roker45
05.01.2008., subota
Kalendar
|
Prije 5 dana je kalendar okrenuo stranicu i počeo nanovo,što me ponukalo da malo istražim povijest kalendara.. Po podacima povijesničara, u cijelom svijetu je od početka civilizacije, u upotrebi bilo preko 1600 kalendara. Kalendarski sustavi koji se koristi u Europi i većem dijelu svijeta vodi porijeklo od starog rimskog lunarnog kalendara,rimska godina je prvobitno bila neobično kratka. Počinjala je 1. ožujka i imala je samo 10 mjeseci sa ukupno 304 dana.Lutanja s kalendarima prekinuo je Julije Cezar koji dovodi učenog Sozigena iz Aleksandrije koji pravi prvi znanstveno utemeljeni kalendar koji se uvodi 01.01.45 g.prije Krista.Kalendar je nazvan Julijanskim i po njemu je prosta godina imala 365 dana,a prijestupna ,svaka četvrta,366..Prosječno 365 dana i 6 sati,dulja od tropske godine za 11 min i 14 sec..Na prvi pogled nije mnogo,ali za 128 godina razlika je jedan dan,ili za 4 stoljeća 3 dana...Ova razlika nije ispravljana pa u 15.stoljeću proljeće nije počinjalo 11 već 21.ožujka te je papa Gregorius (Grgur) XIII uveo reformu i skratio 1582.godinu za 10 dana tako da je poslije 4.listopada došao 15. listopada 1582..Uz još neke reforme taj kalendar je nazvan po njemu "gregorijanskim" kalendarom.. Gregorijanski kalendar bespogovorno je usvojen u rimokatoličkom svijetu dok su mu pravoslavne zemlje dugo pružale otpor. Neke pravoslavne crkve i do dan danas koriste julijanski kalendar. Zanimljivo i otkud 28 dana u veljači..Cezar je nazvavši 7.mjesec svojim imenom,juli,dodao jedan dan da ima 31 ,a taj dan uzeo veljači..Poslije je i car August,nazvavši 8.mjesec augustom opet uzeo jedan dan veljači pa joj je ostalo 28..Dakle kalendar je pun narcisoidnih poteza.. Zašto ovo pišem?Ne postoji savršen kalendar,ali postoji jedan najbliži savršenstvu.. I u Perziji se lutalo s kalendarima i u 11 stoljeću ,točnije 1074.godine Seldžučki kralj Dželaludin okupi 8 najvidjenijih znanstvenika tog doba na čelu sa Omarom Hajjamom,da naprave kalendar..Poslije 4 godine napravili su "dželali"/ili Hajjamov/ kalendar kojim se i danas služe u Iranu. U iranskom kalendaru postoje proste i prijestupne godine. Proste imaju 365 dana, a prijestupne 366, što je slučaj i sa ostalim sistemima koji imaju slično riješenje za izjednačavanje dužina kalendarske i tropske godine. Ali, način umetanja prijestupnih godina u iranskom kalendaru značajno se razlikuje od gregorijanskog. Kod Hajjama postoji ciklus od 33 godine, u okviru koga se raspoređuje 8 prijestupnih, po pravilu, da poslije 7 perioda u kojima je prestupna svaka četvrta godina, bude jedan period sa prijestupnom petom godinom. Tako imamo da se godini od 365 dana dodaje 8 dana u periodu od 33 godine, te prosječna kalendarska godina u tom periodu traje 365,2424 dana. Kada ovaj decimalni izraz pretvorimo u vremenske jedinice, dobija se da Hajjamova godina traje 365d 5h 49m 3s, što je za samo 17 sekundi dulje od tropske i za oko 9 sekundi joj je bliža nego gregorijanska. Zato je Hajjamov kalendar točniji od gregorijanskog. Da bi se nakupio jedan dan greške, potrebno je preko 5000 godina, te se Hajjamov kalendar može koristiti bez ispravke oko 1700 godina dulje nego gregorijanski. Znanstveno je dokazano da je duljina proljeća i ljeta zajedno veća od duljine jeseni i zime zajedno, i upravo ovu činjenicu odražava iranski kalendar: prvih 6 mjeseci tog kalendara imaju po 31 dan, ukupno 186 dana, dok ostali zbirno imaju 179 dana u prostoj i 180 dana u prijestupnoj godini. Ovo nam pokazuje da su sastavljači iranskog kalendara znali da godišnja doba imaju različitu duljinu i da Sunce u toku godine provede oko 7 dana dulje na sjevernoj nego na južnoj nebeskoj polulopti. Uzrok pojave je eliptičnost Zemljine putanje oko Sunca. Kada se Zemlja nađe imeđu točke jesenje i proljećne ravnodnevnice, bliža je Suncu, brže se kreće po svojoj stazi i potrebno joj je manje vremena da dosegne proljetnu točku. Suprotno se dešava kad se Zemlja nađe između proljetne i jesenje točke. Pojavu je prvi objasnio veliki njemački astronom Johan Kepler (1571-1630) početkom XVII vijeka u svojim čuvenim zakonima. Svakako, Omar Hajjam, koji je živio 550 godina prije Keplera, nije znao suštinu pojave kako je to Kepler objasnio, ali je poznavao njenu praktičnu posljedicu i uvrstio je u svoj kalendar.  |
