SAPIENTI SAT !?

četvrtak, 01.08.2013.

dr William Glasser

Sreća je mentalno zdravlje. I ono suprotno: Nesreća nikada ne može biti mentalno zdravlje. To ne znači da su mentalno zdravi ljudi cijelo vrijeme sretni. Ali kada su nesretni, mogu naučiti koristiti teoriju izbora kako bi pomogli sami sebi i u tome često biti uspješni.

Kontinuum tjelesnog zdravlja:
Tjelesno bolesni...............Nedostatak kondicije..................Tjelesno zdravi
Kontinuum mentalnog zdravlja:
Mentalno bolesni..............Nesretni......................Mentalno zdravi

Kao što možete vidjeti na kontinuumima koji sam prethodno pokazao, «nesretnost» je mentalni ekvivalent oznake «bez kondicije». Bez obzira jeste li bez kondicije ili ste nesretni, sa sredine svakog kontinuuma možete se pomaknuti prema zdravom kraju kontinuuma. Za to vam neće trebati lijekovi. Potrebno je samo znati što činiti i biti spreman to i napraviti.
Može biti lakše ići od nesretnosti do mentalnog zdravlja nego od nedostatka kondicije do tjelesnog zdravlja

Zaključak (da nešto ne štima s mozgom ako ste u depresiji) je u tolikoj mjeri znanstven kao kada bih ja izmjerio otkucaje vašeg srca kada ste mirni, a onda uperio u vas pištolj, ispalio pored vašeg uha nekoliko metaka, tada ponovno izmjerio vaše srčane otkucaje i rekao vam da imate srčano oboljenje jer sada vaše srce ne tuče normalno. U ovom bi scenariju bilo nenormalno samo kada bi vaši otkucaji ostali isti.

Ali, ako se nalazite u sredini kontinuuma mentalnog zdravlja, nesretni ste i često imate bolne simptome poput depresije i tjeskobnosti. Kad jednom prihvatite da niste mentalno bolesni i da postoje laki načini na koje se možete pomaknuti prema desnoj strani kontinuuma mentalnog zdravlja, osjećati se bolje nego se osjećate sada, tada imate dobar poticaj da nastavite pokušavati dalje. Kada patite od nekog mentalnog simptoma ili vam je dijagnosticirano mentalno oboljenje, vaš problem nije u tome što vi niste spremni sami sebi pomoći. Voljeli biste si pomoći. Vi jednostavno ne znate što činiti, a vrlo je malo onih u području mentalnog zdravlja koji će učiniti bilo kakav napor da vam u tome pomognu.

Mentalno ste zdravi ako uživate biti s većinom ljudi koje znate, osobito s ljudima značajnim u vašem životu kao što su obitelj i prijatelji. Općenito, volite ljude i više ste nego spremni pomoći nekom nesretnom članu obitelji, prijatelju ili kolegi, kako bi se osjećali bolje. Uglavnom vodite život oslobońen napetosti, mnogo se smijete i rijetko trpite boli koje tako mnogo ljudi prihvaća kao neizbježni dio života. Uživate život i nemate nikakvih poteškoća prihvatiti da su drugi ljudi drukčiji od vas. Posljednja stvar koja bi vam mogla pasti na pamet jest kritizirati ili pokušati bilo koga promijeniti. Kreativni ste u onome što pokušavate i možete uživati u svojim potencijalima više nego što ste ikada pomislili da je moguće. Konačno, čak i u teškim situacijama kada ste nesretni – nitko ne može cijelo vrijeme biti sretan – znat ćete zbog čega ste nesretni i pokušat ćete nešto u svezi s tim učiniti. Možete biti i tjelesno hendikepirani, kao što je to glumac Christopher Reeve i još uvijek udovoljavati gornjim kriterijima.

