o prirodi

23.02.2006., �etvrtak

KOALA

Koala �ivi u Australiji visoko u kro�njama eukaliptusovog drve�a, �ije je li��e njegova jedina hrana.Prednje i stra�nje noge posebno su mu prilago�ene penjanju po drve�u.Aktivna je no�u,a danju spava.Tijekom evolucije kod koale su se razvili d�epovi u obrazima,koji slu�e za spremanje hrane. 
Koale se pare izme�u prosinca i o�ujka,a 35 dana nakon toga na svijet �e do�i jedno mladun�e.U dobi od 6 mjeseci mali �e koala prvi put napustiti maj�in tobolac i popeti joj se na le�a.Majka malog koalu nosi na le�ima dok ne navr�i godinu dana.�ive 15 do 20 godina. 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img69.imageshack.us/img69/430/kkk2sm.jpg" border="0" width="100" alt <a 
<img src="http://img79.imageshack.us/img79/923/imagesdd4jz.jpg" border="0" width="85" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img79.imageshack.us/img79/6436/imageskoo3jz.jpg" border="0" width="106" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img8.imageshack.us/img8/811/imagesf5ym.jpg" border="0" width="135" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img301.imageshack.us/img301/3347/imagesjj2bd.jpg" border="0" width="117" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> 
!!!!!! 
Jo� pred stotinu godina koala je u australiji bio vrlo rasprostranjen,a posebno u Viktoriji i Novoj Ju�nom Walesu.Naseljavanje ljudi na ta podru�ja dovelo je na �alost do drasti�nog smanjenja populacije koala.Zbog intenzivne urbanizacije,�esto povezane sa spaljivanjem �uma,koale su ostali bez ve�eg dijela svog stani�ta, a mnogi su ubijeni zbog krzna.Tako je na primjer jedne godine iz Australije izvezeno vi�e od 2 milijuna ko�a koala.Ubijanje tih �ivotinja u takvom obimu dovelo je gotovo do istrebljenja �itave vrste.zbog nas?! <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img18.imageshack.us/img18/8020/images0ly.jpg" border="0" width="142" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a>

- 15:22 - Komentari (3) - Isprintaj - #

22.02.2006., srijeda

LEOPARD

Leopard je poznat po svojoj sposobnosti prikrivanja kao i po savr�eno razvijenim osjetilima.iakovoli �umske krajolike, dobro se snalazi i u drugim �ivotnim prostorima, bilo da je rije� o polupustinjama ili o podru�jima bez vegetacije neposredno ispod granice snijega i leda.Boja njegova krzna mo�e varirati od �ute do crne.Leopard �ivi samotnja�ki, uglavnom na �vrsto odre�enom teritoriju, osim u vrijeme parenja i pri odgoju mladun�adi.Teritoriji mu�jaka u pravilu su ve�i od teritorija �enki i �esto se preklapaju s teritorijem jedne ili vi�e �enki.Leopard obi�no lovi u jutarnjem i ve�ernjem sumraku. 
Vrijeme parenja ovisi o njihovom �ivotnom prostoru, oni koji �ive u tropima pare se �itave godine, a ostali u prolje�e.Leglo mo�e imati oko �estero mladunaca, ali obi�no pre�ive samo dva.tamnoplave o�i, tipi�ne za mladun�ad iz porodice ma�aka otvaraju se nakon devet dana.Mladi u pravilu ostaju uz majku oko dvije godine.Kroz to vrijeme nau�e loviti i brinuti se za sebe.�ive oko 12 godina. 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img390.imageshack.us/img390/9701/imagesmm8ey.jpg" border="0" width="104" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img390.imageshack.us/img390/8869/imageslol3in.jpg" border="0" width="110" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img513.imageshack.us/img513/9928/s7ch.jpg" border="0" width="150" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> 
!!!!!!!!!!! 
Ljudi su od davnih vremena lovili leoparde zbog izuzetne ljepote njegova krzna.Procjenjuje se da je u Africi ranih �ezdesetih godina ubijeno oko 50 000 leoparda.Broj leoparda je desetkovan.U Maloj Aziji, Mand�uriji i mnogim podru�jima gotovo ih nema.zbog nas?!

