Iako je taj nesretni pravilnik o porezu na dohodak izmjenjen prije par godina još uvijek ima dosta pitanja oko toga. Naime, svi honorari MORAJU se isplaćivati na žiro račun. Pod honorarima mislim na povremene poslove koji se obavljaju temeljem Ugovora o djelu. To su najčešće trgovački putnici, prodavači životih osiguranja, stambene štednje, akviziteri, agenti i sl. Osim takvih kak bi ja rekao "običnih" honorara u zakonu spominju još i ostale primitke od povremenih djelatnosti:
a) primici članova skupština, nadzornih odbora, stečajni upravitelji, članovi povjerenstva...
b) autorski honorari - za znanstvenike novinare, stručnjake, bla.bla.
c) autorski honorari umjetnika
i svaki od njih imaju neke svoje fore i cake koliko ide poreza, doprinosa i sl. Svi se oni moraju isplaćivati na ŽIRO (ne tekući).
Od 01.01.2003. uveli su i OBVEZNE doprinose na honorare jer su "zločesti poslodavci" iskorištavale honorare kako bi jeftinije plaćali radnike i nisu ih prijavljivali. Naravno da takvim zakonom nisu ništa promjenili nego su samo zajebali poslodavce koji i dalje isplaćuju honorare samo što im je sada skuplje. Cilj nije postignut, barem ne u većini slučajeva, a to je da se radnici zaposle za stalno (na neodređeno) da radnici koji rade honorarno ostvare radni staž (pravo na penziju), zdrastveno osiguranje i sl. U većini banaka honorar se i dalje ne priznaje kao dohodak na temelju kojega bi se mogao dići kredit iako sam čuo i pozitivne priče. Uglavnom cijela priča ide na ruku samo državi koja ubire gomile doprinosa.
Dakle poslodavac, onaj koji vam isplaćuje honorar je OBVEZAN uplatiti i sva davanja (poreze i doprinose) za vas. Vi dobivate NETO iznos na taj žiro račun i boli vas briga (isto kao i kod mjesečne plaće:))). Na kraju godine možete, ALI NE MORATE prijaviti svoja honorarna primanja. Međutim ako radite godišnju poreznu prijavu onda MORATE i njih prijaviti. NIKAKAV vi porez ne morate posebno plaćati jer to MORA napraviti onaj koji vama isplaćuje!!!
Da li vam se isplati prijaviti ili ne, to trebate izračunati. Napravite varijantu sa i bez i vidjet ćete kada dobivate više povrata poreza.
SVI poslodavci na kraju godine podnose poreznoj upravi ID-1 obrazac (da tak se zove) na kome lijepo piše vaše Ime, Prezime, JMBG i koliko ste novaca dobili, koliko je poreza i prireza plaćeno, a vama moraju do 31.01. sljedeće godine poslati pismenu potvrdu koliko su vam honorara isplatili.
Obračun honorara (obični ugovor o djelu)
1. Krenimo opet od bruto iznosa uzmimo npr. 1000 kn.
2. Obračunavamo 20% obveznih doprinosa (15% I. stup i 5% II. stup) na 1.000 kn. To je 200 kn. Smanjimo 1.000 - 200 = 800. Evo nas na 800 kn.
3. Tih 800 kn je porezna osnovica i na nju obračunavamo porez od 25%! Da, uvijek je 25%, nema poreznih razreda. 25% od 800 je 200 kn poreza.
4. Nemojmo zaboraviti prirez (za Zagreb 18%). Uzmemo tih 200 kn poreza i lupimo ih s 18% prireza što iznosi 36 kn.
5. da vidimo što smo napravili: krenuli smo s 1000 kn, platili smo doprinose u iznosu 200 kn, porez 200 kn i prirez 36 kn. Na kraju nam ostane neto iznos od 564 kn.
