Ribolov - šaran

Objavljeno: 08.09.2007., subota

Carp rig

Evo želim vam prikazati jedan sistem koji koristim u šaranolovu: Carp Rig 1 Na upredenicu Sufix Magician čvorom bez čvora zavezana je udica Owner K-beak broj 4. Predvez je dužine 20 cm jer mi se je ta dužina pokazala najboljom za vodu na kojoj najčešće lovim, a to je jezero Šumbar. Udica je jedan novi/stari model od ownera, dužeg vrata sa vrhom malo savinutim prema unutra i meni se odlično pokazala na terenima gdje nema puno loma a na šumbaru me je posebno iznenadila jer mi se riba na nju uopće ne otkvačuje što je inače čest slučaj na šumbaru sa drugim modelima udica. Na udicu stavljam i shrink tubu te ju malo nakrivim i na vrućoj pari ili upaljačem oblikujem u konačni oblik koji vidite na slici. Time dobivam već svima poznati efekt ubadanja u šaranovu donju usnu, no da to i nije baš uvijek tako sigurno znate i sami no recimo meni se barem 50% riba zakvači u donju usnu. Dlaku uz vrat udice drži shrink tuba a na cijeli sistem se još može dodati i mali „ring“ na dlaku tako da boila slobodno klizi po dlaci. Ovo je ta udica: Evo ovako izgleda predvez u konačnici: Efekt ubadanja Ovdje bi se htio još osvrnuti na efekt ubadanja koristeći shrink tubom popularno zvan „line aligner“. Sigurno je da stvar radi no da bi u potpunosti odradila svoju funkciju (ubadanje u donju usnu) tu se ipak treba pridržavati nekih „sitnica“. Trebalo bi na vrat udice dodati mali komad tube da drži dlaku i smjestiti tubu od početka do sredine luka udice tako da dlaka ne „napušta“ udicu klasično nego sa sredine luka udice. Trebalo bi koristiti upredenicu sa omotačem ili flourokarbonski predvez kako bi šaran teže izbacio udicu iz usta. Predvez u pravilu ne bi smio biti duži od 20 cm a razmak od udice do boile neka bude oko 10 mm. E sad problem je ako lovimo daleko od obale, takav sistem se zna petljati, Tuba na luku udice se zna pomaknuti ili zarezati prilikom silovitog izbačaja pa bi u tom slučaju ipak trebali pojednostaviti sistem no za manje daljine ovaj sistem mi se čini idealnim. Ring – prsten (D-rig) Na ovakav sistem možemo dodati još i prsten-ring koje se inače spominje u sistemima pod nazivom D-rig. Osnovna ideja ovog sistema je da šaran ako pokuša ispljunuti boilu iz usta udica zahvaljujući krutom predvezu ostane u ustima a boila zahvaljujući prstenu klizne prema ušici, udica ostaje zadnja u ustima šarana i time dolazi do ubadanja. Sve ok ali to u praksi zbilja nije tako, barem prema mojim iskustvima. Na takav sistem sam lovio čak i manje riba nego na klasični, razlog neznam točno, možda je u nečemu drugome bila stvar no meni taj sistem jednostavno nije radio. Nadalje, ako ste gledali serijal filmova „KORDA – Underwater fishing“ u jednom od nastavak smo mogli lijepo vidjeti kako riba sistem može usprkos svemu navedenom usisati i ispljunuti bez da se ubode a bilo je i slučajeva kada se riba jednostavno otkvačila čim je trznula glavom sa sistemom u ustima. Nešto ipak nevalja u tome sistemu a dečki iz Korda tima su lijepo napisali podnaslov „D for Disaster(katastrofa)“ Evo toliko od mene za sad, uskoro ću pisati o nekom drugom sistemu a ako imate komentare na ovo, ili me želite ispraviti u nečem navedenom samo ostavite komentar ispod! I obavezno posjetite: www.saranski-ribolov.com

- 12:41 - Komentar... (3) - Printaj Post... - #

Objavljeno: 07.09.2007., petak

Jezero Šumbar - 11.07.2007

Srijeda je, budi me zvuk fox-a, trgam se iz kreveta i shvatim da je to samo budilica na mobitelu, lijep početak. Slijedi pakiranje i odlazak na jezero Šumbar, pokraj Karlovca zajedno sa Kikijem i Domijem. Dolazimo u kućicu pokraj jezera, malo razgovaramo i vidimo da je jako malo ljudi na jezeru, pa ipak je srijeda mislim si. Uzimamo brojeve i idemo na jezero. Učinilo mi se da je sada već famozna pozicija 16 slobodna, dolazimo i ne vjerujem svojim očima, stvarno je prazna. Domi će loviti odma pored kernovog otoka a Kiki i ja bacamo novčić, lijevo sam. Markiram i vidim da do 90 metara daljine nema nikakvog prijelaza, znam da je tamo neki prijelaz malo dalje al pošto ćemo ostati dva dana stvarno mi se neda mučiti i loviti dalje od oko 80 metara. Zabacujem sva tri štapa na dipanu tonuću boilu na različite daljine. Prolaze dva sata i već imam ribu na srednji štap na oko 70 metara, šaran od oko 5 kg. Puštam ga naravno bez vaganja ali svejedno okinem koju fotku u slučaju da će nam riba loše grist pa da imamo bar nekaj na slikama. Dobar početak… Zabacujem štap i na njega kobram 20 boila, kaže mi Kiki da to nema smisla, da im ništa neće značit tih 20 boila ali već sat vremena nakon prvoga dobivam ponovno griz, nažalost riba mi se otkačila već nakon minute drila. Gledam udicu i sistem, udica Maruto br. 6 sa shrink tubom i predvez od 15 cm. Neznam zašto se otkačila, Kiki i Domi mi se smiju tako maloj udici, pa mislim si možda je udica kriva, zabacujem opet istu i ponovno kobram ovaj puta 50 boila… 16:00 Dok Kiki raketira griz ponovno na moj srednji štap. Šaran od 6 kg ubrzo je u podmetaču, riba je savršeno zakvačena, možda ipak nije udica bila u pitanju… Sada sam definitivno odlučio gdje ću formirat hranilište, idealna daljina, 70 metara. Kiki će loviti malo dalje na 80-90 metara a Domi isto ko i ja na oko 70 metara pored prolaza ispred otoka. Navečer bacam oko 30 raketa kukuruza i kobram skoro kilu boila. Točno na zalasku sunca imam griz na hranilištu, nakon sat vremena kada sam već očekivao da je ovo moja prva dvadesetka u podmetač ulazi šaran od 12,5 kg, nevjerojatno, koliko snage ima taj šaran, frend kaže da sam ga pre slabo drilao, neznam ni sam, probat ću idućeg malo jače stisnut ali ovdje nigdje nema loma… Ovaj je zagrizao na dobri stari Gamakatsu br. 2 na jednu dubinsku boilu promjera 20 mm. Do jutra ima još dvije ribe na onu malu maruto udicu (veći 10 kg) i još dva otkvačivanja, čudno. Kiki je ulovio par riba preko noći a najveći je prekrasan šaran ljuskaš vretenac od 14 kg. Domi lovi par riba još jučer navečer, najveći 12 kg. Ujutro stavljam duži predvez na na tu udicu i mekanu upredenicu. U podne dobivam ribu, šaran od 5 kg. Riba se baca nad hranilištem al nisam ništa hranio još od jučer navečer. Odlučujem bacit desetak raketa da ih zadržim. Dok raketiram imam griz i lovim šarana od 10,5 kg opet na tu malu udicu. Hranim i dalje. 20 minuta nakon raketiranja lovim šarana od 5 kg. Puštam šarana i u isto vrijeme imam griz konačno i na taj treći štap na pop up boilu, udica Owner C-8. Znam da je tanka udica pa oprezno drilam, osjećam da je riba velika, otkvačuje se, nemogu vjerovat. Ljut sam i odmah mijenjam udicu. Do navečer se nije više ništa događalo a navečer Domi dobiva prekrasnog šarana golaća od 17 kg, također se jakooo dugo bori s njime, malo više od sat vremena, ni on ne vjeruje kolko je riba bila jaka. Nakon što sam bacio 30 raketa i iskobrao kilu boila idem spavat. Oko ponoći dobivam ribu od 13 kg, na treći štap na udicu Owner C-5 br.2. Do jutra vadim još par manjih šarana, nedaju mi spavati… Ujutro Domi i ja komentiramo ovaj odličan ribolov i situaciju kada su Domiju velika riba grizla po danu a meni po noći a kod njega je samo 2,5 metara dubine a kod mene oko 5 metara. Također komentiramo kako se meni dosta riba otkvačuje na one male udice ali zato na njih i najviše grize. Oko podneva se pakiramo i idemo doma na spavanac. Šumbar nas je opet očarao kako svojom ljepotom tako i prekrasnim šaranima koji plivaju ovim jezerom ! Ovo je moj najveći šaran ovog ribolova Ovo je Kikijev najveći šaran ovog ribolova Ovo je Domijev najveći šaran ovog ribolova ujedno i najveći šaran naše kampanje

- 11:09 - Komentar... (4) - Printaj Post... - #

Objavljeno: 04.09.2007., utorak

Opis bloga

Evo zovem se Dubravko Križančić i ribolovom se bavim od malih nogu. Došao sam na ideju da napišem blog o ribolovu i na njemu će biti sve vezano uz ribolov a poglavito šaranolov čime se i najviše bavim. Biti će tu opisa sa slikama raznih montaža koje su mi funkcionirale, testova nekog pribora od frendova a i mojeg naravno... Blog je još u izradi i nema puno sadržaja na njemu a s vremenom će ga biti sve više. Za početak imate tu izbornik sa lijeve strane sa par članaka koje sam djelom napisao sam a djelom pomoću odlične knjige autora Krešimira Kurija - "Osnove Šaranskog Ribolova" koju ako niste nabavili OBAVEZNO morate nabaviti kao i njegovu novu knjigu "Moderni Šaranski Ribolov". Eto toliko za početak, Pozdrav i bistro uz mog najdražeg Šumbarskog šarana!

- 22:45 - Komentar... (1) - Printaj Post... - #

Objavljeno: 02.09.2007., nedjelja

Ribolovna mjesta

Ribolovna mijesta na jezerima U ribnjacima, jezerima, šljunčarama i ostalim zatvorenim vodama, podvodne uzvisine koje se nalaze u neposrednoj blizini obale, na početku sezone predstavljaju prvorazredno mjesto jer je tu manja dubina nego drugdje, između 1 i 2 metra. U proljeće se upravo tu rađa prva vegetacija koju će izgladnjeli šarani prvu istražiti u potrazi za hranom. Pored toga, ako se nalazi u osunčanoj zoni i u zavjetrini hladnih sjevernih ili istočnih vjetrova, bez oklijevanja zauzmite taj položaj ! Za velikih ljetnih vrućina kao i tijekom cijele zime šarani provode najveći dio vremena u dubokim rupama. Od njih se udaljavaju samo nekoliko sati (ljeti samo noću, zimi često između 10 i 16 sati) radi pretraživanja periferije u potrazi za hranom. Ribolovna mijesta na rijeci U tekućicama mjesta za šarane moraju obvezno zadovoljiti tri kriterija. Moraju biti u zoni gdje je vodeni protok sporiji, jer se tu naslage lakše talože po dnu. Dubina im mora biti između 1,50 i 2,50 m jer jedino u takvim plitkim zonama osvijetljenost i temperatura vode omogućuju bogati razvoj riječne vegetacije. Konačno, hrane mora biti u obilju, mnoštvo vodenih kukaca u blizini vodenih trava, lopoča, stabala koja natkrivaju obalu. Za velikih jesenjih kiša kao i usred ljeta, šarani traže zaklon u zaštićenim zonama dalje od riječnih tokova i u dubinama. Naprotiv, između travnja i lipnja ne oklijevaju obilaziti sektore duboke samo nekoliko centimetara, u mrtvim rukavcima i uvalama. Dubina i sastav dna Osnovna greška mnogih ribolovaca je u tome što biraju šaransko mjesto prema izgledu obale i njenoj dopadljivosti, često zanemarujući podvodnu konfiguraciju. Ukoliko vam je podvodni reljef lovišta poznat, vaša je startna pozicija nesumnjivo vrlo povoljna no ako nije dno se može upoznati na nekoliko načina. Dubina vode se najlakše mjeri iz čamca tako da na konopac na svaki metar duljine zavežemo jedan čvor a na kraju zavežemo uteg. Spuštanjem utega do dna , te istovremenim brojenjem čvorova, vrlo je lako izračunati traženu dubinu. Ukoliko je vožnja čamcem zabranjena postoji metoda mjerenja dubine upotrebom štapa za ispitivanje (markiranje). Izrada je sljedeća: Direktno na nit navucite teže šaransko olovo sa vrtlom, a potom zavežite jači plovak. Kada zabacimo takav sistem najlon treba jako napeti tako da plovak dođe do olova, zatim treba popuštati po 50 cm najlona sve dok plovak ne iziđe na površinu. Dubina se računa tako da pomnožimo broj puta kada smo popustili najlon sa 50 cm. Možemo koristiti i specijalni plovak za mjerenje dubine (marker plovak). Kod izbora plovka treba obratiti pozornost na oblik, boju, plovnost i samu kvalitetu izrade. Za određivanje sastava dna nam je potrebno na kraj niti zavezati olovo. Kada zabacimo takav sistem potrebno je lagano potezati te ćemo po otporu na štapu razaznati sastav dna. Meni jedno od najljepših i najboljih mjesta na svijetu, kako izvana tako i prema podvodnoj konfiguraciji...

- 22:42 - Komentar... (0) - Printaj Post... - #

Šaran

Cyprinus carpio Obični šaran (Cyprinus carpio – porodica Ciprinidae) ima produljeno debelo tijelo prekriveno ljuskama. Masivna se glava završava ustima s četiri brka, a može se produljiti u obliku cijevi kojom šaran pretražuje i usisava hranu s dna. Jedina leđna peraja ima na početku nazubljenu i veoma oštru zraku. Prema staništu, boja mu varira od bijelo zlatne do smeđe po leđima , a postaje svjetlija s bakrenim odsjajima po bokovima te završava s više ili manje svijetlim trbuhom. U našim vodama živi više morfološki različitih pasmina šarana (riječni šaran i pitom ili ribnjački šaran) koji se na prvi pogled razlikuje oblikom tijela, brojem i položajem ljusaka. Čini se da šaran više voli stajaćice ili rijeke sporijeg toka, koje se ljeti jako zagriju. Posebno su mu drage vode bogate vodenom vegetacijom, a podnosi maleni postotak otopljenog kisika u vodi. U prvim godinama života šarani rado žive u jatu, ali kada ostare veći primjerci pribjegavaju samotnjačkom životu. Aktivnost šarana je noćna i dnevna, ali je u svakom slučaju povezana s temperaturom vode. Pri hladnoj vodi šaran ograničava svoje kretanje i prehrambenu aktivnost i troši sve manje energije. Tijekom cijelog života, šarani se hrane ličinkama, kukcima, mekušcima, ali i različitim raslinjem kao što su biljne mladice, sjemenke, korijeni. Neprestano pretražuju taloge do dubine koja zna prelaziti 20 cm. Mladi se hrane planktonom, a stariji mogu postati ako treba i grabežljivci. Za razmnožavanje, šaranu je potrebna temperatura vode od barem 20°C tijekom desetak dana. Čim se dostigne ta temperatura, u nekim vodama već u svibnju, ali češće u lipnju ili srpnju, ženke kreću prema travnatim zonama. Tu polažu od 120.000 - 130.000 jajašca po kilogramu težine. Mlađ se rađa 4 - 5 dana nakon što ih oplode mužjaci. Prosječan životni vijek šarana je 15 - 30 godina. Prosječna veličina šarana je 50 cm - 100 cm. Skokovi i mjehurići Naći ćete šarane tamo gdje traže hranu, osobito ličinke kukaca koje nalaze neumorno rujući po dnu. Svoju nazočnost često odaju skokovima izvan vode, obično u zoru ili u sumrak. Katkada se radi o običnim izranjanjima, istina nešto diskretnijim, ali ipak dovoljno znakovitim. Šarane možete lokalizirati i slijedom finih mjehurića koji se penju prema površini, iza kojih često slijedi drugi takav niz desetak centimetara dalje. I doista, u potrazi za ličinkama i kukcima na dnu vode, šarani se služe istovremeno ustima i repom. Mogu tako pretražiti naslagu duboku i do dvadesetak centimetara. Godišnja doba Godišnja doba kao i temperatura vode značajno utječu na ponašanje i kretanje šarana. Nakon nekoliko zimskih mjeseci koje provode u hladnoj vodi hraneći se oskudno, šarani trebaju obnoviti iscrpljene zalihe energije. Na prve znakove proljeća, skupljeni u mala jata, obilaze svoje obitavalište po uvijek istoj ruti koja ih vodi gdjegod ima hrane u obilju. Potom, što voda postaje toplija, to se šarani više približavaju svojim zonama mriještenja, među podvodnu vegetaciju i prema plićim vodama... Ljeti, zbog manjka kisika u vodi smanjuju svoju aktivnost i traže dubine. Ujesen postaju aktivniji, ubrzano i obilato jedu pripremajući se za oštru zimu.

- 22:10 - Komentar... (4) - Printaj Post... - #

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.