Međimurske novine 775

---

Click here: Kojim uletom tj. prvom rečenicom upoznati djevojku na Badoo?

---

Ovo se odnosi na ljubitelje analnog, koji pokusavaju da ga gurnu svakog sledeceg zamaha. GLOGOVAC,su stara srpska porodica porijeklom iz sela Miruse kod Bilece.

=4@5X0 ?@2>720=>3 =02>48 <=>35 40 Z8E>2> ?>@5:;> ?>3@5H=> 257CX5 70 4> ?@5 :>X8 25: A;>25=A:> A@?A:> 8 ?@02>A;02=> ?;5<5 ;8<5=0B0 5Y<5=48, Këlmendi :>X5 A5 45;8 =0 !5;F0, C:;5, 8:G5 8 >35 8 :>X8 AC 70X54=> A0 @A5=8X5< '0@=>X528[5<, 7015;565=>< :0> ?0B@8X0@E>< 0H0=0 8 ;8<5=0B0 CG5AB2>20;8 C 25;8:>X A5>18 !@10 B5 A5 =0A5;8;8 C %@B:>2F8<0 8 8:8=F8<0 C !@5

Međimurske novine 775 - Prema dostupnim informacijama, u BiH nijedna osoba s Down sindromom nije zaposlena, dok je u zapadnim zemljama to praksa preko 30 godina. Nekada se danima ne moze izaci iz kuce od velikih hladnoca i nanosa snijega koji znaju biti visoki preko jednoh metra.

Priredili Iva Ujević Birtić i Darko Žubrinić, 2011. Mate Ujević, istaknuti , leksikograf, bibliograf, književni kritičar i pisac, rođen je 13. Umro je u Zagrebu 7. Osnovnu školu pohađao je u rodnom selu, a niže razrede gimnazije u Franjevačkoj gimnaziji u Sinju. Sedmi i osmi razred završio je u Klasičnoj gimnaziji u Splitu. Mate Ujević kao srednjoškolac, maturant klasične gimnazije u Splitu 1920. Maturirao je u Splitu 1922. Vrlo mlad počeo je pisati putopise, feljtone, crtice, pjesme i književne kritike. Svoje radove objavljivao je u Luči, Jadranu, Jutarnjem listu, Hrvatskoj straži, Mladosti i Književnom tjedniku. Bio je urednik dvaju časopisa Luči i Mladost te pokretač književne revije Renesansa s Bogdanom Radicom, još kao gimnazijalac. Profesorski ispit mu se sastojao od rada Prilog za povijest pokreta hrvatske omladine koncem XIX. Diplomirao je hrvatski, staroslavenski, francuski, jugoslavensku književnost i narodnu povijest. Objavljivao je u mnogim časopisima, a stalni je dopisnik bio u časopisu Slovenac. Mate Ujević nakon diplomiranja, 21. Primjerak izvornog izdanja iz 1931. Pretisak je objavljen u Zagrebu 2009. Objavio je brošuru Abesinija tj. Etiopija , kao protest protiv fašističke okupacije Etiopije od strane Italije, pod pseudonimom Josip Sučević. Mate Ujević: Gradišćanski Hrvati, Jeronimska knjižnica, knj. Objavljivanje ove studije potaknuto je interesom za probleme Gradišćanskih hrvata u Austriji i Mađarskoj. Vidi , kao i Dr. Mate Ujević je pokrenuo biblioteku HRID - Hrvati izvan domovine. Mate Ujeivć sa suprugom Marijom r. Obitelj Ujević u šetnji u Šestinama u Zagrebu: lijevo supruga Marija, desno Iva, otraga Ana i Mate, u kolicima Klara nedostaju još jedna kći Marija i sin Frane. Ranih tridestih godina Matu Ujevića počinje zaokupljati ideja za koju smatra da je bitna za ostvaraj kulturnog identiteta hrvatskog naroda: Pokretanje Hrvatske enciklopedije. Nalazimo se u vremenu namjesničko-stojadinovičevske diktature i neprikrivenog stvaranja fašističkih simpatija u naše javnosti preko službene i poluslužbene štampe. Misao o solidarnosti Srba i Hrvata bila je temeljito uzdrmana, i svaka pomisao, da bi se tada mogla pokrenuti jedna južnoslavenska enciklopedija, ostala bi u zraku, jer nije bilo za to psiholoških preduvjeta. Slabo poznat, bez potrebna ugleda, bez titula i položaja - poduzeti takav posao - značilo je u najmanju ruku postati smiješan. Napokon sam je ponudio - ne misleći još uvijek, da ću je ja morati provoditi - Dragutinu Šuhlofu, koga sam dotada tek površno poznavao. On ju je odmah objeručke prihvatio to više - što se i sam, nezavisno od mene, bavio mišlju da pokrene slično djelo. Svjesni naše kulturne zrelosti, mi pokrećemo ovo djelo, da bude širitelj i branič hrvatske kulture. Pitanje uspjeha Hrvatske Enciklopedije pitanje je naše narodne i kulturne časti i ponosa. Ne želeći ovdje izlagati sve osobine i prednosti