Kada vam postave dijagnozu mentalne bolesti za čije je izlječenje potreban lijek, psihijatri se prema vama postavljaju kao da ste potpuno bespomoćni; kao da nema ničega što biste mogli sami za sebe učiniti. Meńutim, postoje mnogobrojni dokazi o tome da su mnogi ljudi bili uspjeli pomoći sami sebi, te kako savjetovanje bez korištenja lijekova može biti vrlo učinkovito i imati dugoročnije djelovanje u usporedbi s liječenjem isključivo pomoću lijekova, ili kombinacijom lijekova i savjetovanja.

Primjerice, ako vaše računalo ne uspije napraviti ono što hoćete, tisuću je puta vjerojatnije da je to zbog programa ili načina na koji ga koristite, a ne zbog samog stroja. Potrebno je koristiti ga ispravnije ili pronaći bolji program. Nije potrebno popravljati strojnu opremu. Jednako tako, ne treba «popravljati» normalni mozak pomoću lijekova

U početku vam ovi lijekovi mogu poboljšati stanje, što može trajati mjesecima Ali, sve dok ne riješite osobne probleme koji vas muče, kao što su nesretni brak ili dosadan, zatupljujući posao početni će polet vremenom nestati i možda će vam biti potrebna veća doza lijeka. No nažalost lijek osobito u većim dozama, utječe na sposobnost mišljenja.

Nesretnost je najbolje opisati kao vrijeme i mjesto u našem životu kada nam život nije onakav kakav bismo željeli da bude. Na ovom nesretnom mjestu možemo biti jedan trenutak ili mnoge godine, ali čim spoznamo da se tu nalazimo, učinit ćemo sve kako bismo iz njega izašli. Ako se naša nesretnost nastavi i traje mjesecima, pojavit će se simptomi kao što su depresija, tjeskobnost, manija, panika, glavobolje...
Nemoguće je biti nesretan dulje od pet ili šest tjedana i pritom ostati bez simptoma.

Razlog zbog kojeg ću se usmjeriti samo na ono što vi činite jest to što vi ne možete kontrolirati ono što čini netko drugi. Bez obzira koliko se trudili, možete kontrolirati samo svoje vlastito ponašanje. Može li vaš suprug kontrolirati vaše? Može li vas natjerati da činite nešto što nećete?

Želite li biti sretniji nego što ste to sada, tada trebate prihvatiti da je svaka vaša riječ koju ste izgovorili, bila izabrana. A zajedno s tim riječima koje ste izgovarali ide i ton glasa, izraz vašeg lica, svaki pokret ruku i sav vaš govor tijela. Sve je to odabrano.

Bez obzira kako se osjećali, prije nego što nešto učinite ili kažete, potrudite se koliko god uvjerljivije možete reći samoj sebi: 'Ja odabirem reći ovo ili učiniti to'. Kada sljedeći put odlučite odbiti voditi ljubav, recite samoj sebi: 'Ja odlučujem to ne činiti'. Kada to kažete, teže je njega okriviti. Ovaj mali trik koristim i sam, a i druge sam ljude tome naučio. Vjerujte mi, uistinu je djelotvorno.

Temelj mentalnog zdravlja je prihvatiti da je izbor sve što činite

Mentalno zdravi ljudi su precizni kad govore o svojim osjećajima. Nema ničega u tim riječima depresivna i depresija što bi sadržavalo poruku da vi odabirete kako se osjećate. Ali, ako počnete govoriti: 'Ja depresiram' ili 'Ja odabirem depresirati', čim izgovorite te riječi, kroz njih uključujete i ideju izbora i odabiranja. Ako se svojim nogama krećete po putu, kažete: 'Ja šećem'. Ne kažete: 'Ja sam šetana'. Mi sada pričamo, a ne – mi smo pričani. Uvińate li razliku? 'Depresivna' je poput načina na koji opisuju ekonomiju. A što možete učiniti za ekonomiju? Depresija je vremenski obrazac o kojemu govore na vremenskoj prognozi. A što možete učiniti za vrijeme?

