Marketing
Embrionalne matične stanice I - Basics.
Dragi moji i drage moje, pišem vam o ovoj temi za koju sam sigurna da vas ne omamljuje svojom zanimljivošću, međutim smatram da je od iznimne važnosti da svatko zna što su to matične stanice i zašto se toliko o njima piše i istražuje.
Prvo ćemo objasniti što su uopće matične stanice. Najbolje da krenemo od samog početka. Svi znamo (jel znamo???) što je stanica. To je jedna sićušna mala tvorba koja predstavlja temeljnu strukturnu i funkcionalnu jedinicu našeg tijela, a i svih ostalih organizama. Mi imamo milijarde i milijarde stanica u svojem tijelu, koje se međusobno razlikuju po svojem smještaju i funkciji. Npr. stanice u želucu koje izlučuju želučanu kiselinu ili stanice kože nožnog palca. Već na usporedbu nožnog palca i želuca možemo zaključiti da ih grade različite stanice. To je istina, ali bez obzira na vrstu stanica u tijelu, sve one imaju zajedničke pretke.
slika 1 - oplodnja - http://www2.hu-berlin.de/sexology/ECE2/html/fertilization.html
Kad se spermij i jajna stanica spoje, nastaje oplođena jajna stanica – zigota. Ta zigota je samo jedna jedina stanica, od koje se mi onda razvijamo. Ona se dijeli na dvije stanice, te dvije svaka na još dvije i tako dalje… Broj stanica raste. Međutim, kod embrija koji ima npr. šesnaest stanica, nijedna od njih se još nije usmjerila na svoju buduću funkciju – kažemo da se nije diferencirala. Takve stanice, koje još uvijek nemaju pojma što će biti u životu zovu se pluripotentne, to znači da „puno mogu“. Ovo je bitno jer postoje i matične stanice u odraslom čovjeku, koje se zovu oligopotentne, a to znači da „mogu nekoliko stvari“. No, o tom potom.
Otprilike tjedan dana nakon oplodnje, embrij se sastoji od oko sto do sto pedeset stanica koje se trebaju diferencirati. Embrij je ustvari jedna šuplja lopta, koju zovemo blastocista. Sastoji se samo od vanjskog sloja stanica koji okružuju šupljinu lopte, koji će kasnije postati posteljica, i od unutrašnjih stanica koje će postati fetus, odnosno bebač. Tamo negdje u trećem tjednu, te se stanice počnu već specijalizirati. U tom stadiju embrij se zove gastrula, a sastoji se od tri različita sloja stanica od kojih će nastati sva sila različitih vrsta stanica u tijelu:
slika 2 - gastrula - http://scied123.ed.hiroshima-u.ac.jp/seaurchin/egast3.html
unutarnji sloj ( endoderm ) – osnova jetre, gušterače, štitne žlijezde, dišnog sustava, probavnog sustava, mjehura i mokraćne cijevi.
srednji sloj ( mezoderm ) – osnova koštane srži, mišićnog tkiva, srca, krvnih žila, urogenitalnog sustava.
vanjski sloj ( ektoderm) – osnova za kožu s dlakama, noktima i sličnim tvorbama, dojku, caklinu zuba, živčani sustav.
I onda dalje već razvoj ide po svom...
U sljedećem nastavku rastumačit ćemo kako se u laboratoriju dobivaju matične stanice i za što se koriste. Otvorena sam za pitanja o ovoj temi, u komentarima ili na mail.
Drugi dio sage bit će objavljen 7.06. u 20h, a treći dio 10.06. u 20h. Prema tome, tri nastavka, svaka tri dana. Nadam se da će vam štivo biti zanimljivo i poučno, a ja na kratko vrijeme napuštam blog zbog učenja :-(
Post je objavljen 04.06.2005. u 09:15 sati.