- 15:22 - Komentari (0) - Isprintaj - #

21.02.2006., utorak

VIDRA

Vidru susre�emo u slatkovodnim podru�jima ali i na stjenovitim mjestima uz morsku obalu.Iznimno je plaha, suzdr�ljiva �ivotinja koja �ivi samotnja�ki i prete�no je aktivna no�u.Najvi�e lovi u mo�varnim vodama,gdje u potrazi za hranom prelazi velike udaljenosti i pritom se seli iz jednog u drugi rije�ni sustav.Vidra se prvenstveno hrani ribom.Nije izbirljiva ali ve�ini pripadnika ove vrste omiljena je hrana jegulja. Vidra je pod vodom vrlo okretna. Gra�a njezina tijela upravo je nenadma�ivo osposobljava za plivanje i ronjenje. U vodi mo�e izdr�ati vrlo dugo. Mladunci nau�e plivati u dobi od 12 tjedana kad im naraste krzno otporno na vodu.Vidre nemaju odre�eno vrijeme za parenje. 
 �enka naj�e��e okoti 2 ili 3 mladunca.Nakon osam do devet mjeseci mlade �e se vidre prvi put za kratko odvojiti od majke. Potpuno samostalne postaju s dvanaest mjeseci.�ive 9 do 10 godina 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img21.imageshack.us/img21/1008/klj7co.jpg" border="0" width="150" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img21.imageshack.us/img21/9265/l0nj.jpg" border="0" width="122" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> 
!!!!!!!!!!! 
Vidru su nekada lovili zbog njezina krzna. Krajem pedesetih godina do�lo je do velikog smanjenja njihovog broja one�i��enja vode pesticidima.Ozbiljnu prijetnju njezinoj populaciji predstavlja i cestovni promet.Zbog bezobzirnog lova,trovanja, i uni�tavanja njezinog �ivotnog prostora ,vidra je danas jedna od najugo�enijih vrsta sisavaca u srednjoj Europi.zbog nas?!

- 15:23 - Komentari (1) - Isprintaj - #

20.02.2006., ponedjeljak

CARSKI PINGVIN

Carski pingvin �ivi na ledenim poljima Antarktika i Susjednih otoka te u moru koje ih okru�uje.Iako carski pingvin prete�no �ivi u moru,a njegova se hrana sastoji od od morskih �ivotinja,a on se gnjezdi iza za�titnih ledenih grebena duboko u unutra�njosti Antarkti�kog kopna.Kako se carski pingvini gnijezde zimi,moraju za gnije��enje odabrati podru�je na kojem po�etkom ljeta ne�e do�i do topljenja leda prije nego �to se njihovi mladunci osamostale.Do svojih stalnih gnijezdili�ta prelaze udaljenost od deset, a katkad i do sto kilometara.Carski pingvini ne grade gnijezda, a jaje griju tako �to ga polo�e na noge i prekrivaju ko�nom naborom s donje strane trbuha.�enka oko dva tjedna sama grije jaje,a zatim ga predaje mu�jaku, koji ga sprema u svoju trbu�nu vre�u.On grije jaje sljede�ih �etrdeset do pedeset danau svojoj trbu�noj vre�i gdje je dobro za�ti�eno od hladno�e koja mo�e dosegnuti i -40 stupnjeva. �ive u kolonijama koje broje 500-20 000 parova.�ive oko 20 godina. 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img76.imageshack.us/img76/2936/11pm.jpg" border="0" width="150" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img76.imageshack.us/img76/3351/11wk.jpg" border="0" width="95" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a>

