Svidjela mi se ta formulacija od "Mračnog" te ju iskoristih za naslov.
Vjernici katolici i svi kršćani danas slave svoj najveći blagdan - Uskrs.
Uskrsu je prethodila 40-dnevna korizma u kojoj su se vjernici molitvom, postom, odricanjem, žrtvom te pobožnošću Križnoga puta pripremali za blagdan.
U jedinstvenome svetom Trodnevlju uoči Uskrsa - Velikom četvrtku, petku i suboti, danima koji su najdublji po sadržaju u cijeloj liturgijskoj godini - vjernici se spominju Kristove muke i smrti na križu, osobito na vazmeno bdijenje na Veliku subotu, kada se svake godine obnavlja služba Svjetla i Riječi, što svjedoči o veličini Božjih djela i obnovi krsnih obećanja.
U noći Velike subote vjernici dobivaju poticaj za svoje svjedočenje Krista u društvu u kojemu žive, a pridružuju im se katekumeni, koji će sakramentom krštenja postati članovi Crkve.
Uskrs poziva na obnovu kreposti nade, a uskrsnuće potiče na novi život u našoj društvenoj zbilji, temeljna je prošlotjedna poruka hrvatskih biskupa, koji su vjernike pozvali na novu nadu i obnovu vrijednosti vjerskog i nacionalnog identiteta.
Uskrs je za kršćane novi početak, nova nada koja nam je u ovom trenutku toliko potrebna, napominju hrvatski biskupi. Bez križa nema uskrsnuća, a bez uskrsnuća uzaludna bi bila naša vjera, riječi su Svetoga Pavla koje su poticaj za budućnost.
Na današnju nedjelju Gospodinova uskrsnuća vjernici će još jednom posvjedočiti svoju vjeru i pobjedu života nad smrću.
Bože, ti si danas po svojem Jedinorođencu pobijedio smrt i nama otvorio pristup vječnom životu. Zato slavimo blagdan njegova uskrsnuća: obnovi nas, molimo, svojim Duhom, i daj da i mi uskrsnemo u svjetlo života. Po Gospodinu.
Nakon veličanstvenih dubina Svetog Trodnevlja pred nama je otajstvo uskrsa, koje nadilazi svaku našu mogućnost spoznaje i iskustva.
Ukoliko smo slijedili Kristove stope u bogatstvu Četvrtka,
muci, pokori potresnog Petka
te šutnji i veselju Subote u nama će se dogoditi obnova Duha Svetoga.
U onoj mjeri koliko to sami budemo željeli postat ćemo i još važnije ostati bolji ljudi i bolji kršćani, spremni ovaj svijet svojim životom činiti boljim.
Tada ćemo i mi poput našeg Gospodina,
već sada, ovdje,
«uskrsnuti» na bolji, svjetliji, ispunjeniji život u kojem će Božje boje davati glavni ton našem životnom spektru.
Naši Veliki Petci nekad traju danima i godinama.
U nenametljivoj blizini lahora s nama je u tim (pre)zahtjevnim trenucima uvijek naš Gospodin pa i onda kad toga nismo svjesni ili i sami u to ne vjerujemo.
Najveća je napast umornog i obeshrabrenog kršćanina povjerovati da Tmina ima posljednju riječ.
Ne!
Posljednju riječ ima Svjetlo, Život, a to je sam naš Bog, naš brat i supatnik.
Izdržati,ustrajati,ne posustati - glavne su točke programa svakog hodočasnika na kalvarijskom putu...
Zvonimir Badurina Dudić
Nakon četrdeset dana korizme dolazi nam Uskrs. U našim krajevima Uskrs ima dugu tradiciju uz koju se vežu brojni običaji. Među njima posebno mjesto imaju oni vezani uz hranu. Neki od tih starih običaja uspjeli su se zadržati do danas pa se tako, ovisno o običajima pojedinog ktaja, za Uskrs pripremaju razne, slastice kao što su sirnice, medenjaci, ukrasna peciva, štrukli, kolači od dizanog tijesta i sitni kolačići u raznim oblicima.
Uz Uskrs vezan je i običaj blagoslova hrane. U košaru koja se nosi na blagoslov obično se stavljaju šunka, jaja, hren, mladi luk, vino i kruh.
Ipak još je poznatiji običaj bojenja jaja, koja se još nazivaju i pisanice. Naime, uskrsna jaja općenito predstavljaju simbol proljetnog buđenja i novog života. Mnogi drugi narodi primjerice Egipćani i Kelti, povezivali su stvaranje svijeta s jajetom kao izvorom života.
Uz pisanice često se nalaze maleni zečići, što je novi običaj i ne pripada izvornom hrvatskom folkloru.
Prepostavlja se da su zečići došli iz drevnih priča o proljetnim obredima plodnosti, a kao uskrsni simbol prvo su se proširili Njemačkom.
|
