Štovani čitaoče, čast mi je upoznati te sa igrom koju kod nas malo poznajemo, a koja iz davnih vremena neizmjenjenih pravila oduševljava one koji je prihvate jednom od svojih igara.
S goom sam se upoznao slučajno tražeći zamjensku igru šahu, kako bi se prijatelj i ja ogledali još u nekoj misaonoj igri. Plavi vjesnik 1963. g. nam je ponudio GO, misaonu igru iz dalekog Japana. Prijatelj je uradio garnituru, po uputama iz članku, od papira. Ploču je nacrtao na hameru, a kamenčiće je uradio također od hamera (kružići crne i bijele boje). Tijekom partije morali smo paziti da ne puhne vjetar, jer bi to značilo kraj partije. Ta zamjenska igra, koja nam je trebala služiti za predah u igri šaha, postala je igrom moga života.
Znano je da se go igrao unazad oko 4.000 godina, a o samom postanku govore razne anegdote. Zajedničko im je kazivanje o postanku igre go još davno u Kini.
Osnovna pravila igre vrlo su jednostavna, a mogu se iskazati opisom igre. Praznu površinu, označenu mrežom, koju čine 19x19 linija sa 361 međusobnih sjecišta, dijele dva igrača stavljanjem kamenova bijele i crne boje na (prazna) sjecišta. Jedan igrač stavlja samo crne kamenčiće, a drugi samo bijele. Stavljeni kamenčići na ploču više se po njoj ne pomiču, a stavlja se naizmjenično samo po jedan kamenčić. Stavljanjem novih kamenčića postepeno se formiraju sve vidljiviji i čvršći zidovi prostora bijelog i crnog. Već time vidimo da je ono što razlikuje igrače, dobar odabir mjesta na koji se kamenčić stavlja, koji će kasnije biti u sastavu ograde nekog prostora, ako ne postane zarobljenikom protivnika. Sve ostalo nalazi tumačenje u odnosu na ovdje rečeno. Ovako rečeno izgleda jednostavno, ali pogledate li malo bolje, vidjeti ćete pravi ocean mogućnosti.
Igrač, koji prvi stavlja kamen na ploču, a to je u ravnopravnoj igri tradicionalno crni, ima prednost. Taj igrač daje određenu bodovnu protuvrijednost protivniku. Uobičajeno je 6,5 poena, čime je isključena mogućnost nerješenog rezultata. Vremenom se poenska vrijednost te nadoknade, koju nazivamo komi, mijenjala.
Danas se go igra u cijelom svijetu. Najviše igrača je u Kini, Japanu i Koreji. U Japanu djeluje profesionalna liga igrača goa, koji su kvalitetom igre najjači na svijetu i rangiraju se po posebnoj profesionalnoj listi i kategorija 'dan' ima dodatak 'profesionalni'. Amateri se po kvaliteti igre dijele na 'kyu' (učeničke) i 'dan' (majstorske) kategorije. U Hrvatskoj učeničke kyu-kategorije dijelimo od najslabije 25.kyu-a do 1.kyu-a, koji je ujedno i majstorski kandidat. Daljnjim razvojem kvalitete igre osvajaju se majstorski dan-naslovi. Početni majstorski naslov je 1.dan, a najbolji je 7.dan. Veći dan-naslov nema se na kome dokazati, a s tom snagom u pravilu se igraču isplati preči u profesionalce . U novije vrijeme pokrenuta je i Američka profesionalna liga.
U Hrvatskoj danas djeluju slijedeći go-klubovi i grupe:
U Zagrebu Go-klub "Croatia" sastaju se srijedom od 19 sati u Belot-klubu na Trgu Bana Josipa Jelačića na južnom dijelu Trga u pasažu
U Rijeci Go-klub informacije na e-mail gabrijel.ozvald@ri.hinet.hr ;
U Velikoj Gorici Go-klub "Velika Gorica"; tijekom školske godine rade go-sekcije na svim osnovnim školama grada Velike Gorice, a nedjeljama su turniri u ‘Centru za odgoj i obrazovanje djece i mladeži Velika Gorica’ - Zagrebačka 90 sa početko u 10:30;
U Velikom Grđevcu Go-klub "Gordowa" (pošt. pretinac 33);
U Splitu grupa igrača u Šah-klubu "Poštar" - Slavičeva 39.
U Zagrebu djeluje i Hrvatska igo udruga, koja okuplja igrače iz cijele Hrvatske, koji izjave volju za učlanjenjem, a predstavlja hrvatske igrače goa u svijetu. Na WEB-stranicama udruge možete linkovima stupiti u vezu sa svijetom goa. Adresa je:
http://croatia.european-go.org
Go u Hrvatskoj
U Hrvatskoj se go igra od početka 20. stoljeća. Grupa mornara austro-ugarske mornarice donijela tu lijepu igru s putovanja po dalekom istoku. Igralo se nekoliko godina u mornaričkom klubu u Puli a potom je zamrlo. Zahvaljujući jednom od tadašnjih mornara, Ervin Finku, 1962. ponovo se pokreće igranje u Ljubljani, a nedugo nakon toga, zahvaljujuči članku u "Plavom vjesniku" iz pera gospodina Miljenka Srdića, i u Zagrebu. Godine 1964. osnovan je prvi go-klub u Hrvatskoj Go-klub "Zagreb", a nedugo potom i Go-klub "Student" u Rijeci.
Godine 1970. osnovan je Go savez Hrvatske, koji objedinjuje hrvatske go-klubove. Redovno se održavaju pojedinačna prvenstva Hrvatske, kao i razna druga natjecanja. Riječanin Zoran Mutabžija dva puta osvaja naslov Prvaka Europe (1967. i 1971. godine).
Već 1974. godine u Zagrebu je organizirano Europsko prvenstvo, što smo ponovili 1980. u Malom Lošinju i nedavno 2002. u Zagrebu.
Do domovinskog rata Go savez Hrvatske djeluje u sastavu tadašnjeg Go saveza Jugoslavije a nakon toga mijenja naziv u Hrvatski Go savez. Naši igrači Zoran Mutabžija i Velimir Kuhar nekoliko puta osvajaju naslove prvaka bivše Jugoslavije, a Go-klub "Gordowa" iz Velikog Grđevca i naslov klupskog prvaka.
Godine 1991., zajedno sa Go zvezom Slovenije, razjedinjen je tadašnji Jugoslavenski Go savez i pokrenut postupak za prijem Hrvatske u članstvo Europske i Svjetske Go Federacije. U Europsku Go Federaciju primljeni smo kao promatrači 1992., a nedugo potom i u punopravno članstvo. Proces prijema u Svjetsku organizaciju trajao je dulje i ostvareno je početkom 1998.godine.
U svijetu smo danas predstavljeni Hrvatskom igo udrugom, koja objedinjuje igrače goa bez obzira na klupsku pripadnost. U novije vrijeme svake godine se održava pojedinačno prvenstvo Hrvatske, a prvak Hrvatske je naš predstavnik na Svjetskom amaterskom prvenstvu u gou. Ono se redovno održava u Japanu.
Slijede daljnje novosti, a i pravila igre.
Post je objavljen 20.05.2004. u 12:32 sati.