solfeggio

Oktava je razlika u visini između dva tona s razmakom od osam stupnjeva.

Oktava je savršeni konsonanti interval. U njenom osnovnom obliku je čista. To su npr. tonovi c i c osam tonova viši. Oktava može biti smanjena (tonovi c i ces) i povećana (c i cis).

U dijatonskoj ljestvici niz od osam nota pokriva raspon od jedne oktave,a u kromatskoj dvanaest.

Da bi se razlikovale oktave po visini svaka ima svoje ime. One se računaju od tona c do, sedam tonova višeg tona, h.

Najdublja oktava je subkontra, slijedi: kontra, velika, mala, prva, druga, treća, četvrta i peta oktava. Klavirska klavijatura obuhvaća skoro sve tonove ovih oktava.

Seksta je razlika u visini između dva tona s razmakom od šest stupnjeva.Seksta može biti mala i velika.Obično se sekste pjevaju DO - LA .


Septima je razmak u visini između dva tona s razmakom od sedam stupnjeva.Septima može također biti velika i mala.Pjeva se DO - TI .

Kvinta je razlika u visini između pet stupnjeva dijatonske ljestvice.Kvinta može biti čista, smanjena i povećana.

Čista kvinta je razlika u visini između pet stupnjeva, a sastoji se od tri cijela i pol tona(stepena).

Povećana kvinta je razlika u visini između pet stupnjeva, a sastoji se od četiri cijela tona(stepena).Nastaje tako da gornji ton čiste kvinte povisimo za pola tona ili donji ton čiste kvinte snizimo za pola tona(stepena).

Smanjena kvinta je razlika u visini između pet stupnjeva, a sastoji se od tri cijela tona(stepena).Nastaje tako da gornji ton čiste kvinte snizimo za pola tona ili donji ton čiste kvinte povisimo za pola tona(stepena).

Kvarta je razlika u visini između četiri stupnja dijatonske ljestvice.Kvarta može biti čista, povećana i smanjena.

Čista kvarta je razlika u visini između četiri stupnja, a sastoji se od dva cijela i pol tona(stepena).

Povećana kvarta je razlika u visini između četiri stupnja, a sastoji se od tri cijela tona(stepena).
Nastaje tako da gornji ton čiste kvarte povisimo ili donji ton čiste kvarte snizimo za pola tona(stepena).

Smanjena kvarta je razlika u visini između četiri stupnja, a sastoji se od dva cijela tona(stepena).
Nastaje tako da gornji ton čiste kvarte snizimo ili donji ton čiste kvarte povisimo za pola tona(stepena).

Terca je razlika u visini između tri stupnja dijatonske ljestvice.Terca može biti velika i mala.

Mala terca nalazi se između tri stupnja, a sastoji se od jednog cijelog i pol tona(stepena).

Velika terca nalazi se između tri stupnja, a sastoji se od dva cijela tona(stepena).

Sekunda je razlika u visini između dva susjedna stupnja dijatonske ljestvice.
Sekunda može biti mala, velika i povećana.

Mala sekunda nalazi se između dva susjedna stupnja s razmakom od pola tona.

Velika sekunda nalazi se između dva susjedna stupnja s razmakom od cijelog tona.

Povećana sekunda nalazi se između dva susjedna stupnja s razmakom od jednog i pol tona.

Prima može biti povećana i čista.

Čista prima je istodobno zvučanje dva tona iste visine (unisono).

Povećana prima nastaje u melodijskom kromatskom polutonskom pomaku.

Interval znači udaljenost prema visini između bilo koja dva tona. Na svaki zadani ton, interval može biti uzlazni i silazni.

Osim po veličini intervali se dijele i po vrsti.
Prema vrsti intervali se dijele na čiste, male, velike, smanjene i povećane, a prema slušnom utisku intervale dijelimo na konsonantne(sklad zvučnosti tonova) i disonantne(nesklad zvučnosti tonova).

Konsonantni tonovi: čista prima, čista kvinta, mala i velika terca,seksta te čista oktava.

Disonantni tonovi: velika i mala sekunda, čista kvarta, velika i mala septima te svi povećani i smanjeni intervali.

Prošlog jutra mi je pala napamet ideja da napravim blog posvećen
učenju solfeggia(onima kojim je to najpotrebnije).
Već slijedećeg jutra ćemo počet ćemo sa izučavanjem prime.
Do sutra, Solfeggio.