- 15:24 - Komentari (0) - Isprintaj - #

JELENI

Predstavnici jelena (Cervidae) dijele se na : jelene lopatare, obi�ne jelene, obi�ne srne, osebujne sjeverne losove, sobove. 
Ove su �ivotinje pre�iva�i kratkih repova i kratke, uz ko�u prilegnute dlake, a najraspoznatljivija osobina zajedni�ka svima je razgranato ko�tano rogovlje. 
Veli�ina tijela ovih �ivotinja varira ovisno o vrsti.Najmanji predstavnik porodice je vrsta koja nastanjuje hladna podru�ja ju�nog dijela Anda pundu puda,a mo�e narasti do 85cm u duljinu i dosti�i masu od 15 kg.Najve�i predstavnik je robusni los duljine tijela do 3,5m i mase od 800kg. Po vanjskom tjelesnom izgledu neki su predstavnici poput ranije spomenutog pudu jelena, zdepasti, dokje ve�ina vrsta vitke i skladne gra�e s karakteristi�nim dugim i tankim nogama. Iako se vrste me�usobno razlikuju bojom krzna mo�emo re�i da je ve�ina sme�e ili sive boje,a mladun�ad je uglavnom ne�to svjetlije dlake od odraslih jedinki , pro�arane bijelim mrljama radi bolje kamufla�e.Jleni imaju 32 ili 34zuba. 
rogovlje: 
Na pripadnicima porodice jelena prvo �emo zapaziti rogovlje. Mu�jaci svih vrsta ove porodice posjeduju taj korisni "modni dodatak",osim kineske vodersne. Kod sobova rogovlje posjeduju i �enke. U jesen je sezona parenja jelena ,a rogovlje je tada potpuno izraslo i njime dva mu�jaka me�usobno odmjeravaju snage.Ve� sama rasko� rogovlja i broj prostranih paro�aka u jelena i sli�nih vrsta ozna�ava op�u tjelesnu kondiciju mu�jaka. Iscrpljeni nakon suparni�kih nadmetanja oko harema i parenja, svake godine u rano prolje�e jeleni odbacuju svoje rogovlje.Samo kineski jelen odbacuje rogovlje dvaput godi�nje. 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img115.imageshack.us/img115/3091/jelenrogovi5cs.jpg" border="0" width="101" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> 
obi�ni jelen: 
Mu�jaci su oko 10%krupniji od �enki i mogu narasti u duljinu do 2.7m i dosti�i masu od 500 kg. Boja njihova krzna zimi je tamnosme�e boje,dok je ljeti svjetlija,a prepoznatljivi su po bogato razgranatom rogovlju raspona do 1.5m�to je rogovlje ve�e i bogatije ukra�eno,to �e svom vlasniku osigurati bolju startnu poziciju u borbi za harem �enki.Sezona parenja u jelena traje od kasnog rujna do kraja prve polovice listopada kada su vrlo u�estale me�usobne borbe dvaju mu�jaka, a krajolikom odjekuje njihov karakteristi�an ljubavni zov. 
 Obi�ni jeleni su dru�tvene �ivotinje koje �ive u krdima,koja ljeti mogu brojati i do 400 �ivotinja. Ova su krda matrijarhalna,na �elu je dominantna �enka. Mu�jaci se krdu priklju�uju tijekom sezone parenja, a nakon toga se ponovo od njega odvajaju. Jeleni pasu travu i brste li��e , a aktivni su tijekom zore i kasnog predve�erja dok u me�uvremenu pre�ivaju i odmaraju. Zbog svojih prehrambenih navika imaju va�nu ulogu u odr�avanju travnja�kih biljnih zajednica. 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img63.imageshack.us/img63/1507/jelen7qq.jpg" border="0" width="104" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img115.imageshack.us/img115/5965/jelen27bj.jpg" border="0" width="150" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img115.imageshack.us/img115/4489/jelen33wr.jpg" border="0" width="150" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img115.imageshack.us/img115/8483/jelenvei3fr.jpg" border="0" width="416" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> 
 !!!!!!!!!!!!!!!!!! 
Obi�ni jelen nekad je bio �iroko rasprostranjena vrsta, pa smo ga mogli na�i �irom �itave sjeverne Zemljine polutke. Uni�tavanjem njegovih prirodnih stani�ta; crnogori�nih i bjelogori�nih �uma te otvorenih pa�njaka i intenzivan lov doveli su do znatnog smanjenja rasprostranjenosti ove �ivotinje. Iako je potisnuta iz ve�eg dijela Europe, u Hrvatskoj je, sre�om opstala u podru�ju slavonskih nizinskih �uma. 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img115.imageshack.us/img115/1749/jelenov0ax.jpg" border="0" width="129" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a>

