četvrtak, 09.11.2006.
ODRŽAN SASTANAK PREDSTAVNIKA UPRAVE HRT-A I KOORDINACIJE SINDIKATA HRT-A
|
8. listopada 2006. na inicijativu Koordinacije sindikata HRT-a održan je sastanak sa predstavnicima uprave HRT-a. Na samome početku glavni ravnatelj Mirko Galić osvrnuo se na dosadašnju uspješnu suradnju sa Koordinacijom sindikata, ali je napomenuo da mora reagirati na komentar Koordinacije o njegovom cinizmu na posljednjem zboru radnika HRT-a i da je krajnje nezadovoljan tom kvalifikacijom budući da on nije birao pitanja koja će se postavljati. Prva točka dnevnog reda bila je raščlanjena u nekoliko podtočaka o kojima se posebno raspravljalo. Najprije se raspravljalo o položaju Koordinacije sindikata u funkciji Zaposleničkog vijeća. Tomislav Meštrić, predsjednik Sindikata glazbene proizvodnje HRT-a konstatirao je da Uprava HRT-a nedovoljno poštuje Koordinaciju sindikata kao instituciju predstavnika radnika. Napomenuo je da Ravnateljstvo HRT-a gotovo uopće ne izvještava Koordinaciju o zaključcima sastanaka Ravnateljstva, pa i o nekim izmjenama i dopunama pravilnika koje se vrlo rijetko šalju Koordinaciji na mišljenje, što bi po zakonskim odredbama trebalo prijeći u automatizam. Koordinacija se tako ignorira od strane Uprave HRT-a usprkos naredbi glavnog ravnatelja od 30. ožujka i usprkos obvezi članova Koordinacije o čuvanju poslovne tajne. Meštrić je rekao da je Koordinacija tražila na uvid Katalog radnih mjesta na HRT sa popisom radnih mjesta, brojem izvršitelja i pijedinačnim koeficijentima radnih mjesta, popis radnika koji su otišli u prijevremenu mirovinu i popis vanjskih suradnika HRT-a, ali da do danas ni jedan od traženih popisa Koordinacija nije dobila odnosno dobila je samo polovičan Katalog radnih mjesta bez koeficijenata. Jadranka Šaško, glavna tajnica HRT-a, izjavila je da je Katalog radnih mjesta poslan u onakvom obliku kakav je bio zahtjev Koordinacije i da ne razumije kako bi se navedeni dokument još mogao raščlaniti. Potom je gospodin Galić izjavio da, koliko je njemu poznato, nitko od radnika koji su otišli u prijevremenu mirovinu više ne radi na HRT-u niti je to dozvoljeno te da je iznimka bila samo u slučaju gđe Helge Vlahović koja je imala odraditi još nekoliko emisija prije odlaska što je i učinila. Galić je također kazao da bi šef Koordinacije trebao stupiti u kontakt sa odgovornim osobama u svezi uvida u popis s osobitom obvezom na čuvanje poslovne tajne. Franjo Marinković, predsjednik Sindikata novinara Hrvatskoga Radija, obrazložio je slijedeću podtočku kojom se traži povećanje vrijednosti osnovnog koeficijenta. Ante Obuljen, šef financijske službe HRT-a, rekao je da povećanje vrijednosti koeficijenta usko ovisi o pregovorima s Koordinacijom, aneksom Kolektivnog ugovora te o financijskim mogućnostima kuće koje su takve kakve jesu. Ivan Hribar, predsjednik Sindikata tehnike radija, napomenuo je zatim da su radnici daleko više zakinuti sa linearnim dodatkom koeficijenta od 0.15 nego da se primijenilo već ranije izglasano napredovanje u sustavu plaća koje se nikada nije primijenilo. Donesen je zaključak da se od strane Uprave inenuju 2-3 čovjeka, kao i od strane Koordinacije te da se krene u pregovore o povećanju vrijednosti osnovne vrijednosti boda. Slijedeću podtočku komentirao je Dario Odobašić, predsjednik Sindikata kamermana i snimateljskih ekipa. Kako Koordinacija nije bila zadovoljna mišljenjem Pravne službe o tome da radnik privremeno raspoređen na radno mjesto sa višim koeficijentom nema pravo na plaću tog rtadnog mjesta u slučaju godišnjeg odmora ili zamjene, tražena su neovisna pravna tomačenja pa je tako