|
1.Povijest hipija-kako i zašto Korijene hipi pokreta moramo potražiti u davnoj 1940-oj,poslije Drugog Svjetskog rata. Sa razmakom od 30 godina,svijet su pogodila dva svjetska rata.Ljudi su željeli pobjeći od društvenih vrijednosti koje su im bile stavljene na pleća.Pjesnika Allena Ginsberga smatra se "ocem"ovog pokreta.Upotrebljavajući pisanu riječ,ljudi su počeli izražavati svoje fustracije,protestirajući protiv onog pogrešnog što su vidjeli u svijetu.Poezija se često preformirala u glazbu.To je,najvjerovatnije i izvor imena koje im je bilo dano:"The Beats".Čak su bili nazivani "Beat" generacijom.U pedesetima pokret se širio i rastao.Otvarali su se kafići,mjesta gdje su se nalazili i djelili misli i ideje.Jazz klubovi su također bili okupljališta.Iz tih mjesta su dolazili takozvani "The Beatniks",tipično odjeveni u staru,otrcanu odjeću,puštene brade i uz obavezne naočale koje su nosili cijelo vrijeme.Odbijali su se pokoriti pravilima.Fraza "I'm Hip" bila je česta među njima,a neki su se čak i nazivali "The Hipsters".Oni su bili preteče Hippija.Hippiji su tu ideologiju,utopiju, o slobodnom svijetu punom ljubavi i bez rata raširili izvan zidova kafića-u kampove.Gradić Berkley bio je centar pokreta gdje su se odvijali protesti i demonstracije.Hippiji su bili bijesni na nepravdu u svijetu:rasizam,siromaštvo,glad,bijedu,pitanje ženskih prava...Dva glavna faktora koja su poticali rast hipi pokreta bili su glazba i Vijetnam.Kako se rat nastavljao,sve je više mladih ljudi išlo u Vijetnam.Studenti su umirali u suočenju s nacionalnom vojskom u Kent State i Jackson State-u.To je bio rat kloji se smatrao nepravednim unutar pokreta.Mir je postao cilj hipija.Folk glazba je u 60-ima postala sve izraženiji način za borbu protiv države i rata.Predvodnicima te vrste glazbe smatraju se Pete Seeger,Woody Guthrie,Joan Baez,Bob Dylan i Arlo Guthrie.Oni su prenijeli riječi i misli Beat generacije na slijedeću razinu.Održavani su razni festivali kao Newport Folk Festival koji su privlačili veliku masu svijeta koji su uživali u toj glazbi.Festivali su rasli i u veličini i u brojevima.Puno je ljudi i napuštalo festivale jer su se bojali što bi mogli napraviti ti ludi,prljavi,napušeni hipiji.Istina je da su droge bile dio pokreta.Iz nekog razloga,droge su bile dio glazbe već generacijama,počevši od izvođača bluesa i jazza u 20-ima i 30-ima.Ovo je samo bio prvi put da se proširila tako daleko.Osim droga,i odjevanje je bilo dio protesta.Tada se u kolovozu 1969. "dogodio" Woodstock,festival koji je promijenio svijet.Pola milijuna hipija se ujedinilo da bi stvorili povijest.Tri dana su svi hipiji živjeli u miru,ljubavi,harmoniji.Ne zna se što je dovelo do raspada hipi pokreta.Možda kraj rata u Vijetnamu,možda milijun drugih razloga.Ne zna se.Ali zna se jedno: Hipijevska vatra još uvijek gori. 2.Monterey(16.-18. lipnja 1967.),Woodstock(15.-17.kolovoza 1969.) i Wight (26.-30.kolovoza 1970.) Na samom izmaku "ludih šezdesetih" više ništa nije bilo kao prije.Završavala je jedna glazbena revolucija obilježena Beatelsima,Stonesima,Whoovcima,Dylanom,Hendrixom,Doorsima i ostalim brojnim velikanima rock'n'rolla.U sedamdesete se ušlo bez Jimija,Janis,Jima,a ostalo je nasljeđe ljetnih rock događaja koji se više nikada nisu ponovili.Nakon ovih festivala,više ništa nije bilo isto,ne samo u glazbi,već i u cijeloj pop-kulturi. Sveti trolist velikih rock festivala započet je Montereyom,nastavljen Woodstockom te završen Wightom.60-ih godina rock ima sve više i više poklonika,a dvorane su se pokazale izrazito malim prostorom,kao za poklonike tako i za sudionike.Tebalo je naći veći prostor gdje bi bogovi rocka pokazali svu svoju kreativnost,snagu i razuzdanost. Monterey je bio nevino festivalsko čedo koje je svijetu otkrilo Doorse,Janis Joplin,Jimija Hendrixa,Grateful Deada,Simona&Garfunkela i druge.Na tom se mjestu sve događalo za i u ime muzike.Woodstock je bio skup pomalo umornih heroja koji su na velikom prostoru među brojnim poklonicima djece cvijeća dostojanstveno ostavili buntovne šezdesete u ropotarnicu povijesti.Wight-prmda je održan u sedamdesetima,po svemu pripada šezdesetima a mogao bi se protumačiti kao britanski odgovor na Woodstock,no bilo je očito da dolazi neko novo vrijeme u kojem će vrijediti nova pravila u kojima za ideale neće biti mjesta...Ta tri događaja trajno su obilježila vrijeme "mira,muzike i ljubavi",hipijevske ideologije,iskustva sa narkoticima i otkrivanja Indije;ali i studentskih demonstracija,političkih atentata (Kennedy,Martin Luther King),političkih prevrata,Vijetnamskog rata...Ipak,problemi koje u tom trenu ima Europa sasvim su drukčiji od Amerike,kojoj iz dana u dan stiže sve brojnija količina crnih plastičnih vreća iz Vijetnama i novi pozivi za regrutaciju.Anti-ratni mitinzi potresaju Ameriku.Na sveučilištu Berkley,Abbie Hoffman i Jerry Rubin radikaliziraju studentske zahtjeve,a udruživši se s hipijima u Chicagu,u kolovozu 1968.,nova američka ljevica organizira spektakularni "festival života"u istom trenutku dok Demokratska stranka u gradu ima svoju konvenciju koju protivnici nazivaju "festivalom smrti".Godinu dana poslije "chicaška osmorica" (Abbie Hoffman,Jerry Rubin,David Dellinger,Renie Davis,Tom Hayden,John Froines,Lee Weiner i Bobby Seale) oslobođena je na suđenju ,a tijekom suđenja konstantno su se održavali koncerti,preformansi i niz happeninga.. A onda se dogodio Woodstock,trodnevni "Art&Music fair",posljednje zajedničko okupljanje radikala i hipija.Osviještena Amerika hodočasti u slavu muzike i mira.Kolektivni izlet na farmu Maxa Yasgura-koja je,iako od predviđenog Woodstocka udaljena 50-ak kilometara,postala alternativna pozornica jer se prvobitna lokacija pokazala premalim prostorom za brojne hodočasnike ljubavi,mira i muzike-pretočio se u neočekivani happening cijele jedne generacije:od očekivanih 200-tinjak tisuća posjetitelja(koliko je karata otišlo u preprodaji) brojka je narasla na nevjerovatnih 450-500 tisuća.Još ih je dvaput toliko ostalo na zakrčenim prilaznim cestama ,a promet je bio paraliziran u krugu od 50km.Organizator Michael Lang možda je i mislio nešto zaraditi,no vidjevši koliko ljudi pristiže,proglašava festival besplatnim.Woodstock nije bio uobičajeni rock festival kakvih je bilo tog ljeta diljem Amerike:tamo se odlazilo iz uvjerenja i iz prosvjeda.I to u velikom broju.Morala je reagirati vojska,osiguravajući prolaz znatiželjnima,ali i prijevoz sudionika helikopterima do pozornice,nužnu medincinsku pomoć te hranu i vodu.No ukupno gledajući,strahu nije bilo mjesta,a umjesto oblaka dima eksperimentalnih nuklearnih eksplozija,"woodstock naciji" je "prijetio" jedino oblak dima marihuane brojnih sudionika te kiša.U tolikoj gomili bilo je sasvim jasno da je sigurnost ugrožena.Petero je osoba umrlo (troje od predoziranja,jedna od puknuća slijepog crijeva dok je jednog usnulog tinejdžera pregazio traktor),ali su tijekom tri dana rođene tri bebe.Reprterski gledano,festival se odvijao na slijedeći način: 1.dan su nastupili:Richie Havens,Country Joe McDonald,John Sebastian,Swami Satchadinanda,Bert Sommer,Sweetwater,Tim Hardin,Ravi Shankar,Melanie,Arlo Guthrie,Joan Baez. 2.dan: Quill,Keef Hartly,Santana,Mountain,Canned Heat,The Incredible String Band,Grateful Dead,Creedence Clearwater Revival,Janis Joplin,Sly and the Family Stone,The Who,Jefferson Airplane 3.dan:Joe Cocker,Max Yasgur(vlasnike farmekoji je pozdravio sudionike i posjetitelje),Country Joe and the Fish,Ten Years After,Johnny Winter,Crosby,Stills,Nash and Young,the Paul Butterfield Blues Band i Sha-Na-Na. Posljednji je na pozornicu izašao Hendrix.Bio je to četvrti dan-18.kolovoza 1969 u 8.30 ujutro.Nakon dva sata je otprašio američku himnu prred preostalih 40 000 najizdržljivijih. Sve što se kasnije dogodilo,ostalo je u veliko sjeni Woodstocka. 3.MJUZIKL KOSA U osvit doba Vodenjaka,sklad i razumijevanje,tolerancija i sloboda sukobljavaju se s užasom i tragedijom rata i uništavanja.Pleme hipija u njujorškom parku koristi se seksom i drogom,ali i duhom zajedništva,radosti i ljubavi,kao sredstvom za bijeg od surove stvarnosti koju čine vojni pozivi za posjet vijetnamskoj prašumi i susret sa strahom i smrću.Mladenačkim buntovništvom,protestom protiv besmisla institucija i autoriteta kao lažnih i opasnih božanstava,još jedna generacija ulazi u povijest tražeći svoje mjesto pod suncem. Kosa je prvi put na pozornici izvedena 23.travnja 1968.Samo na Brodwayu je reprizirana 1700 puta.Od praizvedbe pa sve do danas ,ovaj "ljubavno-plemenski rock mjuzikl" svojim sučeljavanjem generacija i mišljenja uvijek nanovo snažno potresa emocije publike diljem svijeta.Predstavljajući filozofiju djece cvijeća iz šezdesetih godina prošlog stoljeća,Kosa propituje i osnovne društvene odnose našeg vremena.S druge strane ,kao prvi rock-mjuzikl (čije su pjesme iznimno popularne i izvan kruga kazališne publike,a slavna je i filmska inačica Miloša Formana iz godine 1979.),ovo je djelo usmjerilo razvoj suvremenog glazbenog kazališta. (Neke od popularnijih melodija iz predstave:Aquarius,Donna,Manchester-England,Air,Initials,I Got Life,Easy to be hard,Be In "Hare Krishna",Three-Five-Zero-Zero,What a Piece Of Work is Man,Good Morning Starshine,Sunshine In) 4.ZAKLJUČAK Danas se hipi generacija smatra izumrlom,ali u svijetu još uvijek ima starih hipija i oni se još uvijek iskazuju.Također postoji jedan rastući broj mladih koji prihvaćaju ideale i misli koje su nekoć podržavali hipiji..."And we need them if we are going to survive the next century..." |