propovijedi
22.01.2014., srijeda
TREĆA NEDJELJA KROZ GODINU a
 N 26 3. NEDJELJA KROZ GODINU P 27 Angela Merici, Pribislav U 28 Toma Akvinski, Tomislav S 29 Marta, Blaženka Č 30 Martina P 31 Ivan Bosco S 1 Brigita, Miroslav N 2 4. KROZ GODINU, Svijećnica Čitanja: 1. čitanje: Iz 8, 24-9, 3 Psalam: 27, 1. 4. 13-14 2. čitanje: 1 Kor 1, 10-13, 17 Evanđelje: Mt 4, 12-23 Da bismo bolje razumjeli Isusa i njegov odnos prema cjelokupnoj Objavi, dobro se prisjetiti što je Isus rekao onoj dvojici učenika, koji su nakon njegovog pogubljenja bježali u selo Emaus. Kako im je počev od Mojsija preko proroka protumačio što se na njega odnosi u svim Pismima. Isus je ostvarenje starozavjetnog mesijanskog iščekivanja. On je osovina cjelokupne Objave Starog i Novog zavjeta. On je kamen zaglavni koji ne samo spaja dva luka, od kojih je jedan Stari, a drugi Novi zavjet, nego ih učvršćuje u jednu cjelinu. Tako da mi kršćani ne čitamo sv. Pismo linearno, kao tek neku povijesnu knjigu; nego čitavu Objavu promatramo kroz osobu Isusa Krista. Stoga nam vrlo često prvo liturgijsko čitanje služi kao oslonac evanđelju. To nije nikakvi anakronizam, nego punina objave u Isusu. Također možemo primijetiti da je upravo prorok Izaija taj na koga se oslanja evanđelje u sklopu nedjeljnjih čitanja, kao što je to i danas slučaj. Tako možemo reći da je prorok Izaija evanđeoski prorok. Njegova se proroštva upravo lijepe uz evanđelja. Za njega možemo reći da je prorok, svjetla, radosti i veselja. Uz male izmjene, ovo Izaijino proroštvo čita se na svakoj Polnoćki. ''Galileja poganska'' naziv je kojim su pravovjerni Židovi podcjenjivački nazivali Galilejce. Pokrajina Galileja prostirala se na području Obećane zemlje koja je dodijeljena plemenu Zebulunovu i Naftalijevu. No kako je bila uz pogranično područje prva je potpala pod tuđinsku, pogansku vlast, pa se stanovništvo pomiješalo. I upravo u toj ''podcijenjenoj''zemlji započinje Mesija svoje djelovanje. Započinje onako kako se objavio svojim rođenjem. Rodio se među siromašnim pastirima, a svoje djelovanje započinje među siromašnim ribarima. Ne smijemo zaboraviti da su u cijeloj Objavi siromasi miljenici Božji. Oni su privilegirani. Stoga Isus, dosljedan sinovstvu Božjem dolazi među svoje. Isus poziva prve učenike. Dvojica braće; Šimun i Andrija love ribu, dok druga dvojica, Jakov i Ivan u lađi s ocem krpaju mreže. Bio bi to prekrasan prizor za kakvu idiličnu sliku s Galilejskog mora da to nisu bili siromašni ribari o čijem ulovu su ovisile njihove obitelji. Na Isusov poziv oni odmah ostavljaju lađice, mreže i oca i idu za tajanstvenim Učiteljem. Svaki kršćanin je Isusov sljedbenik, njegov učenik. Jesmo li mi uopće toga svijesni? Osim što smo po krštenju ''pripisani'' Isusu, možemo li s nekom sigurnošću ustvrditi da smo bilo kada u životu doživjeli nešto kao Isusov poziv. Poziv da ga slijedimo u njegovoj dobroti, plemenitoj jednostavnosti, u ljubavi prema bližnjima koji nas trebaju? Jesmo li se odazvali tom pozivu, ili smo samo spustili svoj pogled prema svojoj mreži životnih briga i njima zaokupljeni prečuli Učiteljev poziv. Nikada nije kasno. Doduše, hod s učiteljem Isusom neće nas dovesti do