Geografija:

06.04.2006., četvrtak

OBLICI I ELEMENTI RELJEFA
Reljef-sve ravnine I neravnine na zemlji,oblikovanje je
posljedica uzajamnog djelovanaj endogenih(unutra) I
egzogenih(vanjskih) procesa.
-endogeni:unutrašnja toplina,tlak,sila gravitacije.
-posljedica endogenih sila:kretanje litosfernih ploča.
Osnovni oblici:uzvišenja(brijeg,brdo,gora,planina),udubljenj
(ponikve,kotline,zavale),
ravnice
Hipsografska krivulja:upućuje na odnose visina kopna I
dubine mora(840m)
FOSILI:
Fosili:ostatci životinja I biljaka iz proteklih razdoblja zemlje,danas se koriste kao dokumenti za rekonstrukciju razvoja Zemlje
I uvjeta života na njoj.
Petrifikacija:-okamenjivanje,vrlo malo izmjeni ljušture,kućice I oklope.
Provodni fosili:oni se koriste pri određivanju starosti pojedinih slojeva sedimnetnih stijena.
Ere:prekambrijska,paleozojska,mezozojska,kenozojska.
Prekambrijska:razdoblje Zemlje od 4,5 milijardi god,a prestalo 570.mil.god.,tamo je bilo stijena eruptivne I metamorfne.(ostatci prvog k
opna-štitovi;Kanadski,platforma;Ruska),prvi tragovi života:južna Afrika stari 3,5 milijardi god.to su bile modrozelene a
lge,meduze,koralji,spužve.
Paleozoik:kaledonska orogeneza,hercinska orogeneza.Stariji paleozoij obilježava bujan život beskralježnjaka u
morima,u mlađem;morski kralježnjaci,prve kopnene biljke,vodozemci,gmazovi.
Pangea:zemljin prakontinent,to je postojalo prema A.Wegeneru,a kasnije se kao razlomio u manje kontinente kao danas.
MINERALI I STJ:
Minerali:predstavljeju osnovnu komponentu od koje su izgrađene
stijene čvrste Zemljine kore.Najmekši mineral:tlak,najtv:dijamant,a
u RH kalcit..Nastaju
iz magme hleđenjem I kristaliz.,iz vodenih otopina,plinova,para..
Kristali:imaju pravilnu unutrašnju građu,nastaju kristalizacijom,
izgrađeni su od atoma,iona I molekula kojesu rasporđene u prostornoj rešetki.
Oni koji nemaju pravilnu građu-amorfni.
Stijene:nakupine kojese sastoje od jednog ili više minerala.Struktura im ovisi o obliku,veličini I
odnosu minerala u njoj;po strukturi se zaključuje
kakvi su bili uvijeti nastanka određene stijene.
Prema nastanku:eruptivne,vulkanske,sedimnetne,taložne,
metamorfne,preobražene.
ZEMLJINA GRAĐA:
Prvi koji je uočio postojanje prijelaza u unutrašnjosti Zemlje bio je Andrija Mohorovičić
Zmeljina unutrašnjost:jezgra,plašt I kora,zone na kojima se dodiruju prostori različitih svojstava su plohe diskontinuiteta.
Jezgra:dubine od 2900m,izgrađena od teških metala I željeza I zato ju još nazivamo nife.Djeli se na unutrašnuji dio koji j
tvrd dubina 5080m,vanjski koji je tekuć do 2900m.
Plašt:2900m do 40km dubine;djeli se na dve lupine;donju I gornju
Mjesta najjačeg izdizanja magme nazivaju se :vruće točke.
Litosfera:gornji plašt sastavljen je od stijena koje imaju veću specifičnu težinu I gustoću od onih Zemljine kore s kojom čini jedinstvenu cjeli
nu sastavljenu od tvrdih stijena.Odvojeni sun a prosječnoj dubini 40km plohom MOhorovičićeva diskontinuiteta.

