržati one koji su protiv obitelji, protiv kršćanskih vrednota, protiv života, a za sve neodgovorne slobode, jer time su protiv svoga naroda. Braćo i sestre, dragi hodočasnici! Nalazimo se u Gospinu svetištu u Solinu. Marija je bila uvijek nerazdvojivo povezana sa svojim Sinom Isusom Kristom. Bili su združeni u bitki protiv paklenoga neprijatelja sve do pobjede nad njim. Marija je sada združena sa svojim Sinom u nebu. Ali nije se od nas udaljila, nego nam je još bliža. Ne smijemo zaboraviti da se i danas vodi borba između dobra i zla. Sotona je, kako kaže Sveto Pismo uvijek na djelu. Najnoviji primjer je sramotna presuda Haaškog tribunala za zločine nad Vukovarom. To nam je poticaj da se još više oslonimo na Boga, na njegovu pravdu i milost te da se još čvršće međusobno povežemo u svakodnevnoj obrani. Stalno smo izloženi tom napadu, jer borba će trajati do konca svijeta. Nemiri koji se javljaju, sukobi među državama, nasilje u obitelji, djelo su Zloga. Ali mi kao vjernici znamo da pobjeda dolazi od Boga, od Uskrslog Gospodina. Stoga se ne trebamo bojati ničega, pa ni našeg ulaska u veliku «europsku obitelj». Dapače, osjećamo to kao častan poziv da najvećim blagom, vjerom našom, obogaćujemo druge, kako nas je i papa Ivan Pavao Drugi poticao. I zato, dok neki pomalo strahuju, gledajući neizvjesnu budućnost, mi se kao kršćani trebamo pitati: Je li naše prianjanje uz Isusa Krista jače od snaga koje nas dijele, a koje jačaju ekonomski, etnički, kulturni napredak Europe? Zapamtimo, braćo moja, obnova našeg srca koja nastaje iz susreta s Isusom Kristom, najveće je naše blago kojim idemo u susret drugima. Stoga nas apostol Pavao u poslanici Efežanima opominje i poučava: «Jačajte se u Gospodinu i u silnoj snazi njegovoj. Obucite svu opremu Božju da se možete oduprijeti svim zasjedama đavla» (Ef 6, 10). Tako neka bude. Amen. |