Čini se da danas plaćam danak jučerašnjem trčanju! Lijevi me kvadriceps probada, a lijevi kuk šalje upozoravajuće signale. Sve ćemo to prebroditi večeras, kad budem krenuo na lagano, osjvežavajuće trčkaranje! Jučer sam zbilja bio zmaj, bio sam neumoran i šibao sam onim znanim šumskim stazama kao nekad! Kilometarsku uzbrdicu sam savladao bez naročitog naprezanja! Mišići pjevaju odu radosti! Kakvo uživanje! Lori me pratila, radosna što ponovo trčimo zajedno. A ja sam radostan što ponovo mogu ono što nisam mogao od daleke 1998 godine! Isuse, zamalo da nisam odustao! Koliko li sam puta samo pomišljao na to! Pun mi je nos bio bolova, neuspjeha, puhanja, uzaludnog naprezanja... Ali zato sada ponovo mogu zagrabiti uz oštru uzbrdicu, jurnuti, osvojiti je, i kad dotrčim na njen vrh raširiti ruke prema nebu, i kao što sam radio u najboljim danima, vrisnuti prema Svemiru: "Nikad neću umrijeti!"
Večeras samo lagano protrčavanje, moram se kontrolirati!
Evo još nešto: ovakve mi se misle pridružuju na LSD trčanju (LSD = long slow distance - označava dugotrajno lagano trčanje - da ne bi netko krivo shvatio).
Drvene priče
Sigurno nikad niste pomislili kako postoje drvene priče! A postoje, kunem vam se! Drvene su priče ništa drugo nego priče drveća, a drveće ima dugotrajno i dobro pamćenje, može se reći fotografsko pamćenje. I silan način međupovezanosti, naprosto su umreženi, poput kompjutera, i svaka se informacija velikom brzinom prenese istog trena na sve strane svijeta. Pitate se kako? Veoma jednostavno, i sami će te to morati priznati. Toliko jednostavno, da je naprosto genijalno!
Pazite, odati ću vam tajnu, ali nemojte je zloupotrijebiti: ovo ne smiju doznati oni koji ne cijene Prirodu! Nikako! Tajna se otkriva samo onima, koji vole šume, planine, mora, pa budite diskretni i dobro pazite kome prenosite informaciju.
Većina ljudi kad gleda u šumu, ne vidi stabla. Oni, u stvari samo misle da vide stabla, znaju da ih je mnogo, ali ne primjećuju njihovu različitost, a to je upravo ono što ih čini toliko dragocjenim. Ne gledaju ih onako kako stabla zaslužuju biti gledana, pažljivo i sa ljubavlju. Svako se stablo razlikuje od drugoga. Bez obzira na veličinu, starost, mjesta gdje raste, svako je posebno i neponovljivo. Kao i ljudi. Ti isti ljudi vide stabla, vide kako rastu iz zemlje i nesavršeni kakvi već jesu, misle da vide sve, a vide samo ono što im stabla žele otkriti! Naravno da im stabla ne otkrivaju svoje tajne! Ljubomorno ih čuvaju!
Pravi život stabala, šume, ne odigrava se iznad zemlje. Eto, to vam je tajna. Pravi život, život pun svega i svačega, živi se ispod zemlje! Nemojte raditi grešku većine i vidjeti samo ono što morate vidjeti! Stabla nas zavaravaju, mame naš pogled ustreptalim lišćem, odvraćajući nam pažnju . Pogledajte dobro i zapazite korijenje stabala, žbunova, trave: vidite li kako se sva ta silna korijenja u dubini zemlje dodiruju, sva su povezana, prava žilava mreža kojom kruže informacije tjerane sokovima u žilama korijenja. Arterije i vene šume, to je, u stvari, korijenje! Najvažniji dio šume, a nama nevidljiv: tek ponetko, mudriji od većine, shvati istinu i osjeti tu veliku, moćnu povezanost korijenja u šumama, korijenja koje puže na sve strane, probija čak i kamenje, a sve u nastojanju da budu što bolje povezana. I osjeti poštovanje!
S vremena na vrijeme pojave se ljudi, oboružani raznim alatkama, pa nemilosrdno navale na šumu, koju istinski i ne vide, niti razumiju. A stabla onda plaču i korijenjem koje je povezano sa drugima, šalju titraje koji prenose strah, tugu, nemoć, pa čitava šuma drhti, životinje se umire, kao da nestanu: prekinuo se njihov život, život drveća. I zavlada tuga, dugotrajna, mjeseci prolaze, a šuma plače i suzama topi sjećanje koje blijedi, dok se mladi izdanci budućih velikih i snažnih stabala, sramežljivo probijaju iz zemlje stremeći prema svjetlosti, a pod zemljom guraju korijenje, žile svoje pune sokova, boreći se za svoj životni prostor. Bori se šuma za opstanak, duboko se ukopavši korijenjem, kojim komunicira i život uvijek iznova pobjeđuje smrt.
"Copyright © 2005. Nearh2001 - zabranjeno korištenje objavljenih radova bez pristanka autora".
Post je objavljen 30.05.2005. u 14:37 sati.