bogatstva, slave, vlasti… Bez razlike u kakvim okolnostima živimo, ono što on svojim sljedbenicima obečava, ovaj svijet ne može dati. To je svjetlo, radost, sloboda. Svjetlo, kako ga sv. Pismo predstavlja, je domena Boga. Božje milosti. Za razliku od tame, koja je domena zla. Radost, koju Krist daruje je punina sreće koju vjernik posjeduje i koje je svijestan u sebi i koju mu nitko ne može oduzeti. Sreća kakvu poznaju ljudi ''ovoga svijeta'', je trenutna sreća, uvijek pomiješana s gorčinom straha da će prestati, da će nam ju netko oduzeti. Takva sreća se nužno veže uz posjedovanje nekoga ili nečega. Samo Bog nam može biti razlogom trajne sreće bez straha da ćemo ju izgubiti i bez potrebe da bude vezana uz neko posjedovanje. Isto tako sloboda. Pravu slobodu nam nitko ne može oduzeti. Može nam netko oduzeti slobodu kretanja, može nam oduzeti slobodu govora, ali nam ne može oduzeti slobodu da budemo to što jesmo. U ne tako davnoj prošlosti ljudima je zbog njihovih uvjerenja oduzimana sloboda. Bili su zatvarani i mučeni po raznim logorima, ali su u sebi bili slobodniji od mnogih koji su u tim režimima bili na slobodi. Stoga nikada ne smijemo miješati slobodu i sreću ovoga svijeta s onom koja pripada domeni Kraljevstva nebeskog. Ta su dva svijeta strogo odijeljeni i razgraničeni. još od pradavnina kako čitamo u Knjizi postanka: '' …postavi kerubine i plameni mač koji se svjetlucao – da straže nad stazom koja vodi k stablu života''(Post 3,24). Isus je to stablo života i oni koji su dostojni pristupiti k Jaganjcu, već su pripadnici Kraljevstva nebeskog, koje je među nama. Ono je obasjano Božjim svjetlom koje daje sinovima i kćerima Božjim vidjeti stvarnost onakvom kakva jest, a ne grijehom iskrivljenu sliku stvarnosti koju prati strah i nesigurnost jer je podložna propadanju. Odazvati se Isusovom pozivu, dignuti svoje oči od mreže životnih briga i reči da; znači izabrati život u svjetlu, radosti i slobodi djeteta Božjeg. Amen. Molitva vjernika Nebeskom Ocu, koji svoga Sina posla na svijet kao znak spasenja čovječanstvu, uputimo svoje molitve. 1. Za Crkvu sabranu iz naroda i plemena; da sjaj istine koji je od tebe primila navješćuje svakom stvorenju. – Molimo te. 2. Za papu, biskupe, svećenike i sav Božji narod da promiču Isusovo Evanđelje na prosvjetljenje i obraćenje svijeta. – Molimo te. 3. Za sve kršćane; da ih oslobodiš međusobnog nepovjerenja kako bi ti zajedno u radosti služili. – Molimo te. 4. Za sve nas; da nas oslobodiš straha da ćemo biti prikraćeni u koliko svim srcem prihvatimo poziv tvoga Sina da ga slijedimo. – Molimo te. 5. Za roditelje i odgojitelje: da svojim primjerom vode djecu i mlade prema svjetlu tvoga Kraljevstva koje je već tu za one koji iskreno vjeruju. – Molimo te. 6. Za nas koji slavimo ovu euharistiju; da budemo svijesni neizmjerne ljubavi Spasiteljeve koji se žrtvovao za naše spasenje. – Molimo te. 7. Za naše pokojne; da im udjeliš vječni život u svojoj svjetlosti. – Molimo te. Dobri Bože, obasjaj svojim Svjetlom ovaj svijet i daruj nam svoga Duha kako bi mogli biti graditelji tvoga kraljevstva ovdje na zemlji i dionici vječne radosti na nebesima. Po Kristu Gospodinu našem. |
