|
Radi za pet kuna dnevno da bi Zapadnjaci bili lijepi Kozmetička industrija godišnje potroši 100 milijuna dolara na oglašavanje, a djeca u siromašnim zemljama venu za zaradu od dolar dnevno. Dok se njezine vršnjakinje na Zapadu bezbrižno igraju, šestogodišnja djevojčica Sonia u ruci drži sito i prosijava zemlju u potrazi za mikom, odnosno tinjcem - sjajnim materijalom koji se koristi u kozmetičkoj industriji. 20. srpnja 2009 Njezin radni dan traje 12 sati, a ne mogu je omesti ni vremenske nepogode. I kad Sunce prži i kad lijeva kiša, mala Sonia u džungli traga za mikom. Nađe li dovoljno tog materijala, zaradit će dnevnicu od oko pet kuna i imat će pristojan obrok. Ne nađe li ništa, taj dan će biti gladna. Šestogodišnja Sonia samo je jedna od mnoštva djece u državi Jharkhand u istočnoj Indiji koja svakodnevno poput rudara kopaju, a zatim prosijavaju zemlju u potrazi za mikom. Indija je jedan izvoznik tog materijala koji se koristi u elektronici podjednako kao i u kozmetičkoj industriji, gdje se mika najviše koristi u izradi sjanih ruževa za usne i sjenila. "Jako je uznemirujuće što šestogodišnje djevojčice po cijele dane kopaju i rovare po zemlji za lijepe žene diljem svijeta. Na tu činjenicu treba upozoriti kozmetičke kompanije, potrošače i vlade", izjavio je za Sunday Times Bhuvan Righu, aktivist Bachpan Bachao Andolan (BBA), organizacije za prava djece. Ta organizacija je u pratnji novinara Sunday Timesa pronašla Soniu i njezinih 15 vršnjaka kako u indijskoj zabiti, 1000 kilometara istočno od New Delhija, ropski rade ne bi li osigurali barem jedan pristojan obrok na dan. Djeca radnici u Indiji su uobičajena pojava. Prema indijskom zakonu djeca mogu početi raditi već sa 14 godina, ali je za neke opasne i izrazito mukotrpne poslove, poput rudarskih, dobna granica povećana na 18 godina. Indijska vlada tako procjenjuje da 12 milijuna djece mlađe od 14 godina svakodnevno radi da bi preživjelo. Procjene nevladnih skupina za prava djece, pak, govore o 60 milijuna malih radnika, od kojih mnogi rade vrlo isrcpljujuće poslove poput kopanja mike. Prema procjeni BBA u državi Jharkhand, tim se poslom, uvelike sličnom rudarskom, bave deseci tisuća mališana mlađih od 10 godina. Djeca miku prodaju posrednicima, a oni potplaćuju lokalne policajce da ne bi razotkrili ilegalni dječji rad. Posrednici materijal prodaju tvrtkama poput Pachisia&Co, jednog od najstarijih izvoznika mike koja zatim odlazi kupcima u Ameriku i Europu, posebice Njemačku. Jedan od kupaca je i Merck KGaA, njemački farmaceutski i kozmetički div. U kompaniji su svjesni da miku skupljaju djeca, ali ne mogu “osigurati inspekciju u tako udaljenim i opasnim područjima” kao što je u Jharkhand. Kako bi “oprala” nečistu savjest, kompanija je najavila financijsku pomoć lokalnoj školi te gradnju nove zgrade za oko 200 djece. Radi 158 milijuna djece ispod 14-te UNICEF procjenjuje da diljem svijeta radi oko 158 milijuna djece u dobi od 5 do 14 godina. Najveći broj djece-radnika, čak 69 milijuna, je u subsaharskoj Africi. Mnoga djeca obavljaju teške i opasne poslove, poput rudarskih, rade s kemikalijama i pesticidima te opasnim strojevima. U Indiji prema procjenama nekih humanitarnih organizacija čak 60 milijuna djece ispod 14 godina starosti svakodnevno zarađuje kako bi preživjela. (JL) prezeti sa zamirzine.net |
|
Hiša kulture Pivka - Čuza 17.07.2009 Determination - Austria - www.myspace.com/seewinkelhardcore Junk Messiah - Croatia - hardcore punk IZLOŽBA Tadej Vaukman s compilation (photo expo) http://tadejvaukmanphotography. blogspot.com/ http://tvojanedelja.blogspot.com/ at 22:00 |
|
