Usamljen, tužan, razočaran
Moja duša je umorna
Moja sreća zemlje je nedohvatljiva
Jer nitko ne može biti
sa takvim jadnikom kao što sam ja
Ja sam očajnik, gubitnik, nula
Sve što imam, nemam
A sve što osjećam je ogromna
samoća, usamljenost, i tuga
Depresija je moje ime
Kada me vidiš, okreni glavu
da me više ne gledaš
Srećem samo lažne i pokvarene ljude
Ženske izrode Sotoninih sluga
Gamad jednu snobovsku
Od kojih svega par
može da me razum'je
rujan, 2008 | > | |||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 |
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Ja sam sjena.. zaboravljena.. usamljena. Sin sam ja koji plače..
Dragi čitatelju. Ovo je blog jednog jadnika, gubitnika, izgubljenog u životu. Duša sam mirna, razumna, trezvena. Ali sušaj me - ja dišem dok drugi spavaju i ja snujem dok drugi žive. Ovo je duša jedne pre emotivne osobe. Bolje ti je da se odmakneš od ovog mjesta i nestaneš zauvijek sa ovog tebi gnusnog zdanja očaja.