Osim biblioteka u kojima objavljuju domaće i strane prozne i poetske knjige, zagrebački Meandar u svom izdavačkom programu ima i ediciju Intermedia, koja donosi stručne studije iz područja raznih umjetnosti. Nakon što su rečenu biblioteku nedavno obogatili knjigom Alkemija animiranog filma koju potpisuje Joško Marušić, sada je na red došla i ahitektura. Tako je u hrvatske knjižare upravo dospjela knjiga Jutarnji ogledi o arhitekturi, poznatog stručnjaka za teoriju arhitekture Krešimira Rogine.
O autoru :
Krešimir Rogina (Rijeka 1959) školovao se na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu te pohađao poslijediplomski studij teorije arhitekture kod prof. Ranka Radovića u Beogradu.
Od 1979. kontinuirano radi s Vinkom Penezićem. šest puta su nagradjeni na natječajima u Japanu te realiziraju niz projekata raznorodnih tipologija. Nositelji su srebrne medalje svjetskog bijenala INTERARH u Sofiji 1987. i velike nagrade Beogradskog salona arhitekture 1988. za plivalište Mladost u Zagrebu, nagrade “Viktor Kovacic” 1997. za “dvogodisnji opus realizacija i promicanje hrvatske arhitekture u svijetu”, “Bernardo Bernardi” 1997. za enterijer bistroa Elite te nagrade “Vladimir Nazor” 2002. za stambenu zgradu za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata u Vukovaru.
Izlagali su u zemlji i inozemstvu, predstavivši Hrvatsku na Venecijanskom bijenalu 2000. te Bijenalu dizajna u Saint-Etienneu 2002. . O njihovu su radu objavljene četiri knjige - p&r 30 do 30 iz 1990, Tokyo works 1999, Noncompletions 2001. i Reality check 2003. Krešimir Rogina je urednik Biblioteke Psefizma specijalizirane za teoriju arhitekture od 1995, autor kolumne “obrisi” u art magazinu Kontura od 1997. i kolumnist Jutarnjega lista od 2000.
Knjiga Jutarnji ogledi u arhitekturi na 515 stranica i uz mnoštvo ilustracija, fotografija i nacrta, donosi veliki dio od ukupno gotovo 200 tekstova o arhitekturi koje je Rogina u zadnje četiri godine objavio u Jutarnjem listu.
U predgovoru izdanja poznati povjesničar umjetnosti Zvonko Maković, između ostalog kaže i :
"Hrvatska je arhitektonska publicistika imala, i ima, čitav niz kvalitetnih autora, medjutim, ono što Roginu izdvaja od svih ostalih, nije samo njegova sposobnost zdrave argumentacije, dobre informiranosti, sjajnog stila već nešto što nadilazi sve što sam spomenuo. Rogina se, naime, u svojim kritikama, kronikama, esejima pa i polemikama prepoznaje po savršenoj uskladjenosti svih tih osobina, no njegova bogata sposobnost asocijacija, povezivanja naoko neočekivanih elemenata u cjelinu, a da pritom bude iznimno uvjerljiv, daje mu kvalitetu koja se obično zove osobnim stilom. I to velikim stilom!"
dok Ivica Buljan, urednik kulture Jutarnjeg lista o tekstovima koje je Rogina godinama za taj dnevnik pisao, veli ovo :
Zašto ono što nas okružuje, ono u čemu živimo i ono o čemu svakodnevno govorimo - kuće i zgrade, njihovi položaji i odnosi - zašto arhitektura nije tema hrvatskog novinarstva?
S tim sam se pitanjem susreo krajem devedesetih kada sam došao na mjesto urednika kulture u Jutarnjem listu. Pa ako tada, kao uostalom ni danas, nisam znao odgovor mogao sam barem ponuditi rješenje.
S Krešimirom Roginom našao sam se jednog prijepodneva, prije gotovo pet godina, u Kazališnoj kavani u Zagrebu. Od tada do danas u Jutarnjem je listu arhitekt Rogina objavio gotovo 200 tekstova. Neki od njih, sasvim sam siguran, čine najbolje stranice rubrike i novina u kojima radima.
Rijetki su novinski autori, njihove kolumne ili serije tekstova, koji zaslužuju da se pojave u obliku knjige. Hoću reći, skepsa koju gotovo uvijek sjećam prema ukoričavanju novinskih tekstova u ovom me slučaju dosta ne muči.