- 13:28 - Komentari (1) - Isprintaj - #

19.02.2006., nedjelja

VODA

71% Zemljine povr�ine , odnosno 365 milijuna kvadratnih kilometara, zauzima voda. Fizikalna i kemijska svojstva vode oblikuju lice Zemlje, odre�uju prirodu klime i omogu�uju �ivot kopnenim i vodenim organizmima. Upravo zbog toga �to nas voda okru�uje, uzimamo je "zdravo za gotovo" i malo je onih koji uistinu shva�aju njenu ulogu u opstanku sveukupnog �ivota na na�em planetu, pa tako i nas samih. 
 Voda ima visok toplinski kapacitet, �to zna�i da mo�e pohraniti mnogo topline, a da joj se istovremeno znatno ne pove�a temperatura. U usporedbi sa zrakom ili sa tlom vodene se mase sporije griju, ali se i sporije hlade. Podru�ja uz more zbog ovog svojstva vode imaju blagu klimu tijekom �itave godine, jer se toplina koju je more pohranilo tijekom ljeta polako otpu�ta tijekom zime i grije okolni zrak. 
u brojevima: 
 Procjenjuje se da je ukupan volumen vode na Zemlji oko 1,4 milijarde kubnih kilometara, od �ega se u morima i oceanima nalazi �ak 97,24%. Slatke vode na Zemlji ima oko 38 milijuna kubi�nih kilometara, �to od ukupne koli�ine iznosi 2,75%. Najve�e su svjetske zalihe slatke vode zarobljene u ledenim kapama na polovima, �ak 2,14% ukupne koli�ine vode, dok podzemne vode �ini 0,61% ukupnih svjetskih vodnih zaliha. Ostatak zaliha slatke vode nalazi se u jezerima, tlu, atmosferi i rijekama. 
 <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img146.imageshack.us/img146/7710/voda57xp.jpg" border="0" width="119" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img400.imageshack.us/img400/5726/pli6rf.jpg" border="0" width="85" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img400.imageshack.us/img400/3909/voda41ll.jpg" border="0" width="150" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img146.imageshack.us/img146/7577/voda27la.jpg" border="0" width="127" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img146.imageshack.us/img146/5881/voda33mu.jpg" border="0" width="127" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img400.imageshack.us/img400/8909/ledenjak9mr.jpg" border="0" width="358" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> 
�ovjek !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!!! 
Svojim nepromi�ljenim djelovanjem �ovjek je doveo u pitanje opstanak vlastite vrste i svih ostalih vrsta biljaka i �ivotinja na Zemlji. S obzirom na �injenicu da je da je ukupna koli�ina podzemnih voda relativno stalna, u pitanju je prije svega kvalitata vode koja nam je na raspolaganju. Iako prirodni ekosustavi raspola�u razli�itim mehanizmima samoo�i��enja. o intenzitetu one�i��enja dovoljno govori podatak da se dnevno u jezera,rijeke i podzemne vode izlieva oko dva milijuna tona otpadne, nepro�i��ene vode,pri �emu se procjenjuje da jedna litra otpadne vode one�isti osam litara slatke vode u prirodi. Uzev�i ovo u obzir zaklju�ujemo da su vode postale velika smetli�ta u koja se odla�u vrlo opasne tvari poput pesticida, PCB-a i te�kih metala. Zaga�ivanje i one�i��enje vode najprije se do�ivljava kao lokalni problem koji vrlo brzo prerasta u globalni. 
Zbog nesta�ice pitke vode ili zaga�enosti javljaju se brojne bolesti, te je �ak oko80% u nerazvijenom svijetu posljedica ovog problema. 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img280.imageshack.us/img280/6382/cay7ct0h9is.jpg" border="0" width="93" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> 
***!!!!!!!!!!! 
Mo�da jo� uvijek nije prekasno poduzeti odre�ene mjere kako bismo sa�uvali svjetske vodne zalihe od one�i��enja i zaga�enja i osiguraliopstanak �ivota na na�em planetu(kojeg smo sami doveli u pitanje). Svakome odc nas izgleda da ne mo�e u�initi mnogo , no da svatko u�ini ono �to mo�e bilo bi druga�ije,jer pojedinac po pojedinac �ini global.

