Ovo je jedna stara slika pod naslovom "Irak poslije rata".
U Vatikanu su se 19.8. ove godine sastali predstavnici muslimanske i katoličke zajednice da bi zajedno donijeli izjavu o napadima na crkve u Iraku. Predsjednici Islamsko-katoličkog odbora za suradnju ( nisam pojma imala da to postoji! ) izdali su „Zajedničku izjavu o situaciji u Iraku“ nakon napada na četiri kršćanske crkve u Bagdadu i dvije u Mosulu ranije ovog mjeseca. Ti napadi, osim što su ostavili brojnu materijalnu štetu, uzrokovali su smrt desetero i ranjavanje pedesetero ljudi. No, u svijetu se žrtve terorizma (bušističkog, al-kaidističkog i još svakakvog) već dugo broje u tisućama.
„Čvrsto osuđujemo (...) terorističke akcije koje se opetovano događaju u Iraku i koje uključuju civilnu populaciju“, rekli su Hamid bin Ahmad Al-Rifaie, predsjednik saudijskoarabijskog internacionalnog Islamskog foruma za dijalog, te nadbiskup Michael Fitzgerald, predsjednik Pontifikalnog vijeća za međureligijski dijalog.
„Posebice osuđujemo samoubilačke napade na mjestima oko bogomolja, i u slučaju katoličkih, i u slučaju islamskih zajednica koje se tamo sabiru na bogoštovlje“ – ističe dokument. „Takvi činovi slijepog nasilja vrijeđaju sveto ime Božje i pravu vjeru,“ nastavlja se, „oni pokazuju golemo nerazumijevanje povijesti i kulture ove zemlje. Oni predstavljaju opasnu prijetnju mirnom suživotu i razvoju iračkog društva.“
Izjava dodaje: „Iskreno se nadamo da će, uz pomoć svemogućeg i milosrdnog Boga, irački narod napokon uživati dar mira, u okruženju obostranog poštovanja i istinske suradnje sviju građana, bez obzira na religijsku tradiciju.“
Sjetila sam se malo i našeg rata, kako su crkve u Hrvatskoj padale, i ne samo da su padale, već su namjerno sravnjivane sa zemljom. Eto, palo mi na pamet – Okučani. Lijepo sravnili crkvu i na njoj napravili – pazar! Što je to tako tužno u ljudima, skrivaju se iza nekakvih vjerskih pobuda ili pitanja časti, a u biti se iza svega krije ta prokleta Moć? Kako uopće nekome pada na pamet prezirati nekoga drugoga radi drugačije vjere, bio on katolik, pravoslavac, musliman, židov, ateist? Dok god čovjek živi po principu – živi i pusti druge da žive, zaslužuje poštovanje i ljubav.
Evo sad, kad bismo u ovo mirnodopsko doba trebali izgrađivati tu svoju stoljećima očekivanu zemlju, dopuštamo onima, koji bi 'vatali Srbe preko Drine da ih kolju, da nam grade crkve i sakrivaju se iza svetosti vjere da bi propagirali mržnju...
Dragi moji čitatelji ( ako vas ima, a nadam se da da ), najbolje bi bilo da počnemo od sebe a ne da grakćemo na svijet. Pa ajmo onda lijepo gledati čovjeka s poštovanjem, bez obzira na njegove stavove i uvjerenja, prvo zato što smo svi jednaka djeca Božja ( ili na istoj evolucijskoj razini :-), a drugo zato što nas različitosti mogu obogatiti. Ja ću moliti za jednakost, a vi, eto, napravite što je u vašoj moći!
Post je objavljen 21.08.2004. u 17:47 sati.