|
|
| < | ožujak, 2009 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | 31 | |||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
najsvježije informacije iz svijeta poznatih i slavnih,tračevi,skandali....i još neke stvari
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV
Blog.hr
Blog servis
Forum.hr
Monitor.hr
Simona istišće prištiće Anti i moli ga da se opere
Ljubomorne ispade u kojima Simona otvoreno optužuje Antu da je naklonjen Tanji, ubrzo su Gotovčevi zamjenili izmjenjivanjem nježnosti u kojoj je glavna radnja bilo istiskivanje prišteva
Opušteno društvance Tanja, Marina, Ante i Ivana u dokolici su počeli pričati o pjevanju. Ante je pjevušio dok su djevojke pričale o iskustvima. Nakon par trenutaka sinula im je ideja da bi Ante i Tanja mogli snimiti duet. Također su komentirale da se uz djevojke jedino od muškaraca kupa Dino.
Došlo je i do novog sukoba supružnika. Simona je optužila Antu da je posebno naklonjen jednoj farmerici: 'Znaš kaj sam skužila, da ti gajiš posebne osjećaje prema nekim osobama.' Ante joj je samo odgovorio: 'Ja te obožavam, lud sam za tobom.' Nije se dala smesti i pitala ga: 'A s kim misliš snimiti duet?'
Samo se nadovezala: 'Znaš kaj te molim, ljubavi daj se operi, već su ti prištići izašli.' Kad joj je pokušao objasniti samo je dodala: 'I da nemoj pričati, malo ti smrdi iz ustiju.' Dok mu je istiskala prištiće pokušala mu je objasniti da se osjeća zapostavljeno.
Ante ne može bez vina i cigareta
Macmalić
arma ovog proljeća unosi zanimljive obrate koji će igru učiniti još zanimljivijom i napetijom. Uz nagradu u dukatima, izbor drugog duelista i sajam na kojemu će farmeri trampiti svoja dobra, predstavljamo još jednu novost. Nove likove koji će obogatiti ovogodišnju Farmu. Upoznajte Macmalića!
Macmalić je biće iz hrvatske mitologije koje živi u primorskim šumama gdje noću odvlači prolaznike na krivi put. U drevna vremena Macmalić je opisivan kao patuljak s dlakavim rukama poput mačke, dugim noktima, a sa sobom je uvijek vukao dugački lanac.
Macmalić će na Farmi ipak biti puno simpatičniji karakter. On će farmeru nudi izbor između imuniteta za taj tjedan, predmeta iz vanjskog svijeta i dragocjene informacije za konkretnog farmera.
'Drago mi je što ću tumačiti biće iz usmenih narodnih priča i mitova.', izjavljuje Mato Valjetić maleni glumac iz Đakova koji će utjeloviti Macmalića i dodao za kraj 'Vjerujem da će to biti zabavno i lijepo iskustvo. Naravno ne mogu još uvijek govoriti o konkretnim stvarima koja očekuju Farmere na Farmi i koliko će se isticati moja uloga. Tajnovitost je glavna karakteristika Macmalića, zar ne?'
Priče
U narodu se vjerovalo kako životinje svojim glasanjem ili neobičnim ponašanjem mogu pretkazati neke pojave ili događaje.
Ako kokoši legnu ranije nego što je običajno ili stoje na jednoj nozi, moglo bi doći do pogoršanja vremena.
Kiša se može očekivati ako laste lete nisko, muhe grizu češće i jače te lete u kuću, gliste izlaze iz zemlje vani, žabe više i jače krekeću.
Ako mačka prijeđe preko puta kuda ste naumili morate se vratiti natrag, jer to donosi nesreću, a ako prijeđe zmija, onda je to sretna okolnost.
Ako se mačka umiva očekujte posjet prijatelja. Moglo se pogoditi čak iz kojega će sela taj prijatelj doći, po tome na koju je stranu mačka, umivajući se, bila okrenuta.
Lastavice su smatrale gotovo božanskim pticama te ih se nije smjelo ubijati. Grijeh je bio i rušiti njihova gnijezda, jer se vjerovalo da kuću na kojoj se gnijezde lastavice neće pogoditi grom.
Pčele su, baš kao i lastavice, smatrane posvećenim životinjama. Nije ih se smjelo ubijati, a onoga tko ih ubija čeka veliko zlo i nesreća. Stoga se za pčele nije smjelo govoriti da krepaju, nego da umiru kao i ljudi.