- 15:26 - Komentari (3) - Isprintaj - #

18.02.2006., subota

MEDVJEDI

Unutar porodice medvjeda razlikujemo sedam vrsta.Iako se razlikuju po veli�ini svi imaju zdepasto,te�ko tijelo s kratkim sna�nim nogama i malim repom.Ako se uka�e potreba u stanju su dosti�i brzinu od 50-60 km/h.Manje vrste osobito su dobri penja�i,a ponekad i spavaju na drve�u.Svi medvjedi znaju plivati, ali najbolji pliva� je sjeverni medvjed.Ve�ina medvjeda aktivno je danju,a od svih 
osjetila najo�trije im je osjetilo mirisa. 
usme�i medvjed- Ova vrsta ima najbrojnije podvrste.Sme�i medvjed uglavnom tra�i za�titu �uma i gustih �ikara iz kojih izlazi uglavnomu potrazi za hranom, raznovrsnijom nego u bilo koje druge vrste medvjeda. 
malajski medvjed-Malajski medvjed je najmanji od svih vrsta medvjeda.Kratku sjajnu dlaku krasi �utonaran�asta mrlja u obliku polumjeseca.Iako je svjejed med je njegova omiljena hrana, a potpuno je neosjetljiv na p�elinje ubode 
ameri�k crni medvjed-�esto se penje na drve�e �to mu omogu�ava i manja tjelesna te�ina od 80-270 kg.Vrlo je prilagodljiv razli�itim vrstama okoli�a,ali ipak radije nastanjuje �umska podru�ja.Hrani se uglavnom biljnom hranom.�ivo 30-50 godina. 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img357.imageshack.us/img357/5314/amcrni5zo.jpg" border="0" width="150" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a><a href="http://imageshack.us"><img src="http://img357.imageshack.us/img357/1008/amcrnijpg26zz.jpg" border="0" width="127" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a>

- 15:26 - Komentari (0) - Isprintaj - #

17.02.2006., petak

DOBRI DUPIN

Dupini su vrlo dru�tvene �ivotinje, �ive u skupinama razli�ite veli�ine i sastava.To mogu biti �ivotinje istog spola ili mu�jaci i �enke zajedno sa svojim mladuncima.Poma�u si u lovu,kod poroda,bolesti.Njihovo prijateljsko pona�anje za dupine je od �ivotne va�nosti.Me�usobno sporazumijevaju raznim zvukovima.Hrane se razli�itim vrstama riba, glavono�ci,meku�ci.Dupini povremeno iska�u iz vode da bi promotrili gdje se nalaze ptice koje love na moru, jer im one pokazuju gdje su riblja jata.Dupini mogu ostati pod vodom do 15 minuta(bez da idu po zrak).Dok spavaju, �enke le�e na povr�ini vode s otvorom za disanje okrenutim prema gore, a mu�jaci spavaju tik ispod povr�ine i refleksno povremeno izlaze na povr�inu po zrak.�ive do 50 godina. 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img294.imageshack.us/img294/5207/dupin9zz.jpg" border="0" width="141" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a><a href="http://imageshack.us"><img src="http://img294.imageshack.us/img294/7483/ooo7dp.jpg" border="0" width="106" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> 
!!!!!! 
Ljudi i dupini susre�u se kad love u istim vodama.Svake godine tisu�e dupina ugine u mre�ama ribaraNo nebrojeno je mnogo primjera gdje su dupini spasili ljude od sigurne smrti u moru.zbog nas?!