našega djela to će biti posao naših kritičara nakon izlaska svih 12 svezaka želimo istaknuti samo jednu pozitivnu činjenicu: Hrvatska Enciklopedija će unapređivati duhovno oslobođenje svih onih naših ljudi, koji žele svoje znanje pro-širiti, i dat će im na materinjem jeziku podatke o svemu onome, što može zanimati suvremenoga čovjeka. Pitanje, dakle, kakvo ima biti naše kulturno stvaranje i kojim putem ima poći, za nas je riješeno: ni istok ni zapad, ni sjever ni jug; u ovoj našoj dragoj hrvatskoj zemlji i u ovim našim ljudima potražiti početak i izvor našeg nadahnuća i za nj stvarati. Što je više od toga, nije naše. A sve se čini da duhovni radnici manje osjećaju što je naše, od onih, za koje stvaraju. Hrvatski duhovni radnici neka budu tumačima naše zemlje i naših ljudi, jer je to jedini put, a u drugom - kako ih volja. Ako tako budu radili ne će ih glava zaboljeti što našoj kulturi vučica nije baka i što nismo kulturni Martolozi. Narodni put je jedini put za kulturni rad. Vienac, HIBZ Hrvatski Izdavalački Bibliografski Zavod Godina XXXVI. Izvor: Mate i Marija Ujević, Kazimir i Mira Vrljičak roditelji , Ivan i Ivana Oršanić djed i baka Daniela Orsanica, selektora teniske Davis Cup reprezentacije Argentine , godine 1941. U tu svrhu godine 1939. Ujević postao je glavni urednik Hrvatske enciklopedije. Neke od stranica tog arka možete vidjeti niže. Naslovnica raskošnog oglednog arka Hrvatske Enciklopedije iz 1940. Urednici struka Hrvatske Enciklopedije Priprema Hrvatske Enciklopedije Grafički prikaz sadržaja Hrvatske Enciklopedije Iz probnog otiska prvog sveska Hrvatske enciklopedije Fotografija Toše Dabca : Majka s djetetom Djelo u probnom otisku Hrvatske Enciklopedije Zadnji list najave Hrvatske Enciklopedije Dragutin Stjepan Schulhof, većinski dioničar i suvlasnik najvećeg ondašnjeg hrvatskog grafičkog i nakladničkog poduzeća Tipografija d. Ujević je zajedno s Bogdanom Radicom je još puno ranije, u svojoj mladosti, maštao o pokretanju Hrvatske Enciklopedije. Shulhof je Ujeviću dao na raspolaganje početni kapital i tiskaru. Djelo je objavljeno povodom obilježavanja 1000-obljetnice krunidbe prvog hrvatskog kralja Tomislava. Demarin: Pedagogijski leksikon, Minerva Zagreb 1939. Bilo planirano da Hrvatska Enciklopedija bude objavljena u 12 svezaka formata 22 x 28 cm, svaki od 800 str. Oformljeno Stručno uredništvo sastojalo se od 85 eksperata. Cjelokupni sadržaj Enciklopedije podijeljen je u 57 glavnih struka i 7 pomoćnih. Odprilike dvije trećine Enciklopdije trebalo je pokrivati opće teme, a jedna trećina specijalne hrvatske teme. Na pripremi prvog sveska Hrvatske enciklopedije sudjelovala su 384 suradnika, dok ih je na pripremi petog sveska bilo radi tadašnjih ratnih okolnosti samo 301. Računa se da je na pripremi Hrvatske enciklopedije na raznim poslovima uredničkim, suradničkim, redakcijski, tipografskim sudjelovalo oko 1500 osoba. Nakon početnih priprema, osnovan je Konzorcij Hrvatske enciklopedije. Nakon što je već objavljen prvi svezak Enciklopedije, uspostavom Nezavisne države Hrvatske, donesena je ljeti 1941. HIBZ je u samo četiri godine, od 1941. Mihe Barade, velikog hrvatskog povjesničara. Evo kako su publicirani pojedini svesci Hrvatske Enciklopedije: I. Na temelju iskustva Hrvatske Enciklopedije nastala je nakon 1945. Sam JLZ Jugoslavenski leksikografski zavod , nastao je kao nastavak nekadašnjeg HIBZ-a, zalaganjem Miroslava Krleže, a na nagovor Mate Ujevića, koji je u okolnostima nove komunističke vlasti pokušavao spasiti ono što se spasiti dalo. Alojzija Stepinca, nadbiskupa zagrebačkog Već se dugo osjećala kod nas potreba jedne solidne Enciklopedije ili djela, koje bi dalo pregled svega ljudskog znanja i umijeća. Činjenica, da se ovo djelo pokreće u doba najteže krize u povijesti svijeta, znak je životne