jedno dobiveno sa Pravnog fakulteta u Zagrebu, a drugo od pravne službe HUS-a. U oba mišljenja pravnici su se složili da godišnji odmor nije iznimka u pravilu te da u svakom slučaju, ako radnik pismenim rješenjem odgovorne osobe radi na poslovima radnog mjesta s višim koeficijentom, ima pravo na plaću tog radnog mjesta. Nevenka Šintić, voditeljica Pravne službe HRT-a, izjavila je da je Koordinacija neovisnim pravnicima krivo postavila pitanje o člancima 23. i 24. Pravilnika o radu jer ti članci ne rješavaju navedeno pitanje kada je u pitanju godišnji odmor. Kazala je da se isključivo radi o privremenom premještaju radnika gdje on uz poslove svoga radnoga mjesta samo zamjenjuje odsutnog radnika i da se radi o takvoj organizaciji rada da se ne bi u pitanje dovelo redovito obavljanje zadanih poslova, a da se o zamjenama za godišnji odmor može pregovarati u svezi aneksa Kolektivnog ugovora ili izmjene Pravilnika o radu. Sanja Šegedin Miriovsky, predsjednica Sindikata novinara HTV-a i kolega Hribar rekli su da su takvu zamjenu osjetili na vlastitoj koži, da u takvim slučajevima nikada nisu dobili nikakvu naknadu, a Hribar je čak i pokazao pismeno rješenje kojim se regulira slučaj iz članka 23. i 24. Pravilnika o radu. Ravnateljica Hrvatskoga radija Ivanka Lučev ustvrdila je da na Hrvatskom radiju opisana praksa vrlo uredno funkcionira. Donesen je zaključak da bi se posebnom odlukom ubuduće reguliralo sporno pitanje te da bi se radniku u opisanom slučaju isplaćivala naknada premještaja do 30 radnih dana, a da bi se vodili pregovori o anektiranju navedenog pitanja u Kolektivni ugovor. Marija Tibljaš-Žonja, predsjednica Sindikata "Gospodarstvo", obrazložila je slijedeću podtočku koja se najprije ticala sistematizacije radnih mjesta. Ustanovila je kako se najprije spominjala revizija prethodne sistematizacije koja je odlukom Ravnateljstva stopirana, a da se danas spominje nova sistematizacija o kojoj Koordinacija nije dobila nikakve informacije. S obzirom da se radna skupina za sistematizaciju još ni jednom nije sastala te da se ne zna u kojem pravcu i s kojim polaznicama će se krenuti u jedan tako opsežan posao, a poznato je da je rok za novu sistematizaciju kraj studenoga 2006., Koordinacija se s pravom pita što se može ostvariti u tako kratkom vremenu. Žonja je spomenula da je tijekom 2006. objavljeno nekoliko rokova za sistematizaciju ali da ni jedan nije ispoštovan (početak ljeta, kraj rujna i sada kraj studenoga). Naglasila je da se Koordinacija aktivno želi uključiti u izradu nove sistematizacije budući da je to bilo onemogućeno u posljednjoj sistematizaciji uz bojazan da će o koeficijentima ponovno odlučivati srednji management koji je najodgovorniji za nastala nezadovoljstva među radnicima. Milan Rosan, predsjednik Sindikata radiodifuzije, ustvrdio je kao član radne skupine da do sada nije mogao Koordinaciji priopćiti nikakav podatak o tijeku nove sistematizacije te da bi volio transparentnost i poštenje u izradi nove sistematizacije, osvrnuvši se na veliki nesklad koeficijenata (preko 70% radnika) u odnosu na prosjek primanja u kući, poglavito kada se radi o radnicima Tehnike HR-a i Tehnike HTV-a. Tibor Gojun, predsjednik radne skupine za novu sistematizaciju, kazao je da će prvi sastanak radne skupine biti 9. studenog i napomenuo da je sistematizacija dugotrajan posao te da se ne može dati precizne rokove u odnosu na posao koji se treba napraviti, a da će prvi prijedlog biti predan ravnateljstvu do kraja studenoga 2006. kazao je i to da se sistematizacija ne sastoji samo od novih koeficijenata već i od reorganizacije i racionalizacije