- 15:21 - Komentari (5) - Isprintaj - #

JAGUARI

Jaguar je najve�a (ju�no)ameri�ka divlja ma�ka.�ivi na razli�itim stani�tima,od gustih ki�nih �uma preko grmovitih podru�ja i tr��aka pa sve do priobalnih �uma.�ive i u otvorenim nizinama, pod uvjetom da ima dovoljno kamenjara i visoke trave koja im pru�a za�titu u lovu. 
Odrasli jaguari �ive samotnja�ki, osim u vrijeme parenja.Mladunci obi�no ostaju uz majku prve dvije godine �ivota, a zatim tra�e vlastito podru�je. 
Jaguari su vrlo dobri penja�i,ali najvi�e love na tlu,naj�e��e no�u ili ranom zorom.No�u, kada je najaktivniji, vidi vrlo dobro, mo�da najbolje od svih ma�aka. 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img523.imageshack.us/img523/2715/imagesrr9xz.jpg" border="0" width="145" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> 
!!!!!! 
U pro�losti su jaguari �ivjeli na �irokom podru�ju od Arizone do Argentine, no zbog bezobzirnog lova(zbog krzna),sje�e �uma,gradnje novih prometnica i naselja njihov se broj drasti�no smanjio.Prema nekim procjenama u cijeloj Argetini �ivi jo� samo 200 jaguara.zbog nas?!

- 15:19 - Komentari (3) - Isprintaj - #

SLONOVI

Iako je afri�ki slon zaprao stanovnik savane, vrlo je prilagodljiv i dobro se snalazi u razli�itim podru�jima svoje domovine, ju�no od Sahare.Zadr�ava se samo na mjestima gdja u blizini ima pitke vode i mogu�nost kupanja. 
 Slonovi su �ivotinje s vrlo izra�enim socijalnim pona�anjem i sna�nom obiteljskom povezano��u.Njihovi me�sobni odnosi toliko su sna�ni da oni sahranjuju svoje mrtve prekrivaju�i ih granama i li��em.Tuguju za njima i satima dr�e stra�u.Mu�jai i �enke �ive u obiteljskim zajednicama pod vodstvom odrasle �enke koja je sa svim �lanovima u krvnom srodstvu.Slonovi su isklju�ivo biljojedi.Jedu razli�ite vrste trave, suho li��e,manje grane,razli�ite plodove. 
�ivotni vijek: do 70 god. 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img67.imageshack.us/img67/4058/bghgf9mi.jpg" border="0" width="143" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> 
!!!!!! 
Afri�ki slon se ubraja u �ivotinjske vrste kojima prijeti izumiranje.Lov na njega je zabranjen, no krivolovci ga i dalje love zbog njegovih kljova.Samo u Keniji njegov se broj sa 150 000 posljednjih godina smanjio na manje od 30 000 primjeraka

- 15:18 - Komentari (0) - Isprintaj - #

MUNJE

<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img69.imageshack.us/img69/4954/imagesjl2zs.jpg" border="0" width="142" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> 
Munja je vidljivo pra�njenje atmosferskog elektriciteta do kojeg dolazi kad odre�eno podru�je atmosfere postane elektri�ki nabijeno ili se pojavi razlika potencijala dovoljna da svlsda otpor zraka.Naj�e��e udara iz olujnih oblaka kumulonimbusa.Tijekom oluje munja se mo�e pojaviti u oblaku, izme�u oblaka,izme�iu oblaka i zraka te izme�u oblaka i tla. 
vrste munja: 
Lan�asta munja oblik je munje dugoga trajanja.Pojavljujese kao traka svijetle�ih odje�aka, auzroci nisu poznati.Pojavljuje se relativno rijetko. 
Kuglasta munja je atmosferski fenomen, pojavljuje se u obliku pokretne svijetle�e kugle od nekoliko desetaka centimetara u promjeru.Obi�no se doga�a blizu tla, a mo�e biti crvena, naran�asta ili �uta. 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img37.imageshack.us/img37/240/jl9mm.jpg" border="0" width="93" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a>