sposobnosti hrvatskog naroda i njegove težnje za napretkom. Ja se ovom djelu od srca radujem i želim mu najbolji uspjeh. A to će biti onda, ako bude zastupalo istinu. Istina naime spašava čovjeka, jer Bog je istina! U Zagrebu dne 1. Ravnatelj HIBZ-a bio je dr. Zavod je objavio velik broj djela, među inim Dobriše Cesarića, Dragutina Tadijanovića koji je od 1944. Nastankom komunističke Jugoslavije 1945. Mate Ujevića u prvom svesku Hrvatske Enciklopedije 1. U vrlo teškim i tmurnim vremenima izlazi Hrvatska Enciklopedija pred hrvatsku javnost, ali baš činjenica, da izlazi u sadašnje vrijeme, potvrđuje našu moralnu i intelektualnu otpornost i stvaralačku snagu. Poteškoće, s kojima se morala boriti H. Znanje doduše nije jedino mjerilo kulture, ali ono je ponajjače sredstvo za razvijanje i oblikovanje kulturnih nastojanja prema određenom cilju. Bez poznavanja činjenica, koje uvjetuju i određuju život pojedinca i skupina, nema harmonične kulture. Duh stvara vječne vrednote, a bez znanja on ostaje neplodan. Duhovna dobra, a ne fizička snaga, daju narodima posebno mjesto; po duhovnim vrednotama narodi se razlikuju i spajaju, a oni, koji ne mogu kulturnom stvaranju dati svoj lik, ostaju duhovni robovi. Najplemenitija ambicija, koja nas je navela na ovaj veliki i teški posao, bila je s jedne strane u tome, da preko Hrvatske Enciklopedije omogućimo našim ljudima proširivanje i zaokruživanje znanja iz svih područja nauke i umjetnosti, a s druge strane, da se i na područja lekikografske enciklopedijske književnosti oslobodimo stranih priručnika, koji iz mnogo razloga ne odgovaraju našim potrebama. Predma smo u Hrvatskoj Enciklopediji dali prostora svim naučnim disciplinama u opsegu, koji će zadovoljiti ne samo obrazovanog čitatelja nego i stručnjaka, ipak smo posebnu pažnju posvetili pitanjima, koja se tiču Hrvata: opširnije od drugih obrađeni su i narodi, koji su nam blizu ili geografski, ili po rasnoj srodnosti, ili po utjecaju u našem kulturnom razvitku. Želeći dati sliku duhovnoga razvoja Hrvata, mislili smo i na pojedince, koji su po svojoj aktivnosti i svojim intelektualnim ili umjetničkim tvornim snagama dali svoj izrazit prinos našoj kulturi, i na narod kao cjelinu; ako nam uspije preko pojedinačnih nastojanja i djela dati sintetički pogled na narod kao na duhovnu cjelinu, bit će zadovoljena naše najveća želja, jer će na taj način pokazati, koliko smo dali vrednota sebi i čovječanstvu i kako smo kroz stoljeća sačuvali svoju bit, svoje vlastite kulturne elemente. Pronaći i prikazati te elemente znači upoznati sebe i postaviti solidan temelj našem kulturnom stvaranju. Uvjereni smo, da će iz šarene i teške slike naših stradanja, uspona i padanja izaći svijetla slika i konstruktivni lik hrvatskog čovjeka, vrlo osjetljiva za etos, ljepotu i duhovno stvaranje. Nepristrani duhovni napori svih naših priznati stručnjaka, da pronađu bitne elemente hrvatskog duha, okupit će hrvatske intelektualce bez razlike pogleda i naziranja u jednom zajedničkom plemenitom poslu; a bogata slika elementarnog stvaranja našeg sela, o čemu će Hrvatska Enciklopedija donijet obilne podatke, dokumentirane riječju i slikom, dovest će do spoznaje, da je naše selo kulturno aktivno, te da su na selu stvarani etički i estetski elementi hrvatske narodne kulture. Na taj način Hrvatska Enciklopedija će doprinijeti svoj udio jačanju duhovne harmonije hrvatskoga naroda i upućivanju kulturnoga rada na prave temelje, na iskonski narodni duh, te će postati ne samo zbirka znanja o životu i svijetu, nego i sredstvo za jačanje naše kulture i hrvatske narodne svijesti. Pripremni su poslovi a enciklopedijsko djelo vrlo teški i složeni, pogotovo kod nas, jer nismo imali potrebnih predradnja. Trebalo je prije svega odrediti pojmove natuknice i opseg struka. Središnje uredništvo je