Kada ljudi shvate da rade nesretne izbore, tada obično žele napraviti neki dobar izbor. Sve dok prihvaćate kako odabirete depresirati, teško je ne pokušati učiniti bolji izbor. Biti depresivan zvuči samoobranaški. Patiti od kliničke depresije je još i gore. To povećava bespomoćnost koju osjećate. Ako mislite da ste mentalno bolesni, onda je zadnje u što vjerujete tvrdnja Mogu nešto u svezi s tim učiniti

Dobri su izbori oni koji nas dovode bliže ljudima s kojima želimo biti bliski. Loši izbori odvajaju nas od tih ljudi. Ovo vam se može činiti i neprimjerenim odgovorom. Možda ćete pitati 'Kako mogu znati je li nešto dobro ili loše prije nego što učinim taj izbor?' Znat ćete. Osjetit ćete iznenadnu nelagodu, istu onu nelagodu koju osjetite kada nekome s kim želite biti dobri kažete: 'Znam da ti ovo ne bih trebala govoriti, ali...' Ta je nelagoda upozorenje da riskirate svoj odnos s tom osobom ako kažete to što vam je palo na pamet. Mudro je obratiti pažnju na to upozorenje i držati jezik za zubima. Dobri odnosi su temelj mentalnog zdravlja i sreće. Što god da time dobivate, ništa ne može biti toliko vrijedno u usporedbi s narušavanjem odnosa s tom osobom. Ovo sam iskusio kad mi je bilo na vrh jezika prigovor zbog poziva s aerodroma iza 22h. Ali ja sam došao, pokupio ih i odvezao doma. U sebi sam žalio sam sebe, ali nisam prigovorio. Držao sam jezik za zubima. Poslije sam još dugo vremena sam sebi zahvaljivao zbog takvog izbora.

Mentalno zdravi ljudi izbjegavaju biti 'u pravu'. Oni traže bolji izbor. Izbor koji nije bolji za jednu osobu u odnosu na nekog drugog, nego je dobar za obje osobe. Najbolji je izbor onaj koji pomaže njihovom odnosu, a ne izbor koji pomaže samo jednom ili drugom pojedincu.

Ako ste nesretni, to je zato jer se ne slažete onako kako biste željeli s važnim ljudima u vašem životu.

Postoji niz primjera mentalno zdravih ljudi o načinima na koji se oni suočavaju s nevoljama. Oni se odbijaju pretplatiti na nesreću. Bore se protiv nje i čine sve što mogu za sebe, a ne ovise o onome što bi drugi mogli učiniti za njih. Čak i suočeni s kritikama i odbijanjem, oni nastavljaju sebe voljeti i poštovati.

Bez obzira na koji način iskušavamo nesretnost, za svaki se simptom može pratiti trag koji vodi natrag do njegovog izvora – odnosa u kojemu manjka ljubavi, poštovanja ili oboje. Nesretnost možemo prebroditi tako da činimo izbore koji će nam pomoći ostati meńusobno povezani. Skrbiti i uvažavati, nikada ne kontrolirati – to su temelji mentalnog zdravlja.


Ključna komponenta mentalnog zdravlja jest poznavanje razlike između sreće i ugode. Bez obzira koliko se ova dva iskustva mogu činiti slična, jer se u oba slučaja osjećate vrlo dobro, među njima postoji velika razlika. Sreću osjećamo kao nešto dobro jer se odabirete ponašati na načine koji vas drže blizu ili vas približavaju važnim ljudima u vašem životu. Ugoda koja je često povezana s drogama, kockanjem ili usputnim seksom, nakratko se može osjećati boljom nego sama sreća. No, pritom se ne smijemo zavaravati – ugoda nije sreća. To je potpuno drukčije iskustvo.
Teški alkoholičari, ovisnici o kockanju, seksualni ovisnici – svi oni koji ovise o ugodi što ju dobivaju iz svojih ovisnosti, a ne iz svojih odnosa, nisu sretni. Oni nemaju ili, ako su ovisnici, čini se da ne žele zadovoljavajuće odnose koje mnogi od nas trebaju, kako bi bili sretni. Ali, ako ste nesretni i idete psihijatru koji vam propisuje lijekove za mozak, vrlo je lako učiniti pogrešku zamijenivši sreću ugodom koju vam omogućuju ti lijekovi.
Uzimate li ovakve lijekove, a istodobno idete na savjetovanje gdje će vam predložiti da ovu novopronańenu energiju i dobre osjećaje iskoristite kako biste unaprijedili svoje probleme odnosa i pronašli sreću tada će lijekovi opravdati svoju svrhu. ovo je izgleda suština stvari, točka u kojoj sam sad. Često sam činio opisanu pogrešku zamjene sreće i ugode. SADA osjećam da imam priliku adekvatnim redovitim savjetovanjem naučiti odabirati ponašanje koje me vodi k dobrim odnosima s važnim ljudima, k sreći.