- 15:17 - Komentari (1) - Isprintaj - #

jo� Z�Z 
*Slonovi mogu na dan pojesti oko 225kg biljne hrane i popiti do 136 litara vode odjednom. 
*slon tr�i br�e od �ovjeka.Brzinu od 8 do 9 kilometara na sat mo�e bez odmora odr�avati satima.Putuju�e krdo mo�e bez problema prije�i i do 80 kilometara na dan. 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img358.imageshack.us/img358/7596/slon6it.jpg" border="0" width="124" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> 
*Plavetni kit najve�a je �ivotinja na svijetu.Najve�a dokazana te�ina plavetnog kita iznosila je 178000kg. 
*Jaguar je jedina velika ma�ka koja ne ri�e.Jaguari s potpuno crnom dlakom nisu rijetkost.Otac pjegav,majka crna. 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img352.imageshack.us/img352/2039/jkjoo9ja.jpg" border="0" width="150" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> <a href="http://imageshack.us"><img src="http://img352.imageshack.us/img352/6138/ojoo2yb.jpg" border="0" width="141" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> 
*Glasno rikanje tigra �uje se na udaljenost od 2 kilometra. 
*Najve�a divlja ma�ka na svijetu je sibirski tigar. 
*Krokodili su najbli�i �ivu�i srodnici ptica.

- 15:16 - Komentari (0) - Isprintaj - #

zanimljive �ivotinjske zanimljivosti

<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img481.imageshack.us/img481/1953/images6ws.jpg" border="0" width="142" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> 
 
*Ove slatke koale spavaju �ak 18 do 20 sati dnevno. 
*Koala nikad ne pije vodu, nego svu potrebnu teku�inu dobiva iz eukaliptusovog li��a. 
*Koala je odli�an pliva�. 
*Mladun�e koale koje tek do�e na svijet maleno je kao zrno graha. 
*Starost medvjeda mo�e se izmjeriti promatranjem presjeka zuba,jednostavno prebrojimo prstenove poput godova na presjeku stabla. 
*Leopardi mogu izdr�ati bez vode �itavih mjesec dana. 
Sluh mu je dvostruko bolji od �ovjekova, a sposobnost vida u sumraku �esterostruko je bolja od �ovjekove. 
<a href="http://imageshack.us"><img src="http://img360.imageshack.us/img360/7813/lukk1nu.jpg" border="0" width="99" alt="Image Hosted by ImageShack.us" /></a> 
*Lisice na nogama imaju �uperke dla�ica poput brkova na nju�ci pomo�u kojih se orjentiraju. 
*Vodenkonji spavaju stoje�ki u vodi gdje su potpuno sigurni od neprijatelja. 
*�iope,koje su ponekad u zraku neprekidno i do tri godine, spavaju u letu. 
*Obalni dupin spava manje od jednog sata dnevno.

- 15:14 - Komentari (0) - Isprintaj - #

OZONSKI OMOTA�

Svjedoci smo sve goreg stanja i sve ve�ih oscilacija u vremenu, od extra vru�ina do extra hladno�e. Prijelaz izme�u godi�njih doba je izgubio svaki smisao, a �ini se da nas ni�ta bolje ne o�ekuje u budu�nosti. Znamo i sami koliko se pri�a,a mi samo klimamo glavom u stilu, ma znamo mi sve o tome. Je li zaista tako? 
�TO JE OZON? 
Sun�evo je zra�enje neophodno za �ivot na Zemlji, ali pretjerane koli�ine nekih dijelova Sun�eva spektra mogu imati sasvim suprotni, ne�eljeni u�inak. To je slu�aj s ultraljubi�astim (ultravioletnim) zra�enjem (UVZ). Ultraljubi�aste zrake u malim koli�inama mogu biti korisne, jer sudjeluju u proizvodnji D vitamina koji je va�an za izgradnju kostiju. Me�utim, previ�e UVZ poti�e mutaciju gena, o�te�enja DNK, rak ko�e, prerano starenje i oste�enja imunolo�kog sustava. 
Do Zemljine povr�ine dopire samo manji(potrebni) dio od ukupnog UVZ sa Sunca. Glavninu tog opasnog zra�enja na putu do Zemlje zaustavlja ozon. Ozon je plin �ije se molekule sastoje od tri atoma kisika. �ak 90 % od ukupnog ozona u atmosferi nalazi se u stratosferi jer vrlo djelotvorno upija UVZ. Zato su najgornji dijelovi stratosfere jako zagrijani. Iznad ozonosfere atmosfera je hladnija. Ozon u stratosferi nastaje djelovanjem sun�eve radijacije koja cijepa molekule kisika na dva atoma kisika. Kada se tako nastali atom kisika spoji s molekulom kisika nastaje ozon. Ozon i nestaje djelovanjem sun�eve radijacije. Raspada se na atom kisika i molekulu kisika. Koli�ina ozona u atmosferi ovisi o ravnote�i proizvodnje i razgradnje.( <a href=http://www.sigmacentar.hr target=_blank>http://www.sigmacentar.hr</a>/) 
 
