petak, 29.10.2004.
ŠIBENIK: KINESKI INTERNET MODEL
|
Evo jedne zanimljivosti: kolege iz šibenskog studija žale nam se da čim se pročula vijest o postojanju web stranica našeg sindikata, oni na najvišim položajima zabranili su (nekim) djelatnicima pristup računalima i internetu - tko zna zašto. Izgleda da je na snagu i u šibenskoj HTV podružnici stupio na snagu model restrikcije interneta koji u zadnje vrijeme primjenjuje vlada Narodne republike Kine. Obavještavamo kolege u Šibeniku da se ne ljute previše na tu odluku jer ćemo im jednom mjesečno slati aktualne print liste cijelog web sitea sindikata. Samo neka nam netko pošalje neku sigurnu kućnu adresu. Pitam se: ....ali gospodo, pa zar u doba Hrvatske informatičke revolucije???!!! Dario Odobašić |
NEVOLJE U ŠIBENIKU
|
Iz Šibenskog ogranka HTV-a dobili smo informaciju da je kolegi Krešimiru Moriću (snimatelju) danas, 29.10.2004. istekao ugovor o radu na određeno vrijeme, a PRODULJENJE UGOVORA NIJE PRIMIO. To je dakle prvi slučaj neproduljavanja ugovora o radu na određeno vrijeme na HRT-u međutim pitamo se: zašto BAŠ KOLEGA MORIĆ?!? Naime, govorilo se o tome da će neka dopisništva (poglavito Studio Široki brijeg, koji čak nije na teritoriju RH) biti rasformiran, a netko je baš imao pik na šibenskog snimatelja. Dalje se priča da se u šibenski studio prima novi čovjek na mjesto Tehničar-tehničko vodstvo, navodno UMJESTO KOLEGE MORIĆA - također na određeno vrijeme. Mislimo da je ovo svakako slučaj za našeg pravnika... Andrea Kulundžić |
nedjelja, 24.10.2004.
KAKO TO RADE TALIJANI
|
Zahvaljujući kolegama iz Pulskog studija dobili smo adresu talijanskog sindikata snimatelja i tehničara pa oni koji znaju talijanski jezik mogu otići na www.snater.it i pročitati kako djeluje talijanski sindikat stvaratelja slike i tona. Za one koji pitaju zašto je SKISE ograničen samo na HTV......odgovor je upravo na datoj stranici: to je i naš konačni cilj! Dario Odobašić |
srijeda, 20.10.2004.
JEDAN DAN, SAMO JEDAN DAN.....(1)
|
Ovaj se puta problem pojavio u Zagrebu, u odjelu ENG snimanja Informativnog programa. Zapravo, problem se nije pojavio nedavno već još daleke 1996. godine. Djelatnici odjela, htjeli-ne htjeli, počeli su tolerirati i trpjeti čudan način planiranja radnog vremena koji se zove "dan za dan". Radi se naime o tome da planerka ENG-a ne može isplanirati radno vrijeme ekipa 7 dana unaprijed već samo 24 sata unaprijed pa čak i manje (!!!) Tko je tome kriv? Očito - producenti Informativnog programa koji planerki gotovo u zadnji čas predaju potrebu za ekipama ali samo za slijedeći dan. Planerka se tako ponekad nađe u neobranom grožđu i ne svojom krivnjom nekada mora skidati ljude sa slobodnog dana, a nekada i sa godišnjeg odmora, ako je u pitanju neka "programska frka". Izuzetak "dan za dan" planiranja su popodnevne ekipe i ranojutarnja ekipa čiji članovi u pravilu znaju cjelotjedni raspored rada ali - pravila su i tu da se krše (!) Kroz anketu provedenu u odjelu tijekom rujna i listopada, sindikat je osjetio loše vibracije glede ovog slučaja jer je ljudima pun kofer nemarnosti onih koji posredno utječu na privatni (i obiteljski) život stvaralaca slike i tona koje oni ne mogu planirati dulje od jednog jedinog dana (pa i manje). U Zakonu o radu, pa i u Pravilniku o radu HRT-a piše da poslodavac mora obavijestiti radnike o rasporedu ili promjeni rasporeda radnog vremena najmanje tjedan dana unaprijed osim u slučaju hitnog prekovremenog rada. Kako sada stvari stoje, hitan prekovremeni rad za zagrebački ENG Brzovoz traje već punih 8 godina. Čista satira! Kada sam ovo spomenuo jednom prijatelju, kolegi snimatelju sa ORF-a, on se samo glasno nasmijao i rekao: "Pa vi niste normalni...i vi to trpite već 8 godina?!?" U razgovoru s kolegom Janjatovićem koji je gotovo volonterski radio plan ekipa ENG Brzovoza 1990. godine saznao sam da je tada sve "štimalo u dlaku". Plan je bio izvješen u petak za 7 dana unaprijed. Ako je tko imao potrebu za slobodnim danom ili više njih, sve je bilo stvar dogovora i nitko se nije bunio. Što se dogodilo 1996. godine i tko je autor sustava "dan za dan", sam Bog će znati. U svakom slučaju sindikat smatra da je toga bilo dosta i da se treba poštivati zakon. Dok čitate ove retke, na stolu gosp. Bernarda Deškovića, rukovoditelja RJ Snimanje HTV, nalazi se dopis u kojem sindikat od njega traži da pokrene vraćanje sedmodnevnog planiranja ENG Brzovoz ekipa. On bi to kao glavni šef radne jedinice trebao učiniti vrlo brzo i efikasno kao što je činio sve do sada za dobrobit svojih radnika. Sindikat ga je zamolio za pismeno ili usmeno obrazloženje unutar 15 dana kako bi se u slučaju potrebe mogli poduzeti drugi odgovarajući koraci. Što će se dalje događati, moći ćete pratiti na ovim stranicama.....a gdje drugdje :-) Dario Odobašić |
utorak, 19.10.2004.