nakon dugih predradnja i savjetovanja utvrdilo omjer struka i svakoj odredilo, u kome postotku ima biti zastupana u Hrvatskoj Enciklopetdiji. Isto tako središnje uredništvo je odredilo, koji pojmovi iz pojedinih struka imadu ući u Hrvatsku Enciklopediju i u kom opsegu, ostavljajući uredicima grupa mogućnost, da popune alfabetar i da oni ili suradnici u slučaju potrebe prošire ili skrate predivđeni prostor. Taj postupak središnjega uredništva možda je gdjegdje na štetu jedinstvenosti, što se posebno ističe kod biografija. Kod mnogih velikih ljudi biografski, bibliografski i drugi podaci vrlo su skromni i zato, jer im je život tekao bez velikih promjena, ili su opet stvorili malo djela. S druge strane i pisci biografija nisu jednakih pogleda; jedni drže, da su mnoge sitnice važne, drugi propuštaju i krupne stvari bez spomena. Središnje uredništvo nije bez velike muke vraćalo suradnicima članke na preradbu, i to uglavnom iz načelnih razloga. Željeli smo, da naši ljudi pišu o ljudima i pojavama onoliko, koliko po svom najboljem uvjerenju drže, da je potrebno kazati. Što se tiče jezika i pravopisa u Hrvatskoj Enciklopediji, primijetit ćemo, da smo nastojali jezik što više ujednačiti. To nam nije uvijek uspejlo. Prije svega, gdje u živom govoru ili gramatici postoje dublete ili s obzirom na rječnik ili s obzirom na pravopis, mi smo propuštali i jedan i drugi način pisanja. Konačni oblik može utvrdiiti i provesti samo suvremeni rječnik književnog jezika. To naročito vrijedi za pisanje stranih imena. Strana smo imena uglavnom, izuzevši klasični svijet, pisali onako kako se piše u narodu, u kome su nastala Pietro, Pierre, Peter , ali i tu ima izuzetaka, i to uglavnom kod vladara. Tako francusko ime Louis, kad se odnosi na francuske kraljeve, pišemo Luj, ali Louis Pasteur; Petar Veliki, ali Pjotr Čajkovski. U mnogim pojmovima mi nemamo ustaljene grafije; poteškoće su napose velike s pojmovima Istoka. Snašli smo se, kako smo znali, ali smo krvavo osjetili potrebu suvremenog hrvatskog rječnika, u kome bi, pored domaćih, narodnih riječi, bili i znanstveni nazivi iz različitih struka. U pisanju stranih imena držali smo se Broz-Boranićeva pravopisa, ali smo od njega katkada odstupali, i onda, kad nam se činilo, da bi pisanje kosih padeža po tom pravopisu stavilo u sumnju čitaoca, kako glasi nominativ te riječi. U tom slučaju smo iza nominativa stavili crticu, a iza toga hrvatski nastavak. U cijelom poslovanju strogo se pazi, da djelo ne dobije bilo s koje strane partikularistički karakter. Središnje je uredništvo željelo, da budu kao urednici i suradnici zastupani svi naši stručnjaci i ljudi od pera. Možemo bez ustrčavanja kazati, da nikada u hrvatskoj kulturnoj povijesti nije bilo slučajeva ovako široke i širokogrudne organizacije posla. Doduše, ima tu i tamo po koji hrvatski stručnjak, koji ne surađuje u I. Na koga se odnosi pojedina šifra ispod članka, čitač može vidjeti na početku svake knjige u popisu suradnika po inicijalima. Nepotpisane članke ili članke sa šifrom U, napisalo je središnje uredništvo. Prvi svezak Hrvatske Enciklopedije, s usporednim nazivom Encyclopaedia Croatica na latinskom jeziku, objavljen je 10. Drugi svezak objavljen je koncem 1941. Treći svezak Hrvatske Enciklopedije Pojedinost s hrbta Hrvatske Enciklopedije. Mate Ujević o svojem uredničkom radu u HIBZ-u godine 1943. Razornih snaga je previše, a stvaralačkih premalo. Kultura nije bezlična masa, koja se preliva preko narodnih granica kao voda preko ravnica… Kulturno oblikovanje daje pojedinom narodu najviše moralno opravdanje za njegov zasebni život i za njegovu slobodu… Samo su oni narodi postigli veliki stupanj duhovnog života, koji su kulturnom stvaranju dali vlastiti lik… Pojedinci su veliki, ukoliko u svome radu postanu tumači, interpreti duhovnih osobina