OZONSKE RUPE 
 Najve�a prijetnja �ivotu na Zemlji 
Ozonski se omota� stvarao milijardama godina, sve to vrijeme �tite�i �ivot na Zemlji, dozvoljavaju�i mu da se razvija u najneobi�nije oblike, koji su se ra�ali, �ivjeli i umirali, pojavljivali i nestajali, nesvjesni 'dobrog duha' iznad sebe. �ini se da �e prva vrsta svjesna njegova u�inka biti ta koja �e ga i uni�titi(<a href=http://www.tportal.hr target=_blank>http://www.tportal.hr</a>/) 
 Globalno zatopljenje 
Globalno zatopljenje usporava obnavljanje ozona i time zatvaranje ozonske rupe. Iako je, na globalnoj razini, zabranjena uporaba pojedinih �tetnih kemijskih spojeva koji neposredno o�te�uju ozon (poput kloro-fluoro-ugljikovodika ili freona), ispu�tanje �tetnih plinova iz industrijskih postrojenja nije se smanjilo,ve� poraslo- �to je dovelo do porasta temperature i nastanka efekata staklenika te posrednog uni�tavanja ozonskog omota�a. 
 Problem stanjivanja ozonskog omota�a uo�en je krajem sedamdesetih godina, a �inilo se kako je za njega na�eno rje�enje kada je 1987. godine potpisan protokol iz Montreala kojim su zabranjeni freoni,plinovi dotad upotrebljavani u sprejevima, hladnjacima, i ure�ajima za hla�enje. Tijekom godina �tetni su plinovi zamijenjeni, a ozonski omota� se po�eo obnavljati premda nije dostigao gusto�u koju je imao prije 1980. godine. Dosad postignut uspjeh u obnavljanju ozonskog omota�a, vjerojatno �e vrlo brzo biti uzaludan jer se ispu�tanje �tetnih plinova iz industrijskih postrojenja, poput uglji�nog dioksida, du�i�nog dioksida i metana ne smanjuje. 
 Efekt staklenika 
Bez Sunca nema �ivota na Zemlji. Ono nam daje svjetlost i toplinu. Stalno se govori kako vi�e nije dobro biti puno na Suncu i da je to svake godine sve opasnije. Jednako tako, svi primje�ujemo da je na Zemlji sve toplije. To se doga�a zato �to je u zraku sve vi�e otpadnih plinova koji naru�avaju prirodnu ravnote�u.( to, naravno, uzrokuje �ovjek) Zemlju obavija nevidljivi omota� koji se sastoji od plinova. Sunce obasjava Zemlju, a plinoviti omota� zadr�ava toplinu i tako grije Zemlju. Zemlja osloba�a tu toplinu i vra�a je u svemir, jer bi ina�e bilo sve toplije. Me�utim, zbog sve vi�e plinova u zraku, Zemlja se ne mo�e osloboditi pa tako postaje sve toplije. To se zove efekt staklenika. Ako se Zemlja ugrije za samo nekoliko stupnjeva promijenit �e se klima.( <a href=http://www.eco-omblici.hr/eko_skola_zivimozdravo.htm target=_blank>http://www.eco-omblici.hr</a>/)

- 15:08 - Komentari (2) - Isprintaj - #

Sljede�i mjesec >>

Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno.