Vojska Aleksandra III. Makedonskog
Falanga (Phalanks) – neprekidan zbijen linijski postroj kojeg čine više vrsti. Štit do štita, kaciga do kacige, ratnik do ratnika bojni poredak koji primjenjuju vojske antičkog doba.
Makedonska falanga – Makedonski teški pješaci pezeteri odbacuju, za razliku od grčkih, klasični grčki oklop i smanjuju promjer štita čime ulažu svu svoju snagu u silinu udara dugim kopljem (saris) koje se mora držati s dvije ruke. Postrojavaju se u falangu od 16 vrsti, ali mnogo više zbijeniju od grčke (rastojanje po širini 0,9 m, a odstojanje po dubini 0,6 m) gdje se proguraju duga koplja (4, 93 m, a kasnije 4, 32 m). Bio je to doista nepristupačan i neprobojan zid koplja, silovitog udara kada bi se kompaktno sručio na protivnika. Međutim ono što makedonska falanga u odnosu na grčku dobiva u udarnoj snazi gubi u okretnosti i manevru.
Makedonska falanga u odnosu na grčku ne predstavlja napredak u taktičkom smislu jer u rastresitijoj grčkoj falangi do izražaja dolazi mogućnost pojedinca da iskaže svoju vještinu u bliskoj borbi, a makedonska to nadoknađuje svojom masom.
Međutim makedonska falanga ima još nešto, a to je isključivo makedonski izum. Naime, radi se o srednjem pješaštvu hipaspisti (hypaspistai) koji su teže opremljeniji od lakih peltasta (peltastoi), a istodobno lakše od teških hoplita. Uočen problem, kada se tijekom bitke konjaništvo odvoji od falange ostavljajući joj tako opasno nezaštićene bokove, riješili su upravo hipaspisti. Oni su nešto brži od ratnika iz falange (hoplita), ali su istodobno sporiji od konjaništva i idealni su za zaštitu bokova falange.
Najteži i najprestižniji među konjanicima bili su pripadnici «kraljeve družine» (makedonski aristokrati oko 1700 konjanika) oklopljeni heteri (hetairoi). Slijedi ih srednje konjaništvo koje se sastoji od 800 konjanika grčkih državica i od 1700 konjanika iz Tesalije. Lako konjaništvo čini oko 800 konjanika iz Trakije (prodromi). Najteži oklopni pješaci jesu hopliti, njih oko 7000 iz grčkih državica. Jezgru čini makednoska falanga s 12 000 ljudi. Laki pješaci peltasti (peltastoi) njih oko 7000 iz Trakije i oko 5000 iz Grčke, a najlakših pješaka naoružanih praćkama i lakim kopljima za bacanje bilo je: Ilira oko 1000, 500 Agrinjana i oko 500 strijelaca s otoka Krete.
Aleksandar je svoju vojsku postavljao u bojni složaj koji se slobodno može nazvati stereotipnim. U sredini falanga, lijevo lako konjaništvo, desno hipaspisti i do njih heteri. Falanga je zauzimala različite složaje od kolone, klina, kosi red, kvadrat, polumjesec i kretala se na sve četiri strane. Uvijek je falanga na sebe primala udar i bila je temelj za zaustavljanje i otupljivanje napada, dok je konjaništvo najvažniji instrument napada. Aleksandrova prosudba kada iz defenzive prijeći u ofenzivu bila je odlučujuća.
Post je objavljen 01.11.2004. u 20:09 sati.