God's light reborn me !
22.03.2007., četvrtak
Svjetski dan voda, 22. ožujka 
|
Više od milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi, pokazuju podaci UN-a koji je razdoblje od 2005. do 2015. godine proglasio desetljećem voda. Desetljeće voda počinje na Svjetski dan voda, 22. ožujka, pod geslom "Voda za život". Oko 1,1 milijardu ljudi na Zemlji nema stalan pristup zdravoj vodi, koja je, ističe UN, neophodna za zdravlje i kritična za održivi razvoj i smanjivanje siromaštva i gladi. Hrvatska spada među 30 vodom najbogatijih zemalja u svijetu i zauzima vrlo visoko 3. mjesto u Europi s 32.818 prostornih metara obnovljivih zaliha vode po stanovniku, kaže prof. dr. Darko Mayer s Rudarsko-geološko naftnog fakulteta u svojoj knjizi "Voda". Kad je o pitkoj vodi riječ, hrvatski su građani u zavidnom položaju, jer mogu piti vodu iz slavine. Sedamdeset pet posto stanovništva u Hrvatskoj pije vodu iz javnog vodovoda koja se kontrolira i zdravstveno je ispravna, kaže Željko Dadić, voditelj Odjela za kemiju vode Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo.  Stoga nema potrebe u Hrvatskoj kupovati vodu za piće, piše u ožujskom broju časopisa "Hrvatska vodoprivreda" novinarka Tanja Devčić. Ona pritom osobito upozorava da je ta voda pakirana u plastičnu ambalažu, a da je plastika zbog dugotrajne razgradnje danas jedan od najvećih zagađivača okoliša. Da je voda postala odlučujuća za život i održivi razvoj čovječanstva, upozorio je tek nagli porast broja stanovnika na Zemlji krajem prošlog tisućljeća, kaže Željko Makvić iz Uprave vodnog gospodarstva. "Dvadeseto stoljeće nazivali su stoljećem nafte, bogat je onaj tko ima njena izvorišta, a svijetom vlada onaj tko je ima najviše. Tko je prije 50-ak godina mislio na vodu?", ističe Makvić i dodaje da se dugo nije mislilo o štednji i zaštiti vode. "No, porast stanovništva i zagađenja su počela smanjivati zalihe slatke vode, pa su štednja i zaštita vode naglo postali važni barem koliko i proizvodnja nafte. Uskoro će se po svijetu tražiti izvori i zalihe vode. Zbog njih će dolaziti i do sukoba, možda velikih osvajanja i ratova", kaže Makvić. "U nekim krugovima čak se potiho i ulazak Hrvatske u Europsku uniju povezuje s političkim interesima stratega za velikim zalihama vode u našoj zemlji. Zbog svega toga će 21. stoljeće biti stoljeće vode", izjavio je Makvić Hini. Ujedinjeni narodi su proglašenjem desetljeća vode željeli postići da ubuduće programi i projekti vezani uz vodu dobiju veću važnost i prvenstvo u financiranju. Hrvatske će u tom razdoblju, navodi državni tajnik Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodnog gospodarstva Božo Galić u časopisu Hrvatska vodoprivreda, definirati strategiju razvoja vodnoga gospodarstva i to u skladu sa standardima Europske unije. Osobito se to odnosi na zaštitu voda od onečišćenja i zagađenja kako bismo dugoročno osigurali vodoopskrbu na području čitave Hrvatske, kaže Galić. Vodno gospodarstvo treba biti potpora razvoju cjelokupnoga hrvatskog gospodarstva, a poglavito razvoju poljoprivrede i rječnog prometa. Vlada je već definirala navodnjavanje kao projekt od nacionalnog interesa i plan navodnjavanja očekuje se u svibnju, piše Galić. Pokrenut je i projekt izrade informacijskog sustava voda te izrada vodnogospodarske osnove Republike Hrvatske. Prvi njen dio je strateška osnova za upravljanje vodama, a drugi će biti planovi upravljanja vodnih područja slivova Save, Drave, primorsko-istarski i dalmatinski. Prije 14 godina Glavna skupština UN-a svojom odlukom proglašava 22. ožujka Svjetskim danom voda. To je bilo svojevrsno upozorenje da je potrebno mijenjati ponašanje i odnos prema vodi i aktivnije se uključiti u njezinu zaštitu. Kako to nije bilo dovoljno, Deklaracijom od 22. ožujka 2003. na Ministarskoj konferenciji UN razdoblje od 2005. do 2015. proglašavaju međunarodnim desetljećem akcije pod nazivom "Voda za život", s njezinim početkom na sam Svjetski dan voda, 22. ožujka 2005.  |