radnog procesa u svrhu boljeg obavljanja poslova. Ravnatelj Galić je rekao da su u reorganizaciji proizvodnje definirani osnovni ciljevi od kojih je jedan vezan uz stimulaciju rada i kažnjavanje nerada, uz osvrt da je protekli pokušaj pojedinačnog ocjenjivanja radnika neslavno završio. Napomenuo je da su konkurentske RTV kuće vrlo jake i da se ponekad služe nedozvoljenim metodama za postizanje svojih ciljeva. Galić je rekao i to da ako svi u kući ne shvate da dolaze teška vremena, neće se više moći primjenjivati socijalna tolerancija, ali da on najmanje želi da počne otkazivanje ugovora radnicima, no ako to bude neizbježno, krenut će se i sa takvim metodama u slučaju da subjektivni stavovi radnika ostanu na sadašnjoj razini. Posebice će se, nastavio je Galić, preispitati potreban broj vanjskih suradnika. Srećko Kunić, zamjenik predsjednika Sindikata tehnike HTV-a, ustvrdio je da jedino radnici u Tehnici zaista rade najbolje što mogu, pogotovo kada se zna da su to zaista stručni radnici sa iskustvom i potrebnim obrazovanjem u odnosu na tehniku drugih televizija. Zna se, rekao je kunić, da radnici odrađuju brojne prekovremene sate koji nikada nisu bili isplaćeni, već se u gro slučaja primjenjivala preraspodjela radnog vremena i dijelili slobodni dani. Poražavajuća je, kazao je dalje Kunić, činjenica da većina radnika u Tehnici ima plaću ispod prosjeka kuće. Ravnatelj Galić je kao zaključak predložio da Koordinacija usko surađuje sa radnom skupinom za sistematizaciju radnih mjesta te da se svakako radi na sustavu stimulacije i nagrađivanja dobrih radnika i istovremeno na sustavu kažnjavanja neradnika. Na ovome sastanku govorilo se i o regresu za ovu godinu te za prosjek plaća na HRT-u na kojem bi se trebao bazirati slijedeći regres. Zaključeno je da pregovori o regresu kao i o vrijednosti boda trebaju završiti najkasnije do 31. prosinca 2006. kako je i predviđeno Kolektivnim ugovorom. Govorilo se i o Božićnici za nadolazeće blagdane. Tom prilikom je Ante Obuljen izjavio da sve ovisi o financijskom stanju kuće do kraja godine te da se u ovome trenutku ne može obećati sigurna isplata Božićnice. Raspravljalo se i o otvaranju dječjeg vrtića za zaposlenike HRT-a. Ravnatelj Galić je priopćio da se razmišlja o suradnji sa susjednom HYPO bankom kojoj bi se mogla predložiti suradnja, budući da ta tvrtka predviđa dječji vrtića za svoje zaposlenike. Istovremeno bi se pokušalo naći rješenje i sa odgovornim ljudima u Gradskoj skupštini i tamo tražiti financijsku pomoć jer bi za izgradnju dječjeg vrtića u jednoj od Marles kuća u krugu HRT-a bila potrebna financijska sredstva koja HRT trenutačno nema. Marija Tibljaš-Žonja je napomenula da je dječji vrtić ipak važnija ustanova od dućana koji se u bivšem prostoru fotokopiranja na Mramornoj porti već dovršava. Pri kraju sastanka nazočni su čuli i financijsko izvješće o poslovanju HRT-a u proteklih 6 mjeseci te planove za 2007. i 2008. godinu. Podatke o ovoj točki dnevnoga reda ne smijemo objaviti iz razumljivih razloga. Milan Rosan je predložio da se aneksom članku 54. Kolektivnog ugovora u formi pregovaranja ugradi odluka ravnateljstva o isplati jubilarnih nagrada zaposlenicima HRT-a. Na samome kraju sastanaka Dario Odobašić je zamolio da se organizira poseban sastanak u užem krugu u svrhu rješavanja statusa nekih zaposlenika u Tehnici koji su preko 10 godina u honorarnom odnosu, a Sanja Šegedin-Mirovsky je također zamolila da se riješi problem onih radnika koji odlukom urednika ne dobivaju nikakve radne zadaće. Oba navedena prijedloga ili zamolbe su prihvaćena i upućena na rješavanje. SKISE |
