[ . . .Očito mi ljudi nekoj višoj sili služimo kao lutke za isprobavanje različitih vrsta tuge i depresije. . . ]

Kao što naslov kaže, kolika je brzina boli, tj. koliko stotinki treba da bol dođe do mozga, bila ona fizička ili psihička... evo s obzirom da u zadnje vrijeme prolazim kroz razdoblja fizičke i psihičke boli, ja sam se malo raspitala o tome...

Bol je složeni doživljaj koji uključuje brojne komponente, a nastaje kod svakog podražaja kad prijeđe izvjesnu granicu intenziteta. Podražaju koji izazivaju bol nazivaju se nociceptivni podražaji, a receptori na koje ti podražaji djeluju nociceptori. Najjednostavnija reakcija na bolni podražaj je refleks povlačenja. Bol se često nastoji suzbiti analgeticima.
razne vrste boli:
akutna (kratkotrajna, izaziva promjene u vegetativnom živčanom sustavu, funkcija joj je zaštita od ozljeda),
kronična (degenerativni proces u organizmu),
površinska,
dubinska,
oštra,
mukla i dr.


Da li vam se ikad dogodilo da ste se igrali s nekom životinjom, npr. pas. i ako je pas mlad, ne zna još kontrolirati svoju snagu i oštrinu. tako će vas možda u igri i ogrepsti po ruci svojim očnjakom, a vi to nećete ni osjetiti ni primjetiti jer ste jednostavno preuživljeni u igru sa tim dragim bićem. to je nazovimo to neprimjetna bol. vas je ta ogrebotina sigurno bolila, ali s obzirom da vam pažnja nije bila usmjerena prema tome, niste to ni osjetili. vjerojatno ćete tu ogrebotinu primjetiti satima nakon igranja s psom.
s druge strane, npr. ako se s nekim iz zajebancije potučete, onako samo gluposti radi. vi ćete znati da vas ta osoba udara, i sva percepcija će biti usmjerena prema boli. tako da će vas svaki udarac pa čak i malo jači stisak ili dodir boljeti više nego inače. samo zato što prije svakog udarca u trenutku kada vidite taj zamah očekujete bol, te se tako njezin intenzitet pojačava.
postoji još i mazohizam - psihička poremećenost koja rezultira sklonosti osjećanja zadovoljstva prilikom izloženosti fizičkoj boli. osobe koje čisto tako uživaju nanositi sebi bol, za razliku od njih sadisti ( SADIZAM je spolna izopačenost gdje je spolna naslada spojena sa zadavanjem tjelesnih muka drugoj osobi. Riječ je nastala po markizu de Sade, razuzdanom psihopatu i piscu romana.) su totalno drukčiji te uživaju u nanošenju boli drugim osobama. zanimljiva činjenica je ta da su mazohisti manje opasni za društvo nego sadisti. PA MA DA!
bol naravno ima veze i sa kožom...
Koža je najveći ljudski organ, a ima zaštitnu, osjetnu i regulatornu funkciju. Boja kože ovisi o stanju krvnih žilica, o boji krvi i količini pigmenta. Površina kože u odrasla čovjeka prosječne visine iznosi 1,7m2, a težina oko 18% ukupne težine tijela.
Koža prima raznovrsne podražaje, koji izazivaju najmanje četiri vrste osjeta: osjete dodira, topline i hladnoće, te boli. Receptori za te osjete su različiti nervni završeci, kojih u koži ima nekoliko milijuna, vrlo neravnomjerno raspoređenih.

Dokazano je da visina tj. prag boli ovisi o crtama ličnosti ispitanika, a kasnija istraživanja su dokazala da je moguće smanjiti bol tako da se onoj osobi kojoj se nanosi bol zadaju neki njemu zanimljivi sadržaji.