Lijekovi se propisuju zbog ideje kako je sve što trebate, osjećati se bolje. Ali, to nije sve što vam je potrebno. To je čak i gore od svega onoga što trebate, jer činite pogrešku zamjenjujući sreću doživljajem ugode. Možete se osjećati bolje, ali ste jednako usamljeni kao kad bi išli u bar i pili tamo sami. Ta bi usamljenost vrlo brzo nadvladala ugodu koju vam pružaju lijekovi. Nema lijekova sreće, dopuštenih ili nedopuštenih, koji bi ljude međusobno približavali.

Sreću možete naći jedino odabirući promjenu načina na koji se odnosite prema važnim ljudima u svom životu. Međutim, kad jednom iskusite djelovanje lijeka, bez obzira jesu li vam ga propisali drugi ili ste ga propisali sami sebi, tada vaša inicijativa da učinite bilo što drugo, osim da uzimate lijek i uživate u njegovoj ugodi jako slabi ili potpuno nestaje.
Alkoholičar je nesretan kad ne pije jer ugoda od alkohola koja mu je stalno na umu, mnogo mu je važnija od bilo koje sreće za koju vjeruje da bi ju mogao dobiti od nekog odnosa u svom životu. Što više pije, to više uništava odnose koje bi mogao imati. Čineći tako, uništava i svaku šansu za sreću. Što ima manje sreće, to je više motiviran da pije – to je poznata silazna spirala alkoholizma.

Izvor našeg nezadovoljstva jednak je kod svih nas; to je stvaranje nesretnih izbora u odnosima s važnim ljudima u našem životu. Malo je nas koji smo naučili stvarati dovoljno sretnih izbora u usporedbi sa svim onim što smo naučili o stvaranju nesretnih izbora.


Nitko ne voli biti kontroliran, ali gotovo svi vole osjetiti snagu koja dolazi s kontrolom. To je tako dobar osjećaj da vam je teško shvatiti koliko je to opasna snaga za svaki od odnosa u kojemu ju koristite. Mnogi su roditelji izgubili svoju djecu pretjerano koristeći prisiljavajuću kontrolu. Čim se dijete koje je pretjerano kontrolirano izvuče iz vaših kandži, ono preuzima rizike koje neko drugo dijete koje je bilo manje kontrolirano vjerojatno neće poduzimati. Aksiom teorije izbora kad su u pitanju mladi ljudi, glasi: dobivate veću kontrolu ako ju manje koristite.

Geni nam osiguravaju pet osnovnih potreba koje motiviraju sva naša ponašanja od rođenja do smrti. Za razliku od svih drugih živih bića, oni nam ne priskrbljuju ponašanja koja su nam potrebna da zadovoljimo ove potrebe

Zapamtite, teorija izbora još uvijek tvrdi: računa se ono, što vi činite u odnosu; kontrolirati ne možete ni svoga partnera niti bilo koga drugoga.

Antidepresivi otežavaju depresiranje i obuzdavanje ljutnje. Liječnici koji propisuju te lijekove moraju upozoriti pacijente i članove njihovih obitelji o mogućnosti provale ljutnje dok uzimaju te lijekove, ili u slučaju da ih naglo prekinu koristiti. Uzimanje i prekidanje korištenja droga utječe na naša čuvstva - alkohol je jedna od tih droga – što nam otežava savladavanje frustracije, zbog koje obuzdavamo ljutnju.