četvrtak, 13.10.2011.

Jesen u vrtu


Da. Ovaj moj vrt ovdje lagano vene. Ali jesen je i tako, biljke umiru polako već sada, jeste li primjetili? Ja jesam. Jer a) moram primjećivati takve stvari i b) jedva sam čekala da se to počne događati. A i posljedično, vene tu i ovaj moj virtualni vrt. Jer imam posla. Jer sam se uvalila. Jer nikada neću naučiti reći ne. Jer sam pohlepna i previše toga želim.

Nije mi jasno kako se uvijek uvalim. Stvarno mi nije jasno. Koji je moj problem? Šta sam stvarno toliko mazohistički nastrojena? Očito jesam.

I ne, na kraju dana mi ne bude žao, naravno da ne, jer uvijek budem bogatija za hrpu spoznaja i iskušavam svoje granice stalno i automatski se stalno pomiču, ali ponekad se pitam (najčešće kada sam umorna, kao sada recimo), što je meni sve to trebalo?

Gledam ljude oko sebe i neki prolaze kroz život ko' peder kroz striptiz bar. Ono, minimaliziraju si stres maksimalno, uvijek idu linijom manjeg otpora, nema uzaludnog trošenja energije, ne stvaraju akcijski potencijal ako baš nije nužno potrebno... I pitam se, koji vrag samnom ne valja? Koji je to točno moj gen (ili možda više njih) koji ima neku anomaliju da jednostavno nisam u stanju ići jednostavnijim i lakšim putem? Ono u što sam sigurna, to definitivno nije ona bosanska strana mojih gena hehe.

Ima negdje mojih starijih postova po arhivi kako lamentiram o istom ovom svom problemu. Ali ne mogu si pomoći očito. I cijelo vrijeme si razmišljam kako ću se odmoriti idući semestar, jer većinu stvari vezanih za fax trebam završiti do 2 mjeseca iduće godine, a zadnji semestar trebam samo napisati diplomski. I da, to će biti najmanja stvar, nakon što završim cijeli eksperimentalni dio do Nove godine (pod uvjetom da doživim Novu godinu naravno zubo). A onda naravno, ja ne bih bila ja da već nemam hrpetinu planova za taj zadnji semestar. Jer jel, imat će se vremena. Ovim tempom dogovaranja kojekakvih projekata, putovanja i sličnih divota, mislim da ću si uskoro popuniti raspored do iduće Nove godine.

Da, uvaljujem se u svašta. I očito mi to paše na neki perverznomazohistički način. I zato ovaj blog ovdje vene. Ali jesen je, mora u hibernaciju očito.

- 20:34 - Komentari (4) - Isprintaj - #