svoga naroda. Mate Ujevića urednicima Hrvatske Enciklpedije 1945. Objavljeno je pet svezaka Hrvatske Enciklopedije od planiranih dvanaest. Pet svezka je iznimno rijedak, jer su komunističke vlasti taj svezak, tek objavljen 1945. Među suradnicima Hrvatske Enciklopedije 1938. Samo u prvom svesku Hrvatske Enciklopedije popisano je na početku oko 360 imena suradnika. Karikatura Mate Ujevića Još godine 1939. Profesori Vjekoslav Štefanić i bili su i suradnici Hrvatske Enciklopedije. Vjekoslav Štefanić bio je istaknuti hrvatski stručnjak za , kasnije ravnatelj Staroslavenskog instituta u Zagrebu. Ujevićev priručnik objavljen u suradnji s Vjekoslavom Štefanićem i , 2. Zbor rata ovaj veliki projekt nije bio ostvaren. Mate Ujević je taj projekt ostvario kasnije, u obliku Pomorske enciklopedije, godine 1954. Primjerci članaka iz Pomorskog leksikona, koje je namjervao objaviti HIBZ - Hrvatski Izdavalački Bibliografski Zavod. Knjigu Marko Breyer napisao je njegov sin Mirko 1863. Posveta Mirka Breyera, uglednog zagrebačkog bibliofila, knjižara, nakladnika, antikavara i hrvatskog pisca, suradnika Hrvatske Enciklopedije, upućena prof. Mati Ujeviću dne 24. Knjiga je tiskana 1908. Mirko Breyer je bio povjesničar kulture, ravnatelj Obnove u Zagrebu, te autor knjige , Zagreb 1904. Marko Breyer osnovao je prvi hrvatski antikvarijat na znanstvenoj podlozi. Diploma Pravednika naroda koju je 1994. Mate Ujević je posthumno dobio titulu 1994. Spasio je život svojem prijatelju Manku Bermanu, suradniku Hrvatske Enciklopedije. Manko Berman je bio arhitekt i član Židovske općine u Zagrebu. Ime Mate Ujevića upisano je u muzeju Yad Vashem u Izraelu. Po završetku Drugog svjetskog rata HIBZ postaje Nakladni zavod. Mate Ujević je ostao raditi kao tehnički urednik kraće vrijeme, ali je nakon toga nekoliko mjeseci bez posla. Radio je kao savjetnik u Komisiji za razgraničenja. Objavio je monografiju Burgeland za Ministarstvo vanjskih poslova 1946. To je bila prva objavljena enciklopedija, a njen glavni urednik bio je upravo Mate Ujević. Mate Ujević susreo je Miroslava Krležu u Varaždinskim toplicama. Tom prigodom Krleža predlaže Matu Ujevića za glavnog pomoćnika u novoosnovanom Leksikografskom zavodu. Mate Ujević bio je glavni redaktor Pomorske enciklopedije objavljene 1954. Pomorska Enciklopedija koju je uredio Mate Ujević, dovršena 1954. Među sličnim izdanjima u svijetu ocijenjena je kao jedna od najboljih. Pomorska enciklopedija doživjela je i drugo izdanje, ali u njemu nije spomenuto ime glavnog urednika dr. Rukopis Mate Ujevića o Mirku Račkom, prvom predsjedniku JAZU u Zagrebu, sada HAZU. Nataša Bašić: Ideja o pokretanju pomorske enciklopedije zametnula se još u HIBZ-u kada se neposredno nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943. Hrvatska pripadnost istočne jadranske obale bila je osporavana od strane talijanskih povjesničara i političara, pa je Ujevićeva zamisao bila da se odgovarajućim znanstvenim projektom pokaže ne samo povijesni kontinuitet hrvatske nazočnosti na tome prostoru nego i ishodište nosive hrvatske privredne i kulturne misli iz mediteranskoga okružja. Ujević je kanio izdati Pomorski leksikon u četiri sveska, oko kojega su se okupili ugledni suradnici poput Petra Mardešića, Aleksandra Primožića, Vladislava Brajkovića i dr. Kao podloga za izradbu Pomorskoga leksikona pokrenuta je pri HIBZ-u i Pomorska knjižnica u kojoj su 1944. Mardešića Pomorstvo, 1 Brod i Riečno pomorstvo te V. Bačića Poviest prvog svjetskog rata na Jadranu, 1. Nataša Bašić: Svjestan činjenice da vrijednost nekoga enciklopedičkoga priručnika u prvome redu ovisi o broju, pouzdanosti i suvremenosti objavljenih podataka, Mate Ujević neposredno nakon osnutka Leksikografskoga zavoda 1950. U tom je projektu prvo zamislio prikupiti, izraditi i objelodaniti