Marketing
AZIJSKI UBOJICA
Dili, kasno uvecer…….Dva mladica, svaki na svom motoru od kojih sezdesetak kubika, udaljavala su se suprotno jedan od drugoga. Nakon nekih pedestak metara okrenuli su motore u pravac iz kojega su upravo stigli. Na putu izmedju njih stajala je boca sa picem. Na znak jednog od ostalih prijatelja, pokrecu motore I jurnu velikom brzinom prema boci.Cilj je dohvatiti bocu prvi I dokazati svoju umjesnost voznje I hrabrost. Izazvana samo ludoscu, ta igra najcesce zavrsava tragicno ili sa teskim ozljedama. Pobjednik je glavni u kvartu nekoliko dana, a pobijedjeni ako ima srece u bolnici. Svako odustajanje kostalo bi ismijavanja, a njihov ponos koji je cesto korak u aroganciju, ne dozvoljava razumnosti da dodje do izrazaja. Iako je mladalacka ludost razlog nesrece u ovom slucaju, interesantno je na koji nacin se shvaca I pristupa prometu u Aziji opcenito………………..
Ponukan vlastitim iskustvom voznje u Aziji I osobnim ne razumjevanjem zasto je vozacka kultura, o kojoj sam pisao, bas takova kakva jest, malo sam se zainteresirao za fenomen voznje u Aziji. Pokusat cu sazeti i prenijeti neke informacije objavljene u casopisu Time I neke od statistika uradjene od strane Asian Development Bank (ADB), World Health Organization (WHO) I Association of Southeast Asian Nations (ASEAN).
Iako azijski broj vozila cini samo 16%, od ukupnog svjetskog broja vozila, oni ucestvuju sa vise od pedeset posto prometnih nesreca, koje se broje preko 1.2 miliona ukupno u svijetu, u godini dana. Naravno, ovdje se govori o prometnim nesrecama koje zavrsavaju smrcu. Vise od 600.000 azijata umire godisnje na cestama, sa preko 9 miliona ozlijedjenih, povrh toga. Stoga nije ni cudo da u Tajlandu, na primjer, prometne nesrece odnose toliko zivota, da je promet na trecem mjestu kao uzrok smrti u toj zemlji, odmah iz AIDS-a I srcanog udara. Samo u Indiji preko 80.000 ljudi godisnje pogine na cestama, a u New Delhiju, gradu sa preko 4 miliona vozila, smrtne nesrece se dogadjaju svakih 6.5 minuta. Do 2020.godine ocekuje se da ce se smrtne nesrece dogadjati svake 3 minute.Zastrasujuce!!
Na kraju puta netko moze vidjeti vrlo jednostavno rijesenje, no stvar je ipak malo kompleksnija nego se cini. Mjesavina je to lose cestovne infrastukture, nedostatak znakova, semafora, ocajno stanje prometnica, a uz sve to zakrcenost prometa u velikim centrima. Ekonomski rast zemalja, omogucio je gotovo svima da kupe motocikl, po cijeni pristupacan svima, ali vrlo ranjiv u prometu. Tako u Tajlandu postoji vise od 12 miliona registriranih vozila na dva kotaca, I jos dodatno 6 miliona ne registriranih, kao procjenjuju sluzbene institucije. Sjetite se Branimirove ujutro, ili citajte clanak od J.Quintane. E, sad na to dodajte dva puta toliko motocikala koji vrludaju izmedju automobila, obilazeci ih sa svih strana. Zacinite to sa nekoliko stotina riksa, bicikala I taksija koji se zaustavljaju na sred ceste I dobit cete pravi prometni lonac u kojem je jos povrh svega gomila macaka, pasa, krava, majmuna I ostalih zivotinja. Pozeljet cete se vratit u Zabreg I nikad vise vikat na budalu koja vozi ispred tebe. Ekonomski razvoj prouzrocio je u Kini porast od 40-tak % vise vlasnika vozila, dok se u istom vremenskom razdoblju porast smrtnosti u prometu udvostrucio.
Devedest posto vozila u Vietnamu su motocikli, no samo 3 posto vozaca nosi zastitnu kacigu. Po uzasno vlaznom I toplom vremenu, gotovo niko ne zeli staviti kacigu na glavu. Tako, ako se vratimo Tajlandu, od svih tih nesreca koje zavrsavaju smrtno, 80% ukljucuje motocikle. Nije da u Aziji nedostaju zakoni o prometnim pravilima, nego je njihovo implementiranje problem. Korupcija u prometnoj policiji, koju ja vise ne osjecam u Hrvatskoj, hvala Bogu, poplava neiskusnih vozaca I apsolutno nepostivanje prednosti u prometu, dodatni su razlog velikog broja nesreca. Uz to opca kultura prometa nije promovirana u auto skolama, prema prometim pravilima, nego prema vlastitom interesu da sto brze stignes do cilja. Tako je u jednoj auto skoli u Kini, instruktor vikao na studenticu jer je dala zmigavac kad se zeljela prestrojit u drugu traku. “Ako pokazes onom iza sebe gdje zelis, on te nece pustiti u traku, nego ce ubrzati.” – vikao je instructor voznje. Instruktorova recenica pokazuje istinsku percepciju, ne samo prometa u Aziji, nego bih slobodno rekao I samog zivota.
U Tajlandu, je vjerovanje u predodredjenost u vlastitu sudbinu vrlo vazan faktor, jer ma koliko brzo I ludo vozio vjeruje se da neces poginuti ako ti nije tako zapisano.
Za nase pojmove mozda suludo razmisljanje, no to je razmisljanje koje je dio kulture, religije I opceg pojimanja zivota I koje pridonosi kompleksnosti ovog problema.
U Indiji mnoga vozila domace proizvodnje ne prolaze testove na udar, a osnovna zastitna oprema poput siguronosnog pojasa ne ugradjuje se u vozila.
No, svim razlozima ovakvoga stanja u prometu nije kraj. Naime, ako I prezivis prometnu nesrecu, ne znaci da ces prezivjeti I put do bolnice ili samu bolnicu.
Gotovo polovica ozilijedjenih u prometnoj nezgodi u New Delhiju, umire na putu do bolnice. U gradu u 15 miliona stanovnika, postoji samo 35 vozila hitne pomoci, koje pomazu u prometnim nesrecama. A, ako I stignes do bolnice nesposobni I neodgovorni lijecnici moge te takodjer kostati zivota. U Tajlandu prakticki ne postoji sluzba hitne pomoci, nego se vlasti oslanjaju na organizacije koje salju volontere na trening. Vodja tima za spasavanje zaradjuje malo vise od 300 americkih dolara, dok clanovi tima rade dobrovoljno nebi li si poboljsali karmu.
ASEAN je informirao svojih jedanaest clanica o stanju u prometu I predlozio smjernice koje bi dovele do smanjenja smrtnosti u prometu, no nakon ponovnog izvjestaja u 2002. g., pokazalo se da je vrlo mali broj, gotovo nista od preporuka implementirano. Aziju trentacno stanje u prometu I smrtnost kosta godisnje 11 milijardi dolara godisnje, ali najvise od svega kosta ljudskih zivota I to zivota koji su u punoj snazi. Aj……………
Cuvajte se, pazite se, jer znakovi su premalo………
Post je objavljen 14.09.2004. u 01:11 sati.