ZAMOLBA ČLANOVIMA IZVAN ZAGREBA
|
Predsjedništvo SKISE-a moli sve naše članove u dopisništvima i TV centrima da svakako kontaktiraju svoje kolege i prijatelje iz drugih TV centara i objave postojanje sindikalnog weba. Unaprijed hvala. Andrea Kuludžić, predsjednica SKISE-a |
U PULI - JOŠ PROBLEMA
|
Prenosim komentar sa dna stranice kojeg neki čitatelji možda i nisu uočili pa da eto - svi pročitaju: ----------------------------------------- Poštovani Kolega Odobašiću , jedno od možda najaktualnijih "pitanja svih pitanja" u našem malom pulskom studiju je posao vozača koji svakodnevno obavljam . Prelazim i po dvijesto i više km. širom Istre, a gazde to hine u plaći !?? Kako se izboriti da tu ODGOVORNOST , RAD , .... koji uz svoj Ugovorni posao dodatno obavljam , a osim možebitnih ogromnih problema ako bi se nedajbože desila nesreća ili sl. nikakve koristi ?! Srdačan pozdrav i možda poziv i ostalim kolegama da se pridruže svojim iskustvima ! (M. Tikvicki 14.10.2004. 09:49) ----------------------------------------- Prvo i osnovno: morate pogledati u opis svog radnog mjesta i tamo pročitati traži li se za obavljanje radnog mjesta u uvjetima za zapošljavanje na to radno mjesto vozačka dozvola B kategorije. Ako SE TRAŽI, onda ovdje ne možemo tražiti pravnu pomoć a ako se NE TRAŽI, onda je posrijedi kršenje Zakona o radu od strane poslodavca. Nadalje, traži li se (decidirano) u opisu poslova radnog mjesta potreba za upravljanjem motornim vozilom za koje je potrebna vozačka dozvola B kategorije. Ako SE TRAŽI, onda Vam se nažalost ne može pomoći jer ste takav ugovor i potpisali, a ako se NE TRAŽI, onda je i ovdje prisutno kršenje Zakona o radu od strane poslodavca te takav posao niste dužni raditi. Poslodavac se međutim može pozvati na odredbu "....obavlja i druge (srodne ili slične) poslove po nalogu neposrednog rukovoditelja......". Riječi "srodne i slične" vrlo su bitne u ovome slučaju, naravno - ako postoje u Vašem ugovoru o radu jer UKOLIKO POSTOJE, onda se i ponovno krše odredbe Zakona o radu jer Vaše zanimanje snimatelja slike ili tona nema nikakve sličnosti ni srodnosti s upravljanjem motornim vozilom u svrhu izrade finalnog proizvoda (slike ili tona). Ako te riječi NE POSTOJE, onda poslodavac može prema zakonu zatražiti od djelatnika da obavlja i takav dodatni posao, ali ne duže od 3 mjeseca. Mislim da Vi kolega vozite službeno vozilo mnogo više od 3 mjeseca pa se i tu postavlja pitanje kršenja odredbi Zakona o radu. Ukoliko smatrate da Vam je na opisani način povrijeđeno radno pravo, to se može putem središnjice SSSH za grad Pulu riješiti kod Državnog inspektora rada. Javite se čelništvu SKISE-a gdje ćete dobiti podrobnije upute o postupku koji po izmijenjenom ZOR RH traje najviše do 6 mjeseci pa ukoliko ste na ugovoru o radu na određeno vrijeme do 3 mjeseca, imate pravo na mirovanje ugovora dok traje postupak. Dario Odobašić |
utorak, 12.10.2004.