retrospektivnu bibliografiju članaka, rasprava, studija i priloga tiskanih u novinama, časopisima, revijama, godišnjacima, zbornicima, spomenicama i kalendarima objavljenih u južnih Slavena od kraja XVIII. Bio je izvrstan organizator, njegov dan kao da je imao tri radna vremena. Strastveno je volio more, otok Silbu i ribarenje. Mate Ujević na otoku Silbi u svojem vrtu. Na stotu obljetnicu rođenja dr. U Gradišću u Austriji postoji Znanstveni Institut Gradišćanskih Hrvatov koja nam daje biografiju Mate Ujevića na njihovom lijepom hrvatskom jeziku: Mate Ujević 1901. Posrednik izmedju stare i nove domovine Gradišćanski Hrvati su u prošlih petsto ljeti u novoj domovini imali nekako dostkrat spačljivih odnosev prema svojoj matičnoj zemlji. Ako pomislimo samo, da pozivi hrvatskih vlastelinov i samoga cesara i kralja na kraju 16. Ipak je bilo uvijek ljudi u ki je spominak na rastočenu granu hrvatstva i obratno na staru domovinu bio živ i nekom tajnovitom snagom izvirao i vezao, akoprem čudakrat nek podzemno i podsvisno, bez toga da bi bilo vidljivo, što nam čudakrat svidoči čudnovito prominjenje psihe i duševnoga raspoloženja naših ljudi u Hrvatskoj. Graditelj vezov izmedju Gradišćanskih Hrvatov i stare domovine Svakako jedna ideja o kojoj bi bilo vridno razmišljati i staviti neke konkretne korake po tom, akoprem se neki danas jako napuhuju da mi s Hrvati na jugu nimamo nikakove sličnosti i povezanosti. Ne znam što ili ča je krivo da se tako misli ali bilo je u prošlosti čuda ljudi ki su izgradjivali i jačali veze izmedju Gradišćanskih Hrvatov i stare domovine, a med njimi je na najznačajnijem mjestu Mate Ujević, kim počinje sve veća galerija naših prijateljev u Hrvatskoj, kao što su to Ante Blaženčić, Zvane Črnja, Boro Pavlović, Stjepan Krpan, Ivan Esih, Milorad Stojević i mnogi drugi, mladi koje ne moremo sve ovde spomenuti. Rodjen u Krivodolu, a umro u Zagrebu Mate Ujević je rodjen u Krivodolu, nedaleko od Imotskoga 13. Slavistiku je polagao u Ljubljani i Zagrebu. Mi, Gradišćanski Hrvati pak spominjamo njega kao izdavača monografije »Gradišćanski Hrvati« ljeta 1934. On je izdavač i urednik Ignac Horvatovih novelov i crticov »Gradišćanske«, koja knjižica je sve do Miloradićevoga izbora pjesam 1991. »Hrvat u Gradišću« od Djura Vidmarovića jedino literarno izdanje gradišćanskohrvatske književnosti u Hrvatskoj. Prik te knjige je Mate Ujević upoznavao Hrvatsku s gradišćanskohrvatskim literarnim stvaranjem, Ignac Horvat mu je bio samo uzrok nakani. Mate Ujević je umro u Zagrebu 7. Enciklopedist Najveći projekt mu je »HRVATSKA ENCIKLOPEDIJA« koju je započeo za vrime drugoga svitskoga boja 1941. Neke natuknice su pokazale i u kriznom vrimenu njegovu čvrstu volju biti nepristran, korektan i dužan samo znanosti. Peti svezak enciklopedije mu je Titov komunistički režim u slipoj mržnji skoro u potpunosti zničio, tako da je ostalo samo nekoliko primjerkov sačuvano. Mate Ujević je svojim djelovanjem pak nastavio u Jugoslavenskom leksikografskom zavodu kao pomoćni direktor uz velikoga hrvatskoga književnika Miroslava Krležu. U tom vrimenu je uredjivao »Pomorsku enciklopediju« ka se more miriti i modernimi svitskimi izdanji, pak »Bibliografiju rasprava i članaka« u kojem popisu su neka djela o Gradiišćanski Hrvati i od Gradišćanskih Hrvatov navedena, a na kraju krajeva je glavni redaktor 1. Ignac Horvat se u Gradišće kalendaru 1968. Zapravo ga spominje kao ključ za naše novije veze prema Hrvatskoj pred drugim svitskim bojem. Akoprem si je Ujević očekivao veliku gradišćanskohrvatsku delegaciju, silom prilik su je zastupali samo trimi: Ignac Horvat, Slavko Marhold i Fridrik Alfons. Mate Ujević ih je dočekao velikom srdačnošću i pokušavao pokazati Gradišćanskim Hrvatom katoličansku Hrvatsku, ka mu je jako prirasla k srcu. »Gradišćanke« Dobre veze