...She didn't believe in angels until she fell in love with one...
04.01.2007., četvrtak
minute razmisljanja... minute tisine...
sjedim sama u sobi... svira mi nelly furtado- all good things. svidja mi se pjesma. nebum rekla d aju volim. jer volim one pjesme zbog kojih me prodju trnci. ova jos nije takva...
razmisljam... o tome kak cesto ljudi misle da sretni. vjeruju, nadaju se. nebum sad nikome ubijala nade i pricala kak zapravo mozda nisu sretni... makar tak misle. samo znam da sam ja nekad mislila da sam sretna. ozbiljno. jer nisam jedna od onih `da, moj zivot je u komi, uzasno je, nikom nije ko meni.` uvijek moze biti gore, a sve ostalo su tek trenuci usamljenosti ili depre. zivot je lijep. to sam davno naucila. i tak sam ja mislila da sam sretna. ako sam bila, nije mi jasno kak nazvati ovo sad. jer, neusporedivo je sa svim do sad. imam krila. letim. smijem se. vratila se ona anja, ona shine... shine zbog koje je i bilo fora zvat se shine. ona za koju su pricali ` e to ti je ona luda cura kaj se uvijek smije.` da, tu sam! look at me. take a good look. mozda se onda nadje netko tko ce mi jednog dana reci `ej, stani. ne, nisi vise sretna. opet samo mislis da si sretna. jer ja te pamtim iz onih dana kad si bila sretna. iskreno.` da... zapravo ne znam kaj misliti. da sam glupa? jer sam fakat bila uvjerena da sam sretna, a tek sad znam da zbilja jesam? i razmisljam ja tak....kak je zivot lijep. i kak su ljudi hrabri. ucim opet vjerovati. ne tjerati ljude od sebe. voljeti. i letjeti. i nikad vise ne pasti na dno svijeta.  |