Gornji sloj:sastavljen od granite,o
d sialaDonji sloj:bazalna kora ili sima.
GLOBALNA TEKT.PLOČA I RELJEF:
Pangea:na osnovi komplementarnosti obrisa obala Afrike I J.Amerike I došlo je do spoznaje da je to bio jedan kontinenta.To je dokazao klimatolog A
lfred Wagner 1915.,reko je da se Pangea špočela raspadati prije 200.mil.god.
Granice s obzirom na međusobni odnos ploča:konstruktivne(mjesta gdje se litosferne ploče udaljavaju procesom razmicanja
u oceanu se tako stvara srednjeoceanski hrpat),destrukstivne,konzervativne.
ENDOGENI; UNUTRAŠNJI PROCESI:
Sloj je osnovni pojavni oblik litosfere koji je izgrađen od sedimentnih stijena.Svaki slij slomljen je na 2 slojne plohe.
Tektonskim pokretima litosfera je deformirana,tako su nastale plestične I krte deformacije.Plastične deformacije predstavljaju bore ili kompresije.
Rasjedi:predstavljaju krte deformavije stijenskih naslaga u litosferi,a mogu nastati pod utjecajem sila gravitacije,ekspanzije,kompresijskim pritiscima.
Krila:nastaju kad pritisak nadjača elastičnost stijena
VULKANI I POTRESI:
Vulkani I potresi nastaju kao posljedica djelovanja endogenih sila.Na mjestima gdje postoje duboke pukotine u Zem.kori dolazi do izbijanja magme,ta
magma se još naziva lava.
Magmu prema kiselosti dijeliomo:kisela,neutralna,bazična,ultrabazična
Vulkani:dijele se prema mijestu izbijanjalave,aktivnost,vrstama erupcije I obliku,podmorske I kopnene.Prema aktivnosti ih dijelimo:ugasle,pritajene,aktivne
Prema vrsti erupcije:islandski,havajski,strombolski,vezuvski,pwlwjski,plinijski
Prema obliku:štitaste,cinder,stratovulkani.
Potresi:pojave koje se očituuju u vidu iznenadnih I kratkotrajnih podrhtavanja tla,a nastaju zbog naglog oslobađanja energije u litosferi.Centri iz kojih se š
ire valovi u obliku koncen.krugova nazivaju se fokusi ili hipocentri.(po dubini ih djelimo plitke,srednjo duboke,duboke)
Epicentar:mjesto gdje se potres najajče osjeti.
Prema uzrocima djelimo ih na: urušne(urušavanje podzemnih šupljina),vulkanske(nastaju kao posljedica kretanja magme iz unutraš,prema površini Zemlje)
,tektonske(najjači,nastaju kao posljedica kretanja blokova duž rasjeda)
EGZOGENI:
Pokreću ih Sunčeva energija,sila gravitacije.
Vode tekućice svojom erozijskom snagom,prenoseći material iz izvorišnih u niže dijelove oblikuju-fluvijlni reljef.
Marijanski I lakustrijski oblici: nastaju u morima I jezerima mehaničkim djelovanjem valova,mjena I morskih struija.
Trošenje stijena:mehaničko,kemijsko,fizičko I biološko.
Korozija je najvažniji način kemijskog trošenja stijena.Padaline koje sadrže apsorbirani ug.diok,iz zraka otapaju karbonatne stijene,a među njima se ističe vapnenac,osim na
površini otapa I unutrašnjost zemlje:lukina jama…
MARINSKI I JEZERSKI:
Abrazija:rad valova,valove često velikom snagom udaraju u obalu pomičući je I odnoseći otrgnuti material.Abrazijom se stvaraju erozijski I akumulacijski oblici.
Erozijski:klif,valna potkapina,abrazijska terasa.
Klif:strmi odsjek,valovi odnose material stvaraju potkapine,klif postaje sve strmiji,a zbog stalnog pomicanja prema naprijed stvara se I širi abrazijska terasa.
Zaljevi:u slučajevima kad je obala izgrađena od stijena različite otpornosti,zbog jače podložnosti abraziji mekših stijena tako se oblikuju zaljevi.
Koraljne obale:koraljne nastaju u tropskim prozračnim morima do dubine od 50;taj tip obale nastaje kao posljedica nakupljanja koralja,životinjskih organizama koji žive u
kolonijama a razm se pupanjem.Koraljni grebeni nastaju I oko otoka,stvarajući lagunu u obliku prstena-ATOL.
Razvedenost obale:otoci su dijelovi kopna u morima oceanima ili jezerima koji su sa svih strana okruženi morem,Kada se javljaju u grupama tada čine arhipelage;prema položaju I
postanju se dijele na kontinentske I oceanske

- 19:55 - Komentari (2) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.