književnomu društvu sv. Jeronima koje je Ignac Horvat uspostavio u ovo vrime je dalekovidno i dalekosežno Ujevićevo djelo koje je za prvi korak imalo rezultat da su se pojavile i njegove »Gradišćanke« s izvrsnimi kritikami po hrvatski novina i časopisi. Tako i predstavljenje jednoga mladoga gradišćanskohrvatskoga književnika Ignaca Horvata za kojega Hrvatska još nije ništa znala. Ignac Horvat i Mate Ujević O svojem doživljaju Zagreba Ignac Horvat piše sljedeće: Ja sam u sve te dane hodio kao u svetoj groznici, kad sam pri razni svetačnosti i priredba vidio prvi put toliko hrvatskoga naroda iz svih krajev države. Još već mi se je razvrućalo srce kad sam gledao i slušao, s kako dibokom vjerom i iskrenom odanošću častu i slavu oni svi, bogati i siromahi, prosti seoski ljudi i učena varoška gospoda Euharistijskoga Kralja, sakritoga u svetotajstvu. A Ignac Horvat, naš veliki i priznati književnik mu je bio zahvalan doživotnim prijateljstvom i oduševljenjem za hrvatsku kulturu i jezik i počeo studirati gradišćanskohrvatski jezik tako temeljito da bi vladao s njim ravnopravno s hrvaćanskim jezikom. I uspjelo mu je po primjeru Mate Ujevića i hrvatske kulture, ku mu je pokazao ta znameniti i veliki Hrvat Mate Ujević. Kade je nek mogao je širio znanje o Gradišćanski Hrvati u staroj domovini a kao prvorazredni znanstvenik je našao i prilike da piše dobro fundirane članke o nji. Predstavio je prvu Horvatovu knjigu »Veliki i mali«, a njegovi prijatelji kanonik Janko Barlé, prof. Stjepan Ivšić, Milovan Gavazzi, Franjo Bučar i drugi osnovali su »Društvo prijatelja gradišćanskih Hrvata« koje je u svi veliki varoši Hrvatske održalo predavanja o gradišćanskohrvatskoj grani maloga naroda. Društvo je ali bilo kratkoga vijeka jer je režim Kraljevine Jugoslavije zabranio djelovanje. Monografija »Gradišćanski Hrvati« On je imao cijelu poredicu idejov, inicijativov na dotični mjesti u Hrvatskoj, jer je znao, intuitivno ćutio da bez prave i iskrene veze ta stara grana hrvatske dijaspore ne more očuvati svoj jezik ni svoju kulturu. Tomu je služila i monografija »Gradišćanski Hrvati« ku je 1934. A znanstveni prikaz u 3. A mi se zahvalnošću spominjemo njega, ki nam je na široko otprio vrata prema staroj domovini srcem i ljubavlju, bez politike i bez pritajenih misli, samo zato da jača i oživi, podupira narodnu svist, kulturu i jezik Gradišćanskih Hrvatov. Monografija «Gradišćanski Hrvati» autora Mate Ujevića izašla je 1934. Ima 96 stranic na malom formatu. Pokidob da tu knjigu skoro nijedan u Gradišću ne pozna, a u njoj ima čuda zanimljivih podatkov iz povijesti i kulture gospodarstvo, život i običaji, jezik, književnost, glazba itd. To je veledušno odobrio sada jur nažalost pokojni predsjednik Društva sv. Knjigu je u prepunoj dvorani Hrvatskoga centra u Beču 20. Mate Ujević bivši profesor na Nadbiškupskoj klasičnoj gimnaziji u Zagrebu i kasniji zastupnik direktora u Leksigrafskom zavodu u Zagrebu 1994. Knjiga izdana je potporom Austrijskoga saveznoga kancelarstva i more se naručiti u sekretarijatu HKD-a u Željeznu. Cijena je 5 pet eurov. Izvor Glasilo Hrvatskoga kulturnoga društva u Gradišću, Maj 2008. Izvor: Most, , br. Dio naklade je otisnut i ćirilicom. Leksikografski zavod u Zagrebu je godine 1996. Dodjeljuje se svake druge godine najvrednije izvorno i cjelovito enciklopedičko ili leksikografsko djelo objavljeno tijekom protekle dvije kalendarske godine. Dora Sečić Doprinos Mate Ujevića razvoju hrvatske bibliografije Vjesnik bibliotekara Hrvatske, Vol. U povodu stogodišnjice rođenja nastojalo se istražiti i u glavnim crtama prikazati njegov ukupan doprinos u svojstvu pokretača, organizatora i izvoditelja aktivnosti to pedagoga u području bibliografije, kojoj je, osobito u zrelijim godinama, posvetio mnogo vremena i energije. S potrebom izrade općih