LIVNO - Upravo kad je u susjednoj Hrvatskoj počela isplata štete poljoprivrednicima u iznosu od 12,8 milijuna kuna za 1790 hektara uništenog GMO kukuruza, u Livnu se aktualiziralo to pitanje. Jure Jukić iz sela Žirovića prijavio je inspekciji neobičan kukuruz na svome imanju. Pregledom je utvrđeno da je na zasijanoj površini od oko 800 četvornih metara većina stabljika neobična izgleda. Na nekim stabljikama ima i po osam klipova, od kojih je većina s anomalijama, a nerijetko je na vrhu stabljika umjesto metlice i po nekoliko neprirodnih klipova. Kaže da je dio zasijanog sjemena kupio, a inspekcija je uzela primjerke za analizu. U strahu od GMO-a Jure je slučaj prijavio mjerodavnima i usput doznao kako je u BiH uzete uzorke nemoguće analizirati na GMO. Druga mogućnost je slanje uzoraka u neki od laboratorija zapadnih zemalja ako je spreman platiti oko 20.000 KM, što višestruko prelazi vrijednost zasijane površine.
Od Ante Pravdića, dipl. inženjera za zaštitu bilja, doznali smo kako se najvjerojatnije radi o ranim hibridima BC 191 uvezenim iz Hrvatske ili ZP 196 iz Srbije. No, po Antinim riječima, spomenute anomalije česte su kod kukuruza. Vjerojatno se ne radi o GMO-u, što bez analize nitko ne može sa sigurnošću potvrditi. Slično su ponovili i u Institutu za zaštitu bilja Poljoprivrednog fakulteta u Sarajevu, s time da su naglasili kako se radi o nepoželjnoj pojavi kod biljaka prouzročenom najčešće vremenskim prilikama.
Premda ima kvalificirane kadrove taj Institut analizira tek oboljenja biljaka, a za analizu GMO-a pored skupe opreme za koju se nema novca potrebna su i posebna ovlaštenja za rad. Razlog je sve većeg broja oboljenja biljaka i životinja, tvrde iz Instituta, kaosu koji vlada kad je u pitanju kontrola uvoza robe. U manjem BiH entitetu se, po našim saznanjima, obavlja analiza sve robe biljnog porijekla, dok su u Federaciji obavljene analize tek dvaju uzoraka poslanih s granice od kada su granične službe formirane. Na nebrigu države za tu oblast požalili su se i u Inspekciji za zaštitu bilja, gdje su nam kazali da nijedan granični prijelaz u BiH nema mini-laboratorij gdje bi se odmah po ulasku u državu radile analize robe biljnog porijekla.
Kako bi se stanje u toj oblasti popravilo donesena je odluka o formiranju Zavoda za zaštitu bilja na razini BiH. Premda je Odluka stara godinu dana tek je nedavno završen natječaj za imenovanje čelnih ljudi Zavoda. Budući da po uvjetima natječaja upravitelj Zavoda može biti inženjer poljoprivrede kome je, primjerice, uža specijalnost stočarstvo, a njegov savjetnik pravnik ili ekonomist na Poljoprivrednom fakultetu u Sarajevu, drže kako se s početkom rada toga tijela stvari neće krenuti nabolje jer nisu konzultirani stručnjaci fitomedicine. Po svemu sudeći u BiH ćemo još dugo sijati i konzumirati praktički sve što trgovci uvezu, bez i najmanje kontrole kvalitete.
( Vecernji-lista )
Post je objavljen 01.09.2004. u 00:55 sati.