PISMO IZ PULE
|
Putem e-maila dobili smo iz TV centra Pula pismo slijedeceg sadrzaja: (........) Pozdravljam aktivnosti naseg Sindikata te uvođenje internet stranica čime će nam znatno biti olaksana komunikacija sa Sindikatom. Predlazem i da si povjerenici Sindikata iz Centara HRT-a razmijene e-mail adrese kako bi i međusobno mogli komunicirati (Centri su daleko od "vatre", pa katkad znaju biti neinformirani ili informacije dolaze s velikim zakasnjenjem.) Ovom prilikom zahvaljujem Predsjednici gđi Andrei Kulundzić na njezinom zalaganju za produzenje mog Ugovora o radu, koji su mi nepravedno htjeli prekinuti. Neven Matijas-Tehničar-asistent, član sindikata, HTV studio Pula Srdačan pozdrav! |
petak, 08.10.2004.
RTV SLOVENIJA: POKAZNI PRIMJER ILI.....?!
|
Na stranici koja se nalazi ovdje možete pročitati kako se uprava Slovenske radiotelevizije odnosi prema štrajkaškom odboru i na koji način se informira javnost. Kako je u pripremi novi kolektivni ugovor i na Hrvatskoj radioteleviziji, bilo bi dobro da i članovi uprave HRT-a dobro prouče sadašnje stanje na RTVSLO i iz toga izvuku neku pouku. Neka se ovo shvati kao dobronamjeran savjet :-) |
REAGIRANJA NA SITE SKISE-a
|
Nedugo nakon pokretanja ovih stranica od predsjednice našeg sindikata saznao sam da su se javili kolege iz Pule. Šibenika i još nekih gradova te da pohvaljuju stranice. Svima hvala na podršci. Obavještavam članove sindikata da će svi oni koji imaju želju ući u sindikat uskoro imati mogućnost da to učine i putem interneta čim bude gotov formular koji će putem SSL protokola omogućiti siguran pristup i spriječiti zlouporabu. Molim sve one koji nam se javljaju mailom da, ukoliko imaju mogućnosti, istovremeno pošalju kopije dokumenata koje smatraju spornima u attachmentu ili da jednostavno prepišu njihov sadržaj. Isto tako molim kolege da komentare koje upućuju direktno putem ovih stranica skrate na najviše 2000 slovnih znakova iz tehničkih razloga. Još jednom svima hvala na suradnji. Dario Odobašić, povjerenik za ENG i webmaster |
STRETAN VAM DAN NEOVISNOSTI
|
Svim kolegama po struci, pa i onima koji to nisu, želim sretan Dan neovisnosti RH i nadam se da ćemo slijedeći Dan neovisnosti i mi stvaratelji slike i tona dočekati u okruženju neovisnosti o nekim ljudima koje debelo hranimo a koji nemaju previše veze s našim poslom i jednostavno žive na našoj grbači. Sretno! Dario Odobašić |
subota, 02.10.2004.
KONAČNO SMO KRENULI!
