Iz tiska je upravo izašao trobroj 5-6-7 časopisa Tema: . Časopis ovaj put ima 180 stranica, a organiziran je u dvobroj 5-6 s jedne strane te broj 7 s druge. Cijena trobroja je 50 kuna.
Tematski blok ovaj je put posvećen prevođenju. Pod naslovom Čemu još prevođenje?, niz tekstova analizira pitanje prevođenja iz različitih aspekata, od problema zatvaranja slavističkih katedri o kojemu piše Alida Bremer, preko tekstova Višnje Machiedo, Henrija Meschonnica i Srđana Rahelića koji se bave teorijom odnosno poetikom prevođenja, do tekstova Ivane Vidović Bolt i Kristine Peternai koje progovaraju o hrvatsko-poljskim, odnosno hrvatsko-mađarskim književnim vezama i prevođenju.
Maja Tančik piše, naprotiv, o osobnom iskustvu prevođenja Davida Lodgea, dok se dva strana autora, Urlich Dronske te Krystyna Pienaziek osvrću na hrvatsku književnost, točnije na prozu Zorana Ferića te kratku priču koja tematizira Novi Zagreb, nadovezujući se na određeni način, preko pitanja recepcije hrvatske književnosti u inozemstvu, i na pitanje prevođenja. Temat zaokružuju intervju s prevoditeljicom Vlatkom Valentić, te tekstovi Vande Mikšić i Mirele Kraljić o državnoj politici i strategiji prema prevođenju hrvatske književnosti na strane jezike, kao i o aktivnostima stručnih ustanova, a zatvara ga pjesma Ivana Slamniga: Ich weiss nicht was soll es bedeuten.
Pored tematskog bloka, ovaj trobroj donosi i dva velika intervjua, Ede Popovića sa Zdravkom Zimom, eminentnim hrvatskim književnim kritičarom i esejistom, kao i Alide Bremer s Norbertom Wehrom, glavnim urednikom uglednog njemačkog književnog časopisa Schreibheft.
Suzana Đođo razgovarala je, pak, s nizozemskom spisateljicom Manon Uphoff, a pored razgovora Tema: donosi i jednu njezinu priču.
Rubrika Portret posvećena je Fernandu Pessoi, a sadrži tekst Tanje Tarbuk, ulomak i pjesmu tog autora sa 72 heternonima. Tatjana Peruško pripremila je za rubriku AnaTema tekst o nečitanosti talijanskog suvremenog autora Antonija Tabucchija u Hrvatskoj.
Od književnih blokova, u okviru Ateliera Fritz, Tema: donosi pjesme Renate Valentić, Dubravka Detonija, Brankice Radić i Refika Ličine, dok je od proze objavljena kratka priča slovačkog autora Dušana Mitane (u prijevodu Siniše Habjanca), tekst poljskog pisca Krysztofa Varge (u prijevodu Ivane Puškarić), te ulomci iz knjige Mirka Kovača Grad u zrcalu.
U rubrici Izdanja u ovom se trobroju mogu naći brojni tekstovi opoput onih o Mishiminoj knjizi Ispovijedi maske; o knjizi Vladimira Parala Knjiga sladostrašća, smijeha i radosti; o Stoneovom životopisu Vincenta van Gogha; tekstovi Žarka Paića o djelima Derride i Vattima Die Relgion, Aleša Debeljaka Suvremeni fundamentalizam i sveti rat,; Delimira Rešickog o antologiji Miloša Đurđevića Kupujemo bodeže – izbor iz novije hrvatske poezije ili Helene Sablić Tomić o romanu Lucije Stamać pod nazivom Labud.
U rubrici P(o)gled, Aleš Debeljak progovara o iskustvu europske pripadnosti, a objavljen je i tekst Waltera Patera o Sandru Botticelliju . Za rubriku Relativno naopako Vojislav Mataga kritizira kulturnu praksu javnih knjižnica. Edo Popović sudjelovao je u svibnju na Festivalu europske kratke priče te je za Temu: pripremio kratki osvrt, dok je za rubriku Talking Head Miroslav Mićanović napisao tekst pod nazivom +1. Koordinatorica nizozemskog projekta Croatian Book Market Mihaela Jović u rubrici Knjiga i tržište progovara o navedenome projektu te ulaganju stranih zaklada u hrvatsko tržište knjige. Naposljetku, u okviru rubrike Kratki rezovi Tema: i ovaj put donosi novosti iz nakladničkih kuća (nedavna i skora izdanja).
Časopis je ilustriran crtežima Gordane Bakić, te fotografijama Stanka Abadžića, Jasenka Rasola, Jakoba Goldsteina, Francesce Avanzinelli te Vande Mikšić.
Post je objavljen 24.07.2004. u 09:21 sati.