VRIJEDNOSTI SPORTA
- sportska aktivnost omogućava svakoj osobi zadovoljavanje osnovnih ljudskih potreba: za kretanjem i igrom, za sigurnošću, za redom i poretkom, za pripadanjem i za samopoštovanjem;
- sport i sportska aktivnost značajno utječu na psihosomatski razvoj i stanje djece, mladeži i odraslih osoba;
- bavljenje sportom važan je čimbenik u prevenciji raznih vrsta ovisnosti. Članovi sportske ekipe i trener mogu biti značajna podrška mladom sportašu. Tako on, osim obitelji, prijatelja i škole ima, ali i sam gradi još jedan zaštitni omotač koji ga brani od mogućih negativnih utjecaja iz okoline;
- bavljenje sportom osigurava podizanje kvalitete življenja – to je temelj mentalnog i tjelesnog zdravlja i boljitka ;
- sport i sportska aktivnost jačaju čovjekove kapacitete za suočavanje sa stresnim doživljajima i traumatskim iskustvima;
- vrhunski sportski rezultati mogu značajno afirmirati sportski sustav jedne države, ali i državu i naciju u cjelini;
- sport izuzetno potiče interakciju i komunikaciju među ljudima, neovisno o obrazovnom statusu, o generacijskom, spolnom ili statusnom određenju sudionika te time dosta utječe na aktualna društvena zbivanja i oblikuje društvenu svijest.
REDOVITO VJEŽBATI
Nedovoljna tjelesna aktivnost veliki je javnozdravstveni problem u „tehnološki“ naprednom svijetu. Slobodno vrijeme se, u većini slučajeva, provodi pasivno, sjedeći pred televizorom, računalom ili u kafiću. Dok u Europskim zemljama redovito vježba i više od 50% stanovništva, u Hrvatskoj je taj broj manji od 10%, a kod nas još manji od tog manjeg.
Redovito tjelesno vježbanje pomaže nam da
izgledamo i osjećamo se bolje, da budemo zadovoljniji, puni samopouzdanja i, što je najvažnije, redovita tjelovježba pomaže u
očuvanju i unapređenju zdravlja. Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije je svakodnevna tjelesna aktivnost umjerenog intenziteta u trajanju od najmanje pola sata provedena odjednom ili u više manjih segmenata.
Zdravlje nije genetski uvjetovano. Istina je da je sklonost određenim bolestima nasljedna, ali je isto tako činjenica da redovitom i primjerenom tjelovježbom, u kombinaciji s pravilnom, dobro izbalansiranom prehranom, možemo učiniti puno za sebe i svoje zdravlje.
Preventiva je najbolji, najjednostavniji i najjeftiniji lijek.
Redovita tjelesna aktivnost može spriječiti ili kontrolirati neke bolesti:
- smanjuje masnoće u krvi,
- prevenira povišeni krvni tlak,
- smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara,
- jača pluća,
- kontrolira težinu,
- prevenira i smanjuje stres,
- jača imunitet,
- osigurava veću snagu, izdržljivost i fleksibilnost zglobova i kralježnice,
- prevenira osteoporozu,
- smanjuje ozljede,
- omogućava bolje spavanje i opuštanje,
- povećava razinu energije,
- donosi bolje raspoloženje i kvalitetu života.
Radite ono što volite i slušajte svoje tijelo. Prije vježbe važno je istegnuti se, a na kraju relaksirati.
Preporuča se i bavljenje nekim aktivnostima kroz tjedan (najmanje 3-5 puta tjedno), ovisno o individualnim interesima (stretching,fitness, planinarenje, trčanje). Kod tih aktivnosti naglasak je na redovitosti.
Shvatite koliko vaš osobni angažman u redovitoj vježbi pomaže u smanjivanju tegoba, bolova i stresa i preuzmite odgovornost za svoje zdravlje.
FUNKCIONALNE SPOSOBNOSTI
Teško je hijerarhijski odrediti vrijednost ljudskih osobina i sposobnosti jer je svaka značajna na svoj način. Ipak, za ljudsko zdravlje primarno je imati zadovoljavajuće
funkcionalne sposobnosti.
One su odgovorne za razinu, stabilnost i regulaciju tzv. sustava za transport energije, u kojem sudjeluju brojni unutarnji organi, poglavito srčano-krvožilni i dišni sustav. O kvaliteti rada baš tih organa značajno ovisi ukupna izmjena tvari u organizmu od prijema, prerade i prijenosa energije do izbacivanja otpadnih produkata. O njima ovisi život i rad svake stanice ljudskog organizma.
Jedan od ključnih problema neaktivnog čovjeka današnjice nastaje uslijed poremećene ravnoteže između unosa i potrošnje energije. To je uzrok nastajanja poremećaja u radu i strukturi unutarnjih organa, a posljedice su brojne: od preranog starenja i umiranja stanica, preko taloženja masnog tkiva do dijabetesa i srčano-krvožilnih smetnji, koji je najdramatičniji predstavnik infarkta.
Te i slične tegobe mogu se značajno spriječiti odgovarajućim vježbanjem, a u nekim slučajevima isključivo vježbanjem.
Posebno je važna uloga vježbanja u povećanju jedne od funkcionalnih sposobnosti tzv. aerobne izdržljivosti, tj. povećanju razine primitka i transporta kisika.
Priroda je čovjeku dala mogućnost da tu sposobnost regulira vježbanjem. Ako osoba ne vježba, aerobna izdržljivost opada i nastaju brojne tegobe, a ako vježba, pospješuje rad svih organa i tako sprječava poremećaje.
Na tu se sposobnost može i mora utjecati tijekom cijelog života i u tom smislu
valja odgajati djecu i mladež da već zarana postanu svjesni kako je potrebno svakodnevno vježbati. A svakodnevno im vježbanje stariji moraju omogućiti.
Nije hir tvrditi da treba svakodnevno vježbati, jer to proizlazi iz spoznaje da se poželjna razina funkcionalnih sposobnosti, pa i aerobne izdržljivosti, relativno lako održava, teže postiže, a vrlo lako i brzo gubi.
PIERRE DE COUBERTIN
(1863.-1937.)
Promotor suvremenog olimpijskog pokreta, barun
Pierre de Coubertine rođen je u Parizu 1. siječnja 1863. Kao izdanak ugledne Francuske plemićke porodice Coubertin je dobio klasično obrazovanje. Zahvaljujući ocu, poznatom slikaru Charlesu Louisu de Coubertinu, Pierre rano otkriva raskoš kulture
Helade. Od trenutka kada ju je upoznao bio je opčinjen antičkim olimpijskim igrama.
Srednjoškolsko obrazovanje stekao je u pariškom jezuitskom koledžu Sv. Ignacije. Nakon toga trebao se odlučiti za životni poziv. Primljen je na vojnu akademiju, ali odustaje i upisuje školu političkih nauka na kojoj je i diplomirao.
Vrijednost športa otkrio je rano. Kao dječak bavio se veslanjem, mačevanjem i boksom. U knjigama
Bilješke o Engleskoj i
Školovanje Toma Browna upoznao je pedagoški rad
Thomasa Arnolda, ravnatelja privatne škole u Engleskom gradu Rugbyu. Godine 1883. odlazi na izvor samih zbivanja, u Rugby. Arnold je već odavno mrtav, ali zahvaljujući njegovim nasljednicima, njegove ideje su u cjelini oživotvorene. Školarci u Rugbyju sudjeluju u brojnim športskim aktivnostima s ozbiljnošću koja graniči sa fanatizmom. Coubertine je zapanjen činjenicom koliko je tjelesni odgoj u njegovoj zemlji bio okovan predrasudama naslijeđenim iz Napoleonovog doba.
Prostrani travnjaci Rugbyja po kojem hitaju lagano odjeveni mladići, nasuprot zagušljivih, najčešće iz konjušnice preuređenih Francuskih vježbaonica u kojima u uniformama stegnuti mladići izvode mehaničke vježbe pod budnom paskom za tjelovježbu priučenih časnika.
Engleske su škole tjelovježbom i športom odgajale muževne ličnosti snažne volje. Odgoj je imao prednost nad obrazovanjem. Arnold je napisao:
Želim odgojiti kršćane - džentlmene. Dječake nastojim naučiti da vladaju sami sa sobom , što je mnogo bolje nego da im ja zapovijedam.
Učenici su slobodno birali šport kojim su se željeli baviti.
Može se reći da je Coubertin u Arnoldovom djelu otkrio moderni vid antičkog olimpizma. Šport će mu postati glavno oruđe za ostvarenje pedagoških reformi u Francuskom školstvu.
O tome je napisao:
Pružit ću športom sjaj mlitavoj i ukrućenoj omladini, ojačat ću njezino tijelo i njezin značaj, prihvaćajući sve rizike športa, pa i njegovo pretjerivanje. Proširit ću njezine vidike i njezin sluh, otvorit ću joj široka obzorja - nebeska, planetarna, povijesna obzorja sveopće ljudske povijesti. I sve to pristupačno svima, bez obzira na porijeklo, stalež, bogatstvo, položaj ili zanimanje. ...