E ovo su bile neke male činjenice o koži i fizičkoj boli. što se tiče pshičke boli, mnogi ljudi a i znanstvenici kažu da ona zapravo ne postoji. tj. da je bol samo jedan osjećaj koju može osjetiti samo koža tj. neki određeni dio tijela. prema tome smatra se da duša ne može boljeti. ja se s time ne slažem. jer sam milijun puta bila u situaciji kada su me neki određeni događaji toliko izbacili iz takta, tj. toliko ubedirala da sam doslovce osjetila kako mi se srce od tuge, bijesa i "boli" raspada na milijune sitnih komadića. tijelo mi se znalo tresti od psihičke boli i nisam mogla prestati plakati. možda će onima koji to sad čitaju zvučati glupo, ali to je jednostavno moje mišljenje. sad se ponovno vraćamo na pitanje kolika je brzina boli??? u mojem slučaju, naravno ovisno o situaciji, ona može biti extremno brza ili neke normalne brzine. naravno isto tako se radi i o intenzitetu. kada se radi o psihičkoj boli, kada dolazim u situacije kada osjećam psihičku bol, radije bih da me netko fizički muči nego psihički. jer je meni ta bol jednostavno nepodnošljiva, bar je bila, ali za sve postoji izlaz, pa sam ga tako i ja našla. no neću sada baš nešto previše razglabati o mojoj psihičkoj boli jer čisto sumnjam da to nekoga zanima a i nije baš mjesto za raspravljat o takvim stvarima. dalje kada se već radi o boli i nekim osjećajima, tu dolaze i nama dobro poznati osjećaji koje vjerujem da su svi osjetili barem jedanput u životu.

Prvi na redu je naravno ljubav, barem po mome, jer smatram da osoba koja ne voli tj. koja nije u stanju voliti je djelomično i mrtva osoba.
LJUBAV
može opisivati snažan osjećaj privrženosti, pruža najintenzivniji osjećaj bliskosti.
- Međuljudska ljubav je odnos između dvije osobe veći od same naklonosti jedne prema drugoj, te je usko vezana s međuljudskim odnosima
- Neuzvraćena ljubav se odnosi na one osjećaje ljubavi koji nisu recipročni.

VRSTE LJUBAVI
1. philia - prijateljska ljubav, ljubav koja drugome želi dobro, ljubav kojom drugome želimo pomoći
2. eros - ljubav koja je obilježena čežnjom za onim što se ljubi. To je ljubav usmjerena prema osjetilnome svijetu (vid, dodir, okus…). Eros je i ljubav prema samoj ideji ljepote- rođenje duše u ljepoti i dobroti.
3. agape - ideal ljubavi, uključuje milosrdnost, zauzimanje i brigu za bližnje. Krajnji smisao te ljubavi je potpuno se posvetiti dobru drugih po cijenu vlastitoga života. Ova vrsta ljubavi nadilazi prijateljsku i erotičnu ljubav.

Neki lik (Robert Sternberg) razvio je teoriju po kojoj ljubav ima tri temeljne komponente:
*Bliskost - sviđanje, prijateljstvo, povezanost među partnerima; da bi se bliskost razvila potrebno je obostrano poštovanje i povjerenje.
*Strast - u prvom redu seksualna i tjelesna privlačnost, daje onaj karakterističan osjećaj zaljubljenosti, najintenzivnija na početku ljubavne veze, s vremenom slabi.
*Odanost - predstavlja odluku da s osobom koju volimo ostajemo u dugotrajnoj vezi; partneri moraju biti spremni na žrtvovanje i stavljati partnerove potrebe ispred svojih.

Neki elementi koji su često prisutni u međuljudskoj ljubavi su:
* naklonost – međusobno uvažavanje;
* privrženost – zadovoljavanje osnovnih emocionalnih potreba;
* altruizam – međusobna nesebičnost;
* uzvraćanje – obostrana ljubav;
* vezanje – želja za očuvanjem ljubavi;
* emocionalna intimnost – dijeljenje emocija i osjećaja;
* prijateljstvo – prijateljski duh; obiteljska povezanost;
* strast – seksualna želja;
* psihička intimnost – dijeljenje intimnog osobnog prostora;
* osobni interes – želja za nekom nagradom;
* uslužnost – želja za međusobnim pomaganjem.

Međuljudski ljubavni odnos
* Eros – strasna, fizička ljubav bazirana na fizičkom izgledu;
* Ludus – ljubav se shvaća kao igra te je zabavna;
* Storge – nježna ljubav koja se sporo razvija bazirajući se na sličnosti;
* Pragma – pragmatična ljubav;
* Manija – visoko emocionalna, nestabilna ljubav, stereotip romantične ljubavi;
* Agape – nesebična, altruistična, duhovna ljubav