|
Nakon mnogih peripetija krenule su webstranice Sindikata kamermana i snimateljskih ekipa Hrvatske Televizije (SKISE). Za ovaj potez predsjedništvo sindikata odlučilo se iz razloga što je usmeno ili pismeno informiranje našeg članstva dosta komplicirano zbog prostorne i vremenske rastrojenosti našega članstva, ali ubuduće ćete na ovim stranicama moći pronaći najsvježije informacije o tome kako postati (i ostati) član ovog sindikata, što sindikat može učiniti za svoje članove pa i za one koji to nisu. ZAŠTO JE OSNOVAN SKISE? Od 1956. godine kada je nastala Televizija Zagreb (kada se struka onih koji proizvode sliku i ton za program TVZ izuzetno poštivala) pa do danas, status kamermana i snimateljskih ekipa HTV-a postavljen je na NAJNIŽU MOGUĆU RAZINU, kako u smislu odnosa prema ljudima tako i kod vrednovanja uloženog rada. Skupina entuzijasta je stoga 2000. godine osnovala strukovni sindikat koji bi trebao pomoći onima koji su glavni nositelji slike i zvuka da dobiju ono mjesto na ljestvici HRT-a koje im pripada. Tijekom 4 godine postojanja sindikat je nekima postao velika pomoć u rješavanju problema, dok je istovremeno nekim drugim ljudima postao "trn u oku" pa su se redali (i još se redaju) raznorazni pokušaji destabilizacije članstva što nije pokolebalo predsjedništvo sindikata da nastavi s radom. Ove webstranice su naime odgovor onima koji misle da tek tako mogu ušutkati SKISE. Internet je medij koji je zadnjih godina u velikom zamahu u RH pa će tako osim našim članovima svi objavljeni tekstovi biti dostupni širokoj javnosti. Kaže se da je slika jača od tisuću riječi iako uprava HRT-a ovu izreku pokušava pobiti definicijom HRT-a kao "...novinarske kuće s pratećim tehničkim servisima". Tisuće riječi dnevno izlaze iz pera novinara HRT-a i putem slike i zvuka što je proizvode kamermani, snimateljske ekipe, montažeri, mikseri, rasvjetljivači i drugi - dopiru u javnost, ali što bi se dogodilo da se odjednom zacrni ekran i utihne zvučnik? Razmislimo svi zajedno o tome. Stranice su u probnom radu pa vas molimo da uvažite ispriku radi grešaka i grafičke neispravnosti dijelova websitea što će se ispravljati tijekom vremena. |
Status kamermana i snimateljskih ekipa u novom ustroju HTV-a
|
Objavljujemo kompletan tekst revidiranog dokumenta koji je nastao još 2002. godine, a nakon posljednje sistematizacije radnih mjesta na HRT-u u proljeće/ljeto 2004. prerađen je i dopunjen prema novonastalom stanju. Napominjemo da uprava HRT-a načelno do danas nije pristala ni na kakve konkretne pregovore o ovoj temi. Postoji doduše preliminarni dokument o razgovoru predsjedništva sindikata sa upravom iz 2002. godine koji je očito sastavljen "pro forma" jer se njegov sadržaj ni u naznakama nije počeo primjenjivati. Ovaj dokument objavit ćemo naknadno ============================================================================ Ravnateljstvo HRT Pravna služba HRT - ovdje Poštovani! Nakon obavljene sistematizacije radnih mjesta, donošenja novih pravilnika i Statuta HRT-a te nakon izbora novog glavnog ravnatelja HRT-a, ponovno Vam šaljemo preuređeni tekst elaborata o prijedlogu statusa grupacija radnika na poslovima snimanja slike i tona u novom ustroju HTV-a. Molimo Upravu i Ravnateljstvo HRT-a da se o ovom dokumentu pismeno očituju u roku 8 dana od dana njegova primitka i zakažu termin početka pregovora sa predstavnicima Sindikata. Ukoliko nakon navedenog roka ne primimo nikakvu potvrdu o namjeri Uprave glede pregovora, prema naputku i uz pomoć središnjice SSSH organizirat ćemo tiskovnu konferenciju gdje ćemo naše probleme predočiti javnosti jer na to imamo zakonsko i moralno pravo. Dokument je sastavljen u 4 primjeraka od kojih 1 zadržava Sindikat, a ostali budu poslani: - Ravnateljstvu HRT-a - Pravnoj službi HRT-a - SSSH, središnjici za grad Zagreb S poštovanjem __________________________ Andrea Kulundžić, predsjednica ******************************************************************************************** SINDIKAT KAMERMANA I SNIMATELJSKIH EKIPA HTV-A Status grupacija kamermana i snimateljskih ekipa u novom ustroju Hrvatske radiotelevizije Zagreb, 22. prosinca 2002. Rev. 08. travnja 2004. I. UVOD Evidentna je činjenica da su grupacije djelatnika Hrvatske televizije, organizirane u skupinu kamermana i skupinu snimateljskih ekipa, već godinama zapostavljene u pogledu statusa profesije i vrednovanja odrađenog posla. Sadašnje stanje u navedenim grupacijama postaje sve teže, pogotovo nakon posljednje sistematizacije radnih mjesta koja nimalo ne obećava boljitak u budućem djelovanju navedenih grupacija, pa i održanje socijalnog mira. Sindikat kamermana i snimateljskih ekipa smatra da je stanje neizdrživo te da su neophodne promjene koje bi trebale poboljšati ono što ne valja, ukinuti postojeće nedostatke i ono najbitnije – smiriti napete međuljudske odnose. II. DEFINIRANJE Trenutno se kamermani i snimateljske ekipe vode pod Tehniku HTV-a, čija je zadaća obavljati snimanja emisija i priloga za emisije koje HTV svakodnevno emitira. To bi značilo da «tehničari» zapravo provode «tehnička snimanja», što nikako ne može biti prikladno za djelatnike koji rade kreativan posao. U «tehnička snimanja» naime po definiciji spadaju: - video nadzor - vojna, policijska i špijunska snimanja - industrijska snimanja - medicinska, fizikalna i kemijsko-biološka snimanja i sl. Kamermani i snimateljske ekipe kreativno uobličuju svaki snimljeni kadar koji se koristi u bilo kojoj emisiji HTV-a. Svaki svjestan pokret kamermana ili snimatelja, koji utječe na rad ili pomak kamere, svaka promjena filtera za snimanje u odnosu na toplinu boje svjetla pod kojim se snima neka scena, svaka upotreba posebnih efekata za vrijeme snimanja slike – smatra se kreativnim radom. Isto tako, svaka svjesno učinjena radnja od strane mikromana, tonskog snimatelja ili tehničara, svaka promjena položaja mikrofona za vrijeme snimanja, svaka uporaba pojedine vrste mikrofona ili količine mikrofona, svaka promjena nivoa snimanja ili uporaba posebnih efekata za vrijeme snimanja zvuka – smatra se kreativnim radom. Prema tome, ako se kamermani i snimateljske ekipe bave kreativnim radom, onda ih se ne može svrstavati u Tehniku HTV-a, pogotovo i zbog toga što se radi o kvalificiranim djelatnicima od kojih velika većina ima adekvatnu naobrazbu, odnosno stručnu spremu sukladnu uvjetima i opisima radnih mjesta na koja su raspoređeni. III. SADAŠNJE STANJE Kamermani HTV-a obnašaju dužnosti studijskog i terenskog snimanja emisija ili priloga za emisije (najave u studijima i sl.). Kada kamermani rade na otvorenome, nerijetko su izloženi meteorološkim nepogodama, radu na visinama kao i ponekad u uvjetima koji graniče sa sigurnošću zaštite na radu. Radno vrijeme kamermana organizirano je prema terminima pojedninih emisija u studijima te živih prijenosa sa reportažnih kola. Događa se tako da pojedini djelatnik ima dvokratno radno vrijeme, odnosno između dva termina rada ima nepoželjno dugu stanku zbog neadekvatnog planiranja radnog vremena. Nadalje, nije logično, a i štetno je po psihičko i fizičko zdravstveno stanje djelatnika, da jedan te isti kamerman npr. prvoga dana bude cijeli dan u Saboru (dugotrajan i monoton posao), drugoga dana (za redom) bude na prijenosu neke utakmice (vrlo brze reakcije), a trećega dana na prijenosu koncerta uživo iz koncertne dvorane (velika preciznost i koncentracija). Sindikat smatra da djelatnici, koji obnašaju dužnosti kamermana, nisu adekvatno plaćeni za učinjeni rad, niti je za njih u cijelosti provedena zaštita na radu. Snimateljske ekipe HTV-a obnašaju dužnosti terenskog snimanja emisija ili priloga za emisije. Može se reći da je odnos snimanja «unutra» u odnosu na snimanja «vani» godišnje u prosječnom omjeru 30:70. Kada članovi snimateljskih ekipa rade na otvorenome, nerijetko su izloženi meteorološkim nepogodama, radu na visinama kao i ponekad u uvjetima koji graniče sa sigurnošću zaštite na radu, što se uopće ne vrednuje kao posebni uvjeti rada. Nadalje, zadnjih nekoliko godina dosta se povećao obim dnevnih snimanja, pa se nerijetko događa da pojedini djelatnici odrade 3 i više snimanja tijekom jednodnevnog radnog vremena, što za sobom povlači dodatni umor i nekvalitetno odrađen posao. Ponekad producenti tako planiraju snimanja da ne samo da djelatnici ne mogu iskoristiti zakonom zajamčenu stanku unutar radnog vremena, već i da jedva imaju vremena za obavljanje osnovnih fizioloških potreba. Problemi članova snimateljskih ekipa povremeno nastaju i u radu s novinarima. Poznato je da se u vrijeme rada sa filmskim kamerama itekako pazilo na utrošenu količinu filma po nekom snimanju. Sada, kada je u opticaju magnetni zapis na kasete koje se mogu koristiti nekoliko puta i čija dužina uvelike prelazi dužinu jedne rolice s filmom, novinari traže od članova ekipe da npr. snime (tonski) cijelu neki događaj (npr. tiskovnu konferenciju), bez obzira hoće li od tog materijala u montiranom prilogu biti uporabljene 4, 3, 2, jedna minuta ili – ništa, pri čemu se članovi ekipe nerijetko osjećaju kao «novinarski diktafon». Ne treba napominjati kako takav način snimanja HTV stoji neracionalno mnogo novca zbog nepotrebnog trošenja TV-tehnike i medija za snimanje, a s druge strane nitko i ne razmišlja da snimatelj cijelo vrijeme kontrolira kadar nagnut nad kameru – jednim okom na vizeru, što kroz neko vrijeme počinje dodatno utjecati na njegovo zdravstveno stanje. Uz to, tonski snimatelji i tehničari redovito obavljaju uloge fizičkih radnika jer silom prilika sa sobom nose prilično tešku opremu koju po nekoliko puta dnevno ukrcavaju i iskrcavaju iz vozila, pa s takvim teretom ponekad pješače i preko 100 metara kada postoji nemogućnost vozača da radi prometnih propisa sasvim približi vozilo lokaciji snimanja. Grubom računicom dolazi se do 12000 (tisuća) snimanja tijekom godine dana u grupaciji snimateljskih ekipa (samo za Informativni program!), ukoliko se uzme u obzir dnevna potreba za ekipama, što u prosjeku iznosi 14 ekipa. Sindikat smatra da djelatnici, koji obnašaju dužnosti u snimateljskim ekipama, nisu adekvatno plaćeni za učinjeni rad, niti je za njih u cijelosti provedena zaštita na radu. IV. KAKO JE U DRUGIM TV KUĆAMA Primjer 1: BBC Unutar BBC-a djeluje sindikat koji okuplja kamermane, snimatelje i tonske snimatelje. Velika većina djelatnika u navedenim grupacijama također su članovi udruge «The Guild of Television Cameramen» (http://www.gtc.org.uk), koja promiče dignitet struke u smislu statusa djelatnika, njihova obrazovanja te adekvatnog vrednovanja rada, a koja usko surađuje sa sindikatima i riješava sve probleme zajedno sa upravom BBC-a. S druge strane, BBC za svoje sadašnje i buduće kamermane, snimatelje i tonske snimatelje organizira razne seminare na kojima se djelatnici redovito mogu upoznati sa novim tehnologijama rada na televiziji (http://www.bbc.co.uk/training). Ne treba ni napominjati da uprava BBC-a itekako poštuje snimateljsku struku, pa su upravo ti djelatnici vrlo dobro plaćeni i cijenjeni unutar kuće. Primjer 2: ORF Kako saznajemo od sindikalnih kolega s ORF-a (www.orf.at), djelatnici na radnim mjestima kamermana, snimatelja i tonskih snimatelja imaju vrlo dobre uvjete rada i vrednovanja odrađenog posla. Štoviše, postoji poseban pravilnik za isplatu, kod kojeg se npr. predstavnik poslodavca dogovara s djelatnicima o nekom poslu koji treba biti obavljen izvan redovnog radnog vremena. U tu svrhu djelatnik sa upravom ORF-a sklapa poseban ugovor, tzv. «premiju» koja će mu biti isplaćena po obavljenom poslu. Uprava ORF-a zaista poštuje sve posebne otežane uvjete rada, u kojima se mogu naći kamermani i članovi snimateljskih ekipa za vrijeme obavljanja radnih zadaća, a koje se u konačnici zbrajaju zajedno sa osnovicom mjesečne plaće (primjer: prijenosi i snimanja skijaških natjecateljskih sezona po Austriji, redovito u otežanim meteorološkim uvjetima). Organizirani su periodički specijalistički zdravstveni pregledi djelatnika, a zaštita na radu je primjerna. Primjer 3: RTV Slovenija Kamermani i snimateljske ekipe u ustroju Slovenske radiotelevizije (www.rtvslo.si) nalaze se unutar «Organizacijske enote TV produkcija». Od slovenskih kolega saznajemo da je u posljednjih nekoliko godina, do kada je vladao prilično nizak standard profesionalnosti struke i vrednovanja rada kamermana i snimateljskih ekipa, nakon određenih «industrijskih akcija» (!) i pregovora s poslodavcem, grupacija kamermana i snimateljskih ekipa, a zajedno s njima i tehnika TV produkcije, dobila onu vrijednost koja joj pripada po svim načelima ustroja moderne televizijske kuće zapadnog tipa. V. KAKO RIJEŠITI PROBLEME Ako je uvriježeno mišljenje kako je djelatnika unutar Odjela Snimanje previše, što iz dana u dan slušamo od naših neposrednih rukovoditelja, postavlja se pitanje zbog čega onda HRT angažira tzv. «vanjske ekipe». Primjećeno je, naime, i to da članovi navedenih «vanjskih ekipa» drže svoju tehniku u prostorijama zgrade HRT-a, konkretno u skladištu tehnike ENG snimanja. Kako se to može protumačiti i tko to dozvoljava?! Osim toga, jednostavnom računicom lako se može utvrditi koliko blagajnu HRT-a stoji jedan termin izlaska na teren stalno zaposlene snimateljske ekipe, a koliko izlazak «vanjske ekipe». U posljednjem obraćanju ravnatelja gosp. Galića na zboru radnika u Studiju 7 mogli smo čuti da je prijeko potrebna racionalizacija proizvodnje i da se pojavio višak radnika. Ako je tome tako, problem «viška ljudi» u Odjelu Snimanje može se riješiti tako da se ubuduće ne angažiraju «vanjske ekipe» već da se njihov dio posla povjeri stalno zaposlenim djelatnicima, što bi i sa zakonsko-pravnog gledišta bilo itekako ispravno. Stav je Uprave HRT-a da se kuća u što skorije vrijeme treba transformirati u modernu, demokratsku i otvorenu televiziju zapadnog tipa. Sindikat se slaže s takvim mišljenjem jer u tom slučaju bi i kamermani i snimateljske ekipe trebali naći svoje mjesto unutar novog «Odjela vizualizacije programa» a nikako kao neki «uslužni tehnički odjel» gdje bi ove dvije grupacije djelatnika doživjele šikanirajuću devastaciju unutar kuće i gdje nas neki članovi Uprave HRT-a već odavno smještaju govoreći o HRT-u kao o «....novinarskoj kući s pratećim tehničkim servisima» (!!!) Postavlja se pitanje vrednovanja rada i ocjenjivanja kvalitete rada. Sindikat smatra kako bi buduće vrednovanje rada kamermana i snimateljskih ekipa trebalo biti rađeno u skladu sa položajem grupacije unutar kreativnog (a ne tehničkog) dijela produkcije programa. Posljednja sistematizacija radnih mjesta napravila je još veće «kaste» unutar kuće. Stručna sprema se sve manje vrednuje nauštrb virtualne složenosti poslova nekog radnog mjesta jer i laik iz novog kataloga radnih mjesta može lako shvatiti da su pojedina radna mjesta formirana samo zbog «nekih ljudi». Ovo je vidljivo i u grupaciji kamermana i snimateljskih ekipa pa tako imamo podjelu na: 1. kamermanska radna mjesta 2. radna mjesta snimanja slike 3. radna mjesta snimanja tona U grupi kamermana imamo redom: - kamerman (SSS) - kamerman (VSS) - glavni kamerman Najveći koeficijent kamermana je 5.50 što je neoprostivo u smislu napredovanja radnika jer među snimateljima imamo: - snimatelj operater - snimatelj - snimatelj majstor - direktor fotografije - snimatelj – majstor specijalist Najveći koeficijent snimatelja je 8.50, što također smatramo neprihvatljivim znajući da je posljednje navedeno radno mjesto izmišljeno zbog (imenom i prezimenom) dva radnika koji očito uživaju najveće privilegije u branši snimatelja....tko zna zašto. Postavlja se pitanje: zar je kamerman zaista manje vrijedan od snimatelja? U grupi snimanja tona novom sistematizacijom napravljena je totalna zbrka jer bi isti posao trebali obavljati: - tehničar - tehničar specijalist - tehničar – tehničko vodstvo - snimatelj tona - ton majstor Raspon koeficijenata kreće se od 2.80 do 4.60 s time da i tehničari i snimatelji, prema nalogu rukovoditelja, trebaju obavljati snimanje tona iako to tehničarima ne stoji u opisima radnih mjesta pa to nisu dužni činiti. Kada bi se svi radnici na radnim mjestima tehničara zaista počeli pridržavati opisa svog radnog mjesta, nastao bi potpuni kaos u proizvodnji što bi se, ako se i dalje nastavi devastirati grupacije snimanja tona i slike, jednog dana zaista moglo dogoditi. Sindikat jedino rješenje vidi u prebacivanju radnika sa mjesta tehničara u snimatelje tona i ton majstore i izjednačavanju grupacije tonskog snimanja sa grupacijama snimanja slike uz povećanje