RIJEKA Park na Delti
... zapelo mi oko na neke nacrte i videnja kako bi trebao izgledati buduci Rijecki park na Delti,
par slika postam dolje.
Moje videnje Parka na Delti je da bude poput ostalih parkova po gradovima diljem svijeta i planeta, da se jako puno zeleni. Nijedan park nema NIKAKVU gradevinu unutar parka jer to onda nije park. Pa nisu valjda ludi svi gradovi koji ne zale za tim centralnim povrsinama i puno vecim, na koje smjestaju svoje parkove i koji sluze iskljucivo za razonodu i odmor. Nije mi jasno zasto se Rijeka, koja vapi za zelenim povrsinama, tako plasi tih istih, mislim zelenih povrsina, na tom ipak mini prostoru od samo nekih 37 ha. Nema tu mjesta ni za cement ni za pjesak, samo zemlja i zelenilo cini PARK parkom. Nemam nista protiv zgradurina-visokih nebodera, koji Rijeci dobro dodu da rijese manjak gradskog prostora, ali kategoricki NE uz more, da zakloni pogled ka moru i na pojasu koji bi konacno mogao dati novu dodatnu vrijednost gradu, onu zivljenja u prirodi i s prirodom. Park, kojega treba nakrcati raznoraznim primorskim biljkicama, je mjesto koje se moze iskoristiti i za odrzavanje prigodnih manifestacija; maskare, sajmovi, razni kulturni dogadaji, razni koncerti, ciji decibeli nece smetati eventualnim stambenim zgradama. Takvim potezom se osloboda i Riva i ostale neprikladne povrsine koje se sada koriste u te svrhe. Park treba nuditi bicikle i spotrsku rekreaciju, a plazu treba smjestiti tamo gdje joj je prikladnije mjesto-Kostabela-Bivio, kao produzetak nove, prekrasne plaze, Ploca na bazenu.
Prisjetimo se da je Maksimir-Zagrebacki, smjesten na površini od 316 hektara, kamo su utočište pronašle mnoge biljne i životinjske vrste. Stoljetni hrastovi sa vise od stotinu vrsta ptica, a značajne su i druge vrste životinja vezane uz stare šume, poput vjeverica te nekih vrsta šišmiša, inače globalno ugrožene skupine životinja. Osim šuma u parku Maksimir možemo naći livade, jezera i potoke, koji također predstavljaju važna staništa raznim biljkama i zivotinjama, te time doprinose njegovoj biološkoj raznolikosti.
Londonski Hyde Park ima 142 ha povezan sa Kesington gardens od 272 ha
Central Park NY ima 341 ha, a najveci Evropski Parko San Giuliano u Ve-Mestre cak 700 ha i niti jedan nema nikakve skupine gradevina, sve se samo jako puno z e l e n i.
Pitam se pitam, ma ti nasi arhitekti, znaju nacrtati jedan obican jednostavan P A R K .
|