Stari su ljudi smatrali da je hrast iznimno sretno drvo, te su vjerovali da se u njegovoj krošnji povremeno skupljaju dobre vile. Osim hrasta "sretnim" stablima su smatrani još vrba i bor, a ona koja izazivaju ili donose nesreću su orah, bazga i jasika.
Običaji
Narodni običaji na selu nekada su bili dio svakodnevnog života. Od spravljanja jela, odjeće, obrade zemlje sve do slavlja kao što su svadbe i blagdani.
Od samog rođenja djeteta vjerovalo se kako su sklona urocima, kojima su se pripisivale dječje bolesti pa i smrt. Djelovanje uroka neutraliziralo se stavljanjem moći, odnosno komadića blagoslovljene svijeće, soli i maslinove grančice u kolijevku ili odjeću djeteta.
Sklapanje brakova u svim je dijelovima zemlja popraćeno mnoštvom običaja. Prigodom vjenčanja u svatovima su bili svatovski časnici, stari svat, kum, djever, barjaktar ili prvinac te jenga. Svadbena procedura bila je bogata i uz mnogo detalja koji su se razlikovali od kraja do kraja. Glavni dio svadbovanja svodio se na pripreme i određene obavezne momente kao što su: pozivanje u svatove, odlazak po mladenku, dolazak u mladoženjinu kuću i samo odvijanje gozbe ili pira. Otkup mladenke, njene robe ili u nekim krajevima traženja izgubljene ovce, samo su neki od običaja. Svadbe su većinom organizirale u jesen kada bi prošla žetva i ispekla se rakija.
Među običajima prijelaznog doba između zime i proljeća, poznati su oni u doba Poklada.
Na selu je dobro znano i uobičajeno maskiranje sve od Sv. Tri kralja, kada po shvaćanju počinje pred pokladna sloboda. Po mnogim hrvatskim selima i danas je uobičajena maškarada kako pojedinaca, tako i čitavih grupa. Prvobitno značenje maškaranja bilo je zastrašiti demone i zle duhove, te ih udaljiti od ljudi i stoke…
Dolazak najvećeg kršćanskom blagdana Uskrsa također prate mnogi običaji. Za Cvjetnicu i početak Velikog tjedna veže se običaj umivanja u žitu ili cvijeću. Ukrašavanje pisanica za predstavlja svojevrsnu umjetničku tradiciju, a ovisno o kraju jaja su se ukrašavala bojom napravljenom od ljuski luka, blitve i cikle. Poznato je i ukrašavanje slamom ili voskom.
Među uskrsne običaje ide i blagoslov jela. Djevojke i mlađe žene nosile su jelo u svečano pokrivenoj košari.
Paljenje krijesova na Ivanjsko večer jedan je od starih običaja koji se zadržao sve do današnjih dana. Vatra bi se palila između tri i četiri ujutro, a dežurni u seli bi pazili da krjesovi posve ne izgore. Djeca i mladi preskakali bi zapaljenu vatru, koja se najčešće palila na bregovima ili na obali rijeke. Nakon gašenja preko garišta bi tjerali stoku da bude zdrava, a pepeo bi se razbacivao po njivama i vrtovima da bolje rode usjevi.
Jedno od glavnih proljetnih svetkovina je Jurjevo. Taj se dan u narodu shvaća vrlo često kao pravi početak proljeća i kao početak gospodarske godine. Poznati je običaj raširen na sjeverozapadu Hrvatske: pastiri ili gospodari ovjenčavali bi stoku, stavivši im na glavu ili oko vrata vijenac što ga spletu od proljetnog bilja i cvijeća. Tako ukrašenu stoku dotjerali bi do kuće, skinuli im vijenac te ga bacili na strehu. Vjerovalo kako se na taj način tjeraju vještice i napadi demonskih moći pa se tako stoka čuva od zla za čitavu iduću godinu.
Nakon zimskog razdoblja i buđenja novog života, seljaka je na polju čekalo mnogo posla: trebalo je preorati zemlju, posijati žito, obrezati voćke, okopati vinograd. Popravljaju se stare i grade nove kuće. Susjedi su pomagali jedni drugima u težim poslovima, a umjesto nadnice bili bi nagrađeni jelom i pilom.
Obrađivanje zemlje pratili su mnogi običaji popijevke, koje se izvode ne samo kod oranja, sjetve i žetve, već i kod polaska u polje, kod započinjanja posla i povratka s njega. Na početku oranja domaćim bi uzeo blagoslovljene vode, prekrižio se i njome poškropio njivu, moleći pritom određenu molitvu za blagoslov.
Košnja i žetva svakako su najvažniji događaji u ljetu. To je bilo i vrijeme najveće brige: hoće li sijeno na vrijeme pospremiti, hoće suša, poplava ili tuča uništiti sav dotada uloženi trud. Za vrijeme teških poljskih radova ljude treba dobro hraniti. Za kosce se još od zime meso čuvalo zadimljeno ili u mast zaliveno meso.
Žene i djevojke većinom su bile zadužene za sjetvu, njih petnaestak do dvadeset po jednoj parceli. Od klasova posljednjeg snopa žita i od poljskog cvijeća žetelice su plele na njivi vijenac, da bi i slijedeća žetva bila rodna i ljudi bili blagoslovljeni, zdravi i sretni.
Ako je godina bila dobra, obilje plodova čeka berbu susjedi i rođaci su pomagali u većini poslova. Osim na polju, pomagalo se i u komušanju odnosno guljenju kukuruza. Mladima je to bila prigoda da se uz rad sastaju i upoznaju, pjevaju i šale. Ipak, najviše posla ali i veselja bilo je i u vinogradu. Berba grožđa je događaj na koji se svako rado odzivao i tu je bilo najživlje i najveselije.
Hladniji dani značili su početak kolinja ili svinjokolje. U to je vrijeme i najsiromašnija kuća zamirisala je mješavinom mirisa začina i mesa, i vrele masti. Običaj je bio kada se kolju svinje, goveda ili ovce, na večeru pozovu susjedi, prijatelji i rođaci, dok je među domaćicama postojalo natjecateljsko raspoloženje, koja je uhranila najdeblju svinju.
Zasigurno je nadaleko poznato, da je pečenje rakije jedan od najstarijih običaja u našim krajevima i šire. Poznata šljivovica u 19. stoljeću pekla se u lončarskim kazanima, odnosno kotlovima napravljenim od pečene zemlje.
I stari zanati važan su dio narodne baštine. Medičari, lončari, kovači, kožari, svjećari, bačvari, obućari samo su neki od majstora čija je vještina nekada bila zlata vrijedna.
Izrada nakita, obuće, tkanina, glazbala tada je bila isključivo funkcionalna, ipak danas svaki sačuvani predmet ima posebnu vrijednost i služio kao svjedočanstvo o bogatoj narodnoj tradiciji. Za siromašnije ženike kovači su u nekim krajevima izrađivali prstene od običnih mesinganih novčića žute boje koja je podsjećala na zlato. Prstenje se nije nekad toliko nosilo na ruci već su se nakon vjenčanja prsteni svezali zajedno vrpcom i spremili u ladicu ili škrinju uz vjerovanje da će tako muž i žena biti još čvršće
U seljačkom društvu organiziraju se zajednička prela, duge zimske noći žene su provodile predući vunu, čehajući perje, šivajući odjeću, tkajući platno i slično, a za to vrijeme muškarci su izrađivali i rezbarili preslice, klupe, zipke.
Narodna medicina
Narodna medicina prepuna je raznovrsnih receptura čajeva, sirupa, smjesa i melema koji su se u prošlosti koristili u liječenju mnogih bolesti…
Jaki kašalj - Naši su ga stari ublažavali tako što su prepolovljeni luk stavili u prostoriju u kojoj bi spavali. Za one kojima je jaki miris luka bio nepodnošljiv postoji i drugi recept. Uzeti glavicu crnog luka sa ljuskom, isjeći na kolute i kuhati u pola litre vode. Kad zakipi, ostaviti da se ohladi i zasladiti sa 2-3 žlice meda.
Kako bi se neugodni kašalj potpuno zaustavio poželjno je spraviti i sirup: Potrebno je 200 grama maslinovog ulja, 200 grama žutog šećera, 200 grama meda, šest limunova samljevenih na stroju za meso. Sve ove sastojke izmiješati i ostaviti da stoji 10 dana.
Glavobolja – Može se smanjiti svježe iscijeđenim sokom rotkvice. Pomaže i čaj od koprive, metvice i matičnjaka. Također nije na odmet na napraviti i obloge od zelenih listova češnjaka ili krumpira narezanih na ploške, koje stavljamo na čelo ili sljepoočnice.
Melem za rane i posjekotine - Dobro se izmiješa pšenično brašno i med te se smjesa namaže na čistu lanenu krpu kojom se privije rana. Oblog se mijenja 2 puta dnevno.
Za rane i žuljeve upotrebljava se ova smjesa: rastopi se med, ulje i vosak, i napravi se mast koja se stavlja na čistom zavoju na rane ili žuljeve. Lavandino ulje djeluje umirujuće i vrlo brzo pomaže koži da se obnovi. Može se nanijeti direktno na opekotine, ugrize kukaca i posjekotine. Kao prva pomoć, odlično će poslužiti list trpuca ili lopuha.
Zubobolja - Kako bi se ublažila zubobolja preporuča se staviti stavi plošku krumpira na obraz izravno na mjesto gdje je zub koji boli. Ako boli šuplji zub, staviti u njega pola češnja češnjaka ili pupoljak klinčića.
Nesanica i nemir - Zrele sjemenke pitomoga maka sadrže vrlo malu količinu alkaloida. Osim kao hrana, sjemenke se koriste kao blago sredstvo protiv nemira i nesanice. Mljevene sjemenke maka preliti kipućim mlijekom, ostaviti da odstoji 10-15 minuta, umiješati med te uzimati 2-3 puta na dan.
Iščašenje, uganuće - Osim što je nužno mirovanje iščašenog zgloba, dobro će doći i oblozi od isjeckanog i ugrijanog crvenog luka ili svježih listovima lopuha.
Povišena temperatura - Osim čajeva od bazge, kamilice, šipka i lipe preporuča se na stopala stavljati i obloge od jabučnog ili vinskog octa.
Probavne smetnje i proljev - Preporuča se žvakati bobice borovnice, te uzimati hren pomiješan sa medom. Ne smijemo piti vodu već isključivo čajeve od kamilice, borovnice, koprive, tratinčice... Trputac kuhan u crnome vinu također pomaže u probavnim smetnjama.
Ante Simonu potjerao kući
Sitne razmirice između bračnog para Gotovčevih već su se ustalile kao pravilo na Farmi, međutim jedna je eskalirala u pravu svađu u kojoj su pale teške riječi i, između ostalog, Simonin uzvik Anti: 'Već mi je dosta tvojih prijetnji'.
Žestoka svađa Gotovčevih
Ante i Simona se svađaju pred Marinom
Samozadovoljna Antina izjava upućena Simoni: 'Sa mnom imaš dobitak na lotu na svaki način' bio je okidač za Simonu koja je ogorčeno kometirala: 'Imam ja je…. dobitak!'. Zatim mu je predbacila da je maločas vidjela iz vrta kako pjeva Tanji: 'Tanja dođi, guzio bih te na slami'.
Ante se ni u jednom trenutku nije pokušao opravdati, već je postupio po onoj staroj napad je najbolja obrana. Sebi je u brk govorio: 'Ona će si sj….. sve. Sa mnom je imala sve u životu.' To je Simonu navelo da vikne kako joj je već dosta tih njegovih prijetnji.
U žiži rasprave našla se i Marina s kojom je Simona pripremala povrće za ručak, te je pokušala svojim komentarima ublažiti situaciju.
Ne obazirući se previše na Marinu, Ante je Simoni kazao da joj je Farma prilika da se malo sredi. Predbacio joj je da, dok joj on radi hitove za pjesme, ona radi hitove za naslovnice. Svoj je udio u svađi završio rečenicom: 'Ajd bježi doma!'.
Uzrujana Simona pak je Marini i Petri (koja im se u međuvremenu pridružila), rekla da će zatražiti od prve dualistice Marije neka je izabere za drugog dualistu, no djevojke su je odgovorile od te nakane.
Umirujući se dalje tračanjem supruga djevojkama, Simona je svojim ponašanjem dala naslutiti da je neugodan razgovor među supružnicima njihova svakodnevna rutina. No, nastavila se curama jadati o problemima u braku, ističući Antino slabo održavanje osobne higijene kao najveći problem.
Iskusna Marina je Simonicu utješila riječima: 'To je dinamika vaše veze. Bilo bi vam dosadno kada se ne biste svađali. A kada biste se prestali svađati, vi biste prestali biti zajedno.'.