koeficijenta plaće. Rješenje se također može potražiti, kao primjer, u platnim razredima BBC-a, gdje su «terenci» čak i mnogo bolje plaćeni od studijskih djelatnika. S druge strane, što je općenito poznato, djelatnici u snimateljskim ekipama HTV-a su, u nedostatku termina reportažnih kola i studija, nebrojeno puta uspješno odradili daleko kompliciranije programske zahtjeve nego što su im nalagali standardni radni nalozi ili je to navedeno u opisima njihovih radnih mjesta. Primjer iz rane povijesti nove hrvatske države je tajno zasjedanje Sabora RH 1991. godine, kada su dvije snimateljske ekipe «lažirale» prijenos uživo, zatim mnogobrojna snimanja utakmica sa 2 ili 3 sinkronizirane kamere, rad uz pomoć podrške link veza uživo itd. Što se tiče ocjenjivanja rada djelatnika, Sindikat smatra da šefovi odjela ne mogu biti mjerodavni za davanje valjane ocjene rada nekog djelatnika, jer često šef nema takvu naobrazbu da bi mogao korektno ocijeniti nečiji rad, a redovito se od strane šefova javljaju i subjektivne sklonosti prema nekim djelatnicima. Trebalo bi sastaviti tzv. ocjenjivačku skupinu koju bi činilo npr. troje ljudi: stručna osoba koju određuje uprava HRT-a te dvoje kolega iz samog Odjela (sa najvećim iskustvom) biranih od djelatnika Odjela. Takve bi se skupine, radi pravovaljanosti postupka, trebale mijenjati svakih 6 mjeseci. Isto tako, ubuduće bi trebalo provoditi sustavno ocjenjivanje rada šefova u Odjelu. Netko će reći da se modernizacijom tehnologije smanjuje potreba za tolikim brojem djelatnika. TV kuća, koja drži do kvalitetne produkcije svog informativnog i dokumentarnog programa, redovito sastavlja ekipe od najmanje 2 čovjeka: snimatelja slike i snimatelja zvuka. Nadalje, školovani i/ili dobro rutinirani snimatelj nikada neće snimiti tako dobar ton kao što će to učiniti školovani i/ili dobro rutinirani tonski snimatelj – i obratno, a izuzetno je važno da i tonski snimatelj bude, što je moguće bolje, upoznat sa poslovima koje obavlja snimatelj jer u terenskom radu tonski snimatelj prati rad i položaj kamere, pa se shodno tome prilagođava situacijama i pomaže snimatelju u obavljanju posla. Ukoliko bi se ipak uvela «one man crew» solucija, kao u nekim zapadnim TV-kućama (snimatelj koji snima i sliku i ton i vrši ulogu vozača), takvo radno mjesto mora biti izuzetno dobro plaćeno (!). Što se tiče racionalizacije ekipa za dnevna snimanja IDP-a, Sindikat smatra da je to pitanje šire rasprave u koju bi se svakako trebali uključiti i djelatnici Produkcije i novinari, kojih se to zapravo najviše tiče jer ekipa slikom i zvukom ostvaruje njihove zamisli a bez dobre suradnje nema ni dobrog priloga ni emisije (!). Zaštita na radu trebala bi se provoditi u okvirima propisanima Zakonom o radu RH i Pravilnika o zaštiti na radu HRT-a. Ovdje se ne misli samo na dobivanje materijalnih zaštitnih sredstava koje djelatnici sljeduju periodički, već i o sigurnosti djelatnika i mjesta na kojima obavljaju svoj posao. Poglavito se radi o sigurnosti kamermana i snimateljskih ekipa za vrijeme snimanja raznih sportskih događaja i drugih masovnih okupljanja, kada su zdravstveno stanje, pa i život djelatnika – neminovno ugroženi. Nadalje, uvriježena je praksa da se na špicama emisija uredno potpisuju svi radnici koji su na emisiji radili, pa čak ponekad i pomoćni radnici, dok se u dnevničkim prilozima snimatelji tona ne potpisuju nikada (sliku snima snimatelj, montira montažer, tona nema???) a u drugim emisijama samo povremeno. Sindikat traži da se ubuduće na dnevničke priloge i druge emisije obavezno potpisuju i radnici koji rade na snimanju tona kako bi se konačno i jednom zauvijek prekinula diskriminacija terenskog tona na HTV-u (!!!) VI. ZAKLJUČAK Status grupacija kamermana i snimateljskih ekipa u novom ustroju HRT-a trebao bi biti na razini dostojanstva i vrijednosti struke, njezine profesionalnosti i značenja za proizvodnju TV programa. Kamermani i snimateljske ekipe ne samo da su jedan od glavnih dijelova televizijske produkcije – oni JESU televizija i bez njih televizije NEMA. Sindikat kamermana i snimateljskih ekipa Hrvatske televizije (SKISE-HTV) |