retrospektivnih bibliografija susreo se Ujević napose kao urednik Hrvatske enciklopedije to se odmah založio za organizaciju sustavne izrade hrvatske retrospektivne i tekuće bibliografije knjiga. Utvrđeno je da se radi o istaknutom djelu a svjetskim razmjerima, koje je postalo nezamjenjivi izvor bibliografskih podataka brojnim domaćim i stranim istraživačima. Pri koncu svojega života Ujević se uključio u nastavu bibliografije u okviru postdiplomskog studija na zagrebačkom sveučilištu, čime je zaokružio svoje plodno djelovanje u području hrvatske bibliografije. As his role as a meritorious Croatian bibliographer has not been worthily evaluated, on the occasion of his birth's centenary the author intended to investigate the available published and other sources and attempt to evaluate his main bibliographic achievements and merits. In the field of bibliography Ujević acted as a moving force, organiser, performer of activities and educator, especially during his riper years. He encountered the necessity of recreating the missing Croatian retrospective bibliographies as a young man in his late thirties, while preparing the edition of the Croatian Encyclopaedia. Then he immediately pleaded for the organizing of a systematic compilation of retrospective and current bibliographies of printed books. This rich retrospective bibliography of articles published in the South Slavic serial publications from the end of the 18th century to 1945 is, due to a wide selection of serial titles and its excellent indexes, almost unique in the world. In its realisation Ujević managed to accumulate an outstanding quantity of high quality bibliographic material. As an excellent organiser he distributed the collection of data in major libraries in Zagreb, Ljubljana, Belgrade, Dubrovnik, Split, Zadar, Rijeka, Pula, Sarajevo, Subotica, Novi Sad and Skopje. The main editor's office was in Zagreb, and the two additional major co-ordinating centres in Ljubljana and Belgrade. The published 15 volumes of the Bibliography include to this day: literature 7 vols. With this activity he rounded up his prolific activity and contribution to the field of Croatian bibliography. Source O stotoj obljetnici rođenja: Matica hrvatska Imotski. Ujević, Jedini put, »Vienac«, 1944, 2, str. Zagreb : Leksiografski zavod Miroslav Krleža, 2010-2012. Bibliografija rasprava, članaka i književnih radova u časopisima Narodne Republike Hrvatske. Bibliografija rasprava, članaka i književnih radova u časopisima Narodne Republike Hrvatske. ISBN 978-953-150-935-0 osobito str. Razdio za leksikografiju, enciklopediku i informatiku 2 1992 , 9-73. Mate Ujević, Vjesnik bibliotekara Hrvatske, 1-2, Zagreb 1967. Zagreb : Društvo hrvatskih književnika, 2013 - sign.

Kako Naci Curu/Momka U Danasnje Vrijeme !!! #1 - UPOZNAVANJE
Odluka o sazivanju glavne skupštine mora sadržavati tvrtku i sjedište društva, vrijeme i mjesto održavanja glavne skupštine i uvjete koji se moraju ispuniti za sudjelovanje u glavnoj skupštini te za korištenje pravom glasa. Ne- nadano mu se obje želje ispune. Sve su to važni tehnički detalji, ali ovdje ih moramo zanemariti pa ćemo nastaviti neprecizno govoriti o maksimalno konzistentnim skupovima propozicija i sl. Zatim se pojavio facebook, na kome on i dalje flertuje i tu nema kraja. U 12 stoljecu, u Dubrovackim knjigama postoje zapisi o trgovini sa Nadazdinima. Jednom prilikom mi je bilo loše od jakog sunca, ona mi je pomogla i posle toga mi je u svakoj svađi, a kojih je bilo sve više, od svake druge nedelje do dva puta nedeljno, je to prebacivala kako mi je pomogla, kako ona svašta radi za mene i itd.

[Analni sex u trudnoci|Slike mladih golih cura|Najbolji portali u rh]

Oznake: Scientists, Shut, down, Extra, Chromosome, that, causes, Syndrome, in, Isolated, Cells, study