Zaprešićka nakladnička kuća Fraktura upravo je na tržište izbacila tri nova prozna naslova : roman Mirka Kovača Kristalne rešetke, zbirku priča Nure Bazdulj Hubijar Nevjestinski ponor i druge priče i roman Princ od Walesa Johna Williamsa.
Red bi bio da predstavljanje započnemo od “domaćice”.
Mirko Kovač rođen je 26. prosinca 1938. u Petrovićima. Studirao je dramaturgiju na Akademiji za kazalište, film i televiziju u Beogradu. Autor je sljedećih romana: Gubilište (1962), Moja sestra Elida (1965), Životopis Malvine Trifković (1971), Ruganje s dušom (1976), Vrata od utrobe (1978), Uvod u drugi život (1983), Kristalne rešetke (1995), Rastresen život (1996).
Objavio je zbirke pripovijedaka Rane Luke Meštrevića (1971) i Nebeski zaručnici (1987); zbirke eseja Europska trulež (1986), Europska trulež i drugi eseji (1994) i Cvjetanje mase (1997), knjigu filmskih scenarija Okupacija u 26 slika i drugi scenariji (1990).
S Filipom Davidom objavio je Knjigu pisama (1998).
Izabrana proza u šest tomova objavljena je u Sarajevu 1990. godine.
Napisao je scenarije za filmove: Mali vojnici (1968), Lisice (1970), Muke po Mati (1974), Okupacija u 26 slika (1978), Dunavski znak / Usijanje (1979), Pad Italije (1982), Večernja zvona (1985), Dan za tetoviranje (1991)...
Dobitnik je mnogih uglednih književnih nagrada među kojima treba istaknuti NIN-ovu nagradu (1978, 1986), Andrićevu nagradu (1980), Tucholsky Prize (1993), Herder Preise (1995). Knjige su mu prevedene na njemački, francuski, talijanski, engleski, švedski, nizozemski, poljski, mađarski, češki, slovački, slovenski i druge jezike. Živi u Rovinju kao profesionalni pisac.
Roman Kristalne rešetke treća je knjiga u nizu Djela Mirka Kovača što izlaze u izdanju Frakture. To je ujedno i prvo hrvatsko izdanje ovog izvanrednog romana iz 1995. godine. Do sada je preveden na finski i slovenski jezik.
"Ako bi se površno čitao roman Kristalne rešetke, onda bi se Mirko Kovač mogao doživjeti kao bezazlen pisac. Ali privid vara. Ispod površine romana krije se mnogo slojeva u koje duboko ponire ovaj višeznačni i rafinirani prozni pisac. Kristalne rešetke su mnogo više od jedne biografske priče, a na stilističkom planu pravo su remek-djelo, jedan zadivljujući, ali i duboko zabrinjavajući roman koji karakterizira snažnu književnost...
Slike života pod Titovom diktaturom nisu ništa drugo do iznijansirani prilog koji objašnjava mnogo toga što se danas zbiva na Balkanu. "
Slijedeća nova knjiga u izdanju Frakture je zbirka priča bosanske spisateljice Nure Bazdulj Hubijar
Nura Bazdulj-Hubijar rođena je 1951. u Mrđenovićima kod Foče. Od 1954. godine živjela je u Sarajevu, gdje se i školovala. Nakon završenog studija medicine 1975. godine seli u Travnik gdje i danas živi. Radi kao liječnik, specijalist medicinske mikrobiologije.
Do sada je objavila niz romana, pjesama i drama, njezina djela prevođena su na njemački, nizozemski i norveški, a jedan od njenih romana 1996. snimljen je u tehnici za slijepe osobe. Uvrštena je u školske čitanke, Antologiju bošnjačkog putopisa XX. vijeka i u školsku lektiru. Surađuje u listovima i časopisima za djecu i odrasle.
Jedna od najpopularnijih i najčitanijih suvremenih bosanskohercegovačkih spisateljica prvi put se predstavlja hrvatskoj čitateljskoj publici i to svojom novom, po mnogočemu paradigmatskom knjigom priča Nevjestinski ponor.
Tri priče (Nevjestinski ponor, Memento mori i Milost) u knjizi priča Nevjestinski ponor progovaraju o sudbonosnim događajima u životu nosećih likova. Svaka priča se događa u ključnom trenutku glavnoga junaka, u trenutku kada se on nalazi pred životnim raskrižjem i kada treba pogledati prije svega u svoju dušu i otkriti kuda i kako dalje. Nura Bazdulj-Hubijar u Nevjestinskom ponoru uspijeva probuditi najdublje i najskrivenije emocije, a svojim likovima i njihovim tragičnim sudbinama pokazuje kako se velike priče kriju u malim, običnim ljudima.
"Najduža, ujedno i naslovna priča, simbolički je stožer ostalih priča. Svi likovi iz ove zbirke nalaze se pred nevjestinskim ponorom, a simbolika ponora, bezdana, provalije već je gotovo opće mjesto. No tu je pridjev koji ovom simbolu – skoro poetski – dodaje nova značenja. Nevjestinski ponor tako od zemljopisnog pojma postaje simbol usuda likova ovih priča, a najupečatljiviji su upravo oni ženski, svojevrsne nesretne nevjeste". Radovan Marušić, iz recenzije rukopisa
O trećem Frakturinom novitetu, romanu Princ od Walesa, koji je ustvari završni dio trilogije Johna Williamsa koju još sačinjavaju zbirka priča Pet pubova, dva bara i noćni klub (Hena com, 2001.) i roman Povratak u Cardiff (Fraktura, 2003.) na ovom se istom mjestu podrobnije informirajte sutra...