Još malo o knjigama! Dakle, pretežito čitam tri temeljna tipa literature, to su sf, f i trileri. Naučnu fantastiku nadalje dijelim na tehno fantastiku (tamo gdje glavni likovi premoduliraju izlazne phasere za 3/4 kruga kako bi time preopteretili...), čisti SF gdje se radnja događa u budućnosti (iako radnja sama po sebi ne mora biti fantastična) i comic SF gdje je poanta da štogod da se događalo bude smiješno. Tehno SF obično povezujem sa Arthurom Clarkeom od kojeg imam nekoliko desetaka knjiga, primjer "običnog" SFa bi mogao biti recimo Greg Bear ili Hamilton. Tipični primjer komičnog SFa je svakako Douglas Adams i ako za ovo ime prvi puta čujete onda ste u ozbiljnim problemima. Adamsova trilogija u pet dijelova "Vodič kroz galaksiju za autostopere" postao je klasik SFa i po uspjehu i antologijskoj vrijednosti stoji uz bok klasika poput odiseje 2001 ili nekih drugih knjiga.
F ili fantasy se također opet može dijeliti u ozbiljni fantasy u kojem bi se vjerojatno našle knjige Terrya Brooksa ili pak knjige poput Lord of the rings (iz meni nepoznatog razloga nisam uspio razviti neku preveliku ljubav prema Tolkienu iako su mi filmovi sjajno sjeli), komični fantasy bi bio već spomenuti Terry Pratchett ili pak Robert Rankin (koji se okušao i u donekle komičnom SFu), a tu je i Harry Harisson sa svojim Billom svemirskim herojem.
Kod trilera je situacija totalno čista i tu u pravilu čitam sve što napiše Clancy, Ludlum i njima slični, obzirom da sam pokupovao manje više sve od navedenog dvojca moram se širiti i na druge autore (a la Dan Brown).
Tu su naravno i knjige koje ne spadaju "čisto" u neku kategoriju. Recimo volim čitati Michaela Chrichtona (recimo Andromeda strain ili Airframe), pa onda prethodno navedeni William Gibson ili Neal Stephensona čija se radnja vremenski događa tu negdje, no knjiga nema elemenata trilera nego više SFa ili Fa.
Kada bih morao napisati popis antologijskih knjiga iz gore navedenih žanrova a koje morate pročitati onda bih nabrojao (ne nužno u ovom redosljedu, i to onako napamet bez browsanja po polici);
1. Arthur Clarke; serijale Odiseja i RAMA
2. Terry Pratchett; Discworld (za početak Fantastic light, Color of magic, Strata, Dark side of the sun), Good Omens
3. Neil Gaiman; American Gods, Coralina
4. Douglas Adams; Vodič kroz galaksiju za autostopere (ali i Dirk Gentlys kolekciju)
5. William Gibson: Neuromancer (a ni ovaj pattern recognition nije loš)
6. Neal Stephenson; Snow crash i Cryptonomicon (zakoooon!!!)
7. Michael Chrichton; Airframe i Andromeda strain
8. Hamilton; Reality disfunction saga
9. Larry Niven; Ringworld serija knjiga
Od "novijih" bestseller autora možda ipak treba spomenuti Dan Browna koji se proslavio sa Da Vinci kodom, no iako je ta knjiga lagana i zabavna na mjestima je priča ipak vrlo tanka tako da bih neke druge knjige (Angles and Dragons koja kronološki prethodi Da Vinci kodu) ipak više preporučio.
Neki od gornjih autora su fakat skribomani (recimo Pratchett koji piše novu knjigu svakih 8-10 mjeseci), dok se na neke autore mora čekati. Moderne knjige se inače pišu tako da autor (recimo Ludlum ili Clancy) napiše kratki brief na dvadesetak-tridesetak stranica, a onda se angažiraju istraživači i pisci koji priču razrade na stotine stranica (znam da zvuči nevjerojatno ali i pisanje knjiga je postala industrija). Neki od takvih pisaca se onda kasnije osamostale i počnu pisati "svoja" vlastita djela.
Post je objavljen 25.10.2004. u 21:32 sati.