I ove godine Prijatelji životinja nastavljaju kampanju ’Obitelj na more, a pas na ulicu?’. Primarni cilj ove kampanje jest osvješćivanje javnosti o sve većem problemu napuštanja kućnih životinja koji se posebice povećava uoči ljetnih godišnjih odmora. Drugi je cilj kampanje apeliranje na posvajanje napuštenih životinja umjesto kupnje životinja, čime se izravno utječe na smanjenje broja napuštenih životinja. 7. srpnja 2009 Kao što je to bio slučaj i proteklih godina, ovoj kampanji su se priključili Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo grada Zagreba i Cro A Portera, a uz Franku Batelić kampanju su proteklih godina svojim likom i djelom podržale brojne poznate osobe – Maja Vučić, Tatjana Jurić, Nikolina Pišek, Anđela Ramljak i Gala Svilan. Pjevačica Franka Batelić ovogodišnje je zaštitno lice kampanje Prijatelja životinja. Poziravši fotografu Goranu Matijašecu u Skloništu za napuštene životinje grada Zagreba u Dumovcu, odlučila je javnosti odaslati jasnu poruku da je naša obveza skrbiti se o životinjama te da odlaskom na godišnji odmor naša briga za njih ne prestaje. Plakati koje je osmislio Viktor Drago bit će postavljeni u Zagrebu i drugim gradovima Hrvatske tijekom mjeseca srpnja, a tiskane će biti i prigodne razglednice s istim vizualom. Zajedno s Frankom za vizual kampanje pod nazivom ’Pronađi svog prijatelja’ pozirali su i napušteni psi: Lucky, Linda, Luka i Maza, koji još uvijek čekaju u kavezima skloništa da ih netko prepozna kao svoje prijatelje i pruži im novi dom. Pozirao je i Horus, koji je upravo postao član nečije obitelji, no svejedno se priključio ovoj kampanji kako bi svojom pričom sa sretnim svršetkom dao potporu onim psima čija priča još čeka na sretan ishod. "Ne mogu shvatiti da netko ima srca ostaviti tako drage životinje, nekoga tko u potpunosti ovisi o drugome. Mislim da bi napuštanje životinja trebalo i strože kažnjavati. Napuštanje životinje vrlo je nemoralan i kukavički čin! Životinje nisu stvari, artikli ili potrošna roba koju koristimo izvjesno vrijeme ili dok nam se prohtije, pa ih onda neodgovorno odbacimo. One su živa bića koja zaslužuju ljubav, poštovanje i pravo na odgovarajuću skrb do kraja svoga života", izjavila je Franka Batelić prilikom prihvaćanja uloge zaštitnog lica kampanje ’Pronađi svog prijatelja’. Svake godine tijekom godišnjih odmora svjedoci smo sve većeg broja napuštenih životinja. Bilo da one lutaju ulicama ili bivaju ostavljene pred skloništima, takvi su prizori neprihvatljivi. Potrebno je poduzeti odgovarajuće mjere kako bi se takvom ponašanju stalo na kraj. Napuštene životinje, prepuštene na brigu sebi samima postaju ugroza i za ljude. Psi koji se okupljaju u čopore zbog manjka skrbnika i mačke koje često skončavaju pod kotačima naših automobila nisu krivi za svoju nesreću. No svejedno su oni ti koji plaćaju cijenu ljudskog nemara, dok pravi krivci i dalje ostaju nekažnjeni. Budući da je Hrvatska svjetski popularno turističko odredište, slike lutajućih gladnih i žednih životinja nikako nisu uspomene koje turisti žele ponijeti kući sa svoga odmora. Učestale reakcije stranih turista koji pronalaze napuštene životinje i njihovo nezadovoljstvo zbog nemogućnosti rješavanja problema njihova zbrinjavanja upozoravaju da je ovo gorući problem na čije se odgovarajuće rješavanje više ne može čekati. Napuštanje životinja je prema Zakonu o zaštiti životinja kažnjivo novčanom kaznom do 15.000 kuna. No, pored zakonskih odredbi, važno je da smo svi mi ponaosob svjesni tereta i odgovornosti kojeg preuzimamo na sebe prilikom udomljavanja životinje. preuzeto sa: http://www.zamirzine.net/ |
| < | srpanj, 2009 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | ||