|
|
| < | veljača, 2007 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | ||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Kao stjena što se neda
Žegama, divljim olujama
I ja nikad nedam se
Kroz stvarnost lutam
Život moj je poput hladne rijeke
Beskrajan i vijuga se
Iz nekog razloga neznana
Negdje ipak prestaje
Nisam sudac a ni mudrac
Teško nosim to kamenje
To breme sjecanja
Na svojim ledima
Gdje god dodem, kud god prodem
Vec je netko odlucio
U ime onoga što nas je stvorio
A nije se borio
Necu izdat ja, Boga nikada
Necu gasit sunce, koje s neba sja
Necu zbog tebe, kukom na sebe
Jer ti me voliš i ti se moliš za mene
LIJEPA LI SI
Kad se sjetim,suza krene,
zamirisu uspomene,
svake stope rodnog kraja
i narodnih obicaja.
Prepoznah lijepotu tvoju
sto probudi ljubav moju.
Kad sam s tobom,srce moje
kuca jace,veliko je.
Oj,Zagoro,lijepa li si,
Slavonijo,zlatna ti si.
Herceg-Bosno,srce ponosno,
Dalmacijo,more moje,
jedna dusa,a nas dvoje.
Pozdrav,Liko,Velebita diko.
Kad Neretva k moru krene,
ti se tada sjeti mene.Mojoj pjesmi budi tema
za sve one kojih nema.
Ajde,Istro i Zagorje,
podignimo sve tri boje,
zagrlimo se pred svima,
neka vide da nas ima.
Oj,Zagoro,lojepa li si,
Slavonijo,zlatna ti si.
Herceg-Bosno,srce ponosno,
Dalmacijo,more moje,
jedna dusa,a nas dvoje.
Pozdrav,Liko,Velebita diko...
Ifka i Hana
Dan
Ja i Samec
Ja i Matkovic
Pavlovic
Ja i Leo
Dolores i Sara
Šamec
Veno
Neno
Ivana
Ante
Hana
Ana I.
Petrorke
Tea
Leo
Blog.hr
Forum.hr
Monitor.hr
Puška puca, a top rice, grmi kao grom,
Mlad ustaša bojak bije za hrvatski dom.
Puška puca, krv se lije, dušman bježi klet,
A ustaška hrabra vojska vrši zavjet svet.
Tjera smjelo dušmanina s praga djedovskog
I podiže staru slavu roda hrvatskog.
Puška puca, a top rice, barut miriše,
Mlad ustaša na bojištu ranjen izdiše.
Ne plaši ga grom pušaka ni topova jek,
Dom, sloboda, vjerna ljuba rani su mu lijek.
Oj, Hrvatska, zemljo mila, svice danak tvoj,
Sad ustaška hrabra vojska za te bije boj.
Od stoljeca sedmog
Mislili su neki, vec nas nece biti.
Ni veselje svoje nisu znali kriti
Raselit nas triba da nas manje ima,
Nisu tu ni bili tad ce reci svima.
Nek tudinu grizu, roda znati nece
Bez jezika narod nema više srece
Djeca roda povist nece znati
Potom svoj na svome nece bit Hrvati
Tko na tvrdoj stini svoju povist piše,
Tom ne može nitko prošlost da izbriše,
Varaju se i ne misle tako
Što se krvlju brani, ne pušta se lako.
Tko na tvrdoj stini svoju povist piše,
Tom ne može nitko prošlost da izbriše,
Mi smo tu odavna svi moraju znati
To je naša zemlja, tu žive Hrvati
Kroz vrimena gruba i kroz ljute boje
Branili smo casno mi ognjišce svoje
Cuvaše nam predi ovu rodnu grudu
Nisu zbog slobode ginuli zaludu
Al' sad evo opet nova zora rudi,
Oslih dugih lita Hrvatska se budi,
Tu na našoj zemlji naš se barjak vije,
Crven bijeli plavi, više se ne krije.
Tko na tvrdoj stini svoju povist piše,
Tom ne može nitko prošlost da izbriše,
Varaju se i ne misle tako
Što se krvlju brani, ne pušta se lako.
Tko na tvrdoj stini svoju povist piše,
Tom ne može nitko prošlost da izbriše,
Mi smo tu odavna svi moraju znati
To je naša zemlja, tu žive Hrvati
Na kamenu tvrdom o tom slova pišu,
"Od stoljeca sedmog tu Hrvati dišu".
Ako Ante Gotovina jest pretjerao,
i neka je čovjek pretjerao, neka se izvole zakoni prilagoditi.
Nema nevinih civila među Srbima, neka bježe psine preko Drine,
važna je samo Hrvatska, i bolje ako je čista...
Ante GOTOVINA rođen je 12. listopada 1955. na otoku Pašmanu u općini Zadar u Republici Hrvatskoj
2. Ante GOTOVINA je profesionalni vojnik i bivši pripadnik francuske Legije stranaca. Po povratku u Hrvatsku 1990. imenovan je zapovjednikom 1. gardijske brigade. Od veljače do travnja 1992. bio je zamjenik zapovjednika posebne jedinice Glavnog stožera Hrvatske vojske
a od travnja do listopada 1992. bio je raspoređen u Hrvatsko vijeće obrane
Ante Gotovina, Ivan Čermak i Mladen Markač za Hrvatsku su isto što su za Britance Montgomery, za Amerikance Paton – vojskovođe pobjedničke vojske. Nakon u Haagu još neviđenog iživljavanja sudačkog vijeća prema optuženim hrvatskim generalima i njihovim odvjetnicima na jednoj od zadnjih konferencija uoči početka megasuđenja, logično pitanje glasi: a što bi tek od njih suci radili da predstavljaju agresorsku stranu koja je izgubila rat?
Ova usporedba ne bi bila naivna kad bi Haaški tribunal bio sud poput onoga u Nu00FCrnbergu, gdje se sudilo agresorima i gdje je cijeli proces, radi brzog zadovoljenja žrtava, trajao od 10 do 12 mjeseci. Haaški sud, međutim, nije takva vrsta tribunala. Činjenice govore za sebe – počinje suđenje trojici generala vojske koja je, na svojem teritoriju, pobijedila agresora. Učinili su to hrvatski generali potom i u BiH, a temeljem sporazuma Hrvatske i BiH o zajedničkim vojnim operacijama.
Nakon smrti glavne i nekažnjene “zvijezde” sudišta, Slobodana Miloševića, nakon što će, vjerojatno zauvijek Haagu ostati nedostupni krvnici Mladić i Karadžić, hrvatski su generali, eto, postali svojevrsni “razlog postojanja” Tribunala. Stoga se svi raspoloživi efektivi glomaznog haaškog stroja od 1300 zaposlenika okreću, poput suncokreta, prema Hrvatima, jedinom preostalom “izvoru” haaškog svjetla. Utoliko teže za Gotovinu, Čermaka i Markača. Utoliko teže za hrvatsku vladu i državu.
Da se alarm uključio i u zaspaloj hrvatskoj vladi, dokazuje brza reakcija nakon mučenja Hrvata u petak u haaškoj sudnici. Sanaderova vlada ponovno će pokušati instalirati svoje pravne i vojne eksperte kao “prijatelje suda”, one koji bi u sudnici pomagali obranama. Odaslana je vijest kako je Vlada ustupila obranama “vrlo važan dokument”, službeni dopis premijera ratne vlade (Valentića), kojim se Oluja svodi u realne vremenske okvire, a ne u one iz optužnice. Opet logično pitanje: zašto je Vlada čekala da “dogori”, pa tek sada ustupa dokument?
A koliko još takvih dokumenata, bitnih za obranu, Vlada još posjeduje. A koliko ih je u predsjedničkom arhivu na Pantovčaku? Nema više vremena, najvažnije suđenje novije hrvatske povijesti počinje 7. svibnja. Kada započne, u roku godinu i pol do dvije, presuda će glasiti – nevini su, ili – krivi su. Kakva god bila, bit će to i presuda – Hrvatskoj, čije će utemeljenje države biti – obrana od agresije ili – nastanak na zločinu. Hrvatske vlasti nemaju prava kockati se s predstojećim suđenjem. Institut “prijatelja suda” već joj je dva puta odbijen. Formalno. Praktično, Vlada može instalirati svoju ekipu stručnjaka da rade u korist obrana i bez formalne suglasnosti suda i bez nazočnosti u sudnici.
Pa neka to i učini.
evo ljudi moram objaviti jednu jako,jako vaznu vijest napravio sam jos jedan blog Link Novog Blogaali cu piusati i na jednom i na drugom a vi komentirajte i tu i tamo=))))))))))))