6. naravno ni ovdje nije priči kraj kao ni kod plaće. Poslodavac mora još platiti i 15% doprinosa za zdrastveno i to na osnovicu od 1.000 kn. 15% od 1.000 je 150 kn. To se ne vidi na obračunu kojeg dobijete ali tek tolko da znate;)
Ukupni trošak honorara je ogroman! Da biste dobili tih 564 kn poslodavac treba (is)platiti 1.150 kn. Da lakše zapamtite računajte da za 100 kn neto treba platiti 203,90 kn. (ili 191,67 kn ako živite u mjestu bez prireza)
Obračun autorskih honorara (ugovor o autorskom djelu)
Ovdje je stvar PUNO povoljnija nego u prethodnom primjeru. Kao prvo nema DOPRINOSA (nema plaćanja mirovinskog i zdravstvenog), a kao drugo postoji i priznati izdatak od 30%. Što je to "priznati izdatak od 30%" to je izdatak koji je propisan zakonom i koji umajnuje osnovicu na koju računamo porez. Zgodna stvar.
1. Uzmimo bruto iznos od 1.000 kn
2. Umanjimo ga za porezno priznati izdatak od 30% i dolazimo do 700 kn.
3. Tih 700 kn je porezna osnovica i mlatimo ih sa 25% poreza što iznosi 175 kn.
4. Prirez od 18% (za Zagreb) na tih 175 kn iznosi 31,5 kn.
5. Neto iznos je 1000 - 175 - 31,5 = 793,50 kn
Kao što vidite PUNO je bolja situacija nego kod Ugovora o djelu. Da bi dobili 793,50 kn ukupni trošak za poslodavca je 1.000 kn odnosno za lakše pamćenje na 100 kn ukupni trošak je samo 126 kn!!(i manje ako živite u mjestu bez ili s manjim prirezom)
Problem koji se ovdje javlja i koji muči puno ljudi je:
što je dovraga AUTORSKO djelo? Što bi to mogli provući pod autorsko djelo da nam ispadne jeftinije?
Za početak pogledajte Članak 5. Zakona o autorskom pravu To će razjasniti dosta nedoumica. U slučaju poreznog nadzora u firmi, ako poreznjak nije siguran je li zaista riječ o autorskom djelu ili bi to trebalo svrstati pod "običan" ugovor o djelu koji je puno skuplji mislim da će zatražiti mišljenje Državnog zavoda za intelektualno vlasništvo te je moj savjet da ih vi prvo nazovete ako za neke stvari niste sigurni može li se to svrstati pod autorsko djelo.
Autorski honorari umjetnika
E oni su se još izborili i za dodatnih 25% neoporezivog djela prema "članku 22. Zakona o pravima samostalnih umjetnika i poticanju umjetničkog i kulturnog stvaralaštva." tako da je s njima još bolja situacija nego kod autorskih honorara.
Honorar vs. plaća - kratka usporedba
Ako ste poslodavac financijski vam se više isplati čovjeka zaposliti i isplaćivati mu plaću nego ga plaćati honorarno. Barem do neto plaće od cca 12.000 kn. Nakon toga plaća je sve nepovoljnija jer je porez sve veći i veći, a kod honorara taj se odnos ne mijenja s povećanjem iznosa.
Ako radite i vama je bolje da vas poslodavac prijavi na neodređeno vrijeme i uredno vam isplaćuje plaću nego da vas drži kao "honorarca" putem ugovora o djelu.
Razlog zašto mnogi poslodavci i dalje radije ljude zapošljavaju honorarno je vjerojatno u tome što imaju puno manje obveze prema zaposlenicima. Lakše prekinu suradnju (čitaj: daju otkaz) nego da su čovjeka zaposlili za stalno. Naravno neki poslovi se jedino i mogu raditi honorarno jer se radi o malim povremenim iznosima i nema smisla čovjeka zapošljavati, ali često je situacija da čovjek radi puno radno vrijeme - honorarno. To mi je totalno bezveze. A tolika davanja za honorarni (povremeni, dodatni) posao također nemaju smisla. Nadam se da će se situacija uskoro promjeniti po tom pitanju.
POVRAT POREZA OD HONORARA?
Zašto ne? Kod honorara onu olakšicu od 1600 kn mjesečno koju imate kod plaće ne možete korisiti odmah prilikom isplate, ali je možete iskoristiti ako ste nezaposleni (odnosno ne koristite ju tijekom godine) a radili ste honorarno tijekom godine. Tada u godišnjoj poreznoj prijavi prijavite primitke od honorara i imate pravo na povrat poreza. To se često događa i kada ste još student. Osim preko student servisa neke firme će vas možda zaposliti honorarno. Na kraju godine lijepo predajte poreznu prijavu i zatražite povrat plaćenog